Čudne priče. Često povezujemo određene zemlje sa određenim proizvodima. Na primjer, recite “čokolada” i odmah pomislite na Belgiju. Spomenute satove i automatski ćete zamisliti Švajcarsku. Pomenemo vino, to nas asocira na Francusku, itd. Evo dvije priče.
Razlog zašto zveckamo čašama za vino
Zveckanje čaša za vino jedna je od onih starih tradicija koju izvodimo bez razmišljanja. Neki tvrde da je prvobitno trebalo da otera demone. Drugi vjeruju da je ideja bila da u čašu vašeg partnera koji pije malo vina ulijte malo vina – na taj način vas on ne bi mogao otrovati, a da ne rizikuje da i sam umre.
Koliko god da su te teorije uzbudljive, one jednostavno nisu tačne. Pravi razlozi zbog kojih dodirujemo čaše su mnogo jednostavniji.
Prije nego što je izmišljeno kuckanje, zdravica je uključivala četiri čula: dodir, okus, vid i miris. Uši su izostavljene iz jednačine. Ali kako se proizvodnja čaša za vino pretvorila u umjetnost, ljudi su počeli cijeniti fine zvukove zveckanja boca, i voila, zveket je uključen u rutinu nazdravljanja.
Zveckanje takođe proizvodi osećaj zajedništva. U davna vremena, žurkaši/učesnici zabave bi dodavali jednu zdjelu vina i svi su dijelili/uzimali iz ove posude. (Nakon što je činija prošla krug, domaćin bi pojeo parče kuvanog hljeba, doslovno zdravica.) Danas smo previše zabrinuti za klice/mikrobe da bismo to probali, pa umjesto da pijemo poslije komšija, mi kucamo naše čaše. To je način da se kaže: “Hej, ja sam dio grupe i dijelim dobar osjećaj.”
Čudne priče – Pariška presuda
I veći dio 20. vijeka vino je bilo sinonim za Francusku. Ali sve se to promijenilo u proljeće 1976. godine, kada su se francuski i američki vinari suočili sa najvećom autsajderskom pričom u enološkom svijetu.
Kasnije nazvana “Pariska Presuda” prema, kao u priči iz grčke mitologije, ovaj dionizijski obračun vodio je britanski trgovac vinom Steven Spurrier. Iskoristivši dvije stogodišnjice SAD-a, Spurrier je odlučio da suprotstavi svjetski poznata francuska vina protiv nadolazećih kalifornijskih vina u takmičenju pobjednik uzima sve. Vina je ocjenjivala komisija uglednih vinskih kritičara, kao što su urednik francuskog vrhunskog vinskog časopisa i dekan francuskih kulinarskih pisaca.
Šanse nisu išle u prilog Amerikancima. Skoro svi su očekivali da će ih Francuzi pregaziti. Ali kada su bijela vina ocijenjena nakon slijepe degustacije, Kalifornija je osvojila tri od četiri prva mjesta.
Ljudi su bili zapanjeni, a Steven Spurrier se odjednom uplašio da bi Francuzi mogli izgubiti i mnogo prestižnije crveno takmičenje. Tako je (potpuno kršeći pravila) rekao sudijama rezultate testa bijelih vina prije zvaničnog saopštenja. Znajući da je reputacija francuskih vinograda na kocki, neke sudije su se potrudile da Amerikanci izgube. Uprkos tome, komisija je odabrala kalifornijski Cabernet Sauvignon kao crveno vino broj jedan na svijetu.
Poniženi, Francuzi su se nadali da će priča tiho nestati, ali novinar George Taber je izvještavao o incidentu u časopisu Time, šaljući udarne vijesti širom kulinarskog svijeta zauvijek promijenivši kalifornijsku vinsku industriju.
Naslov orginala: 10 Strange Stories About Wine. Izvor: https://listverse.com/2014/08/21/10-strange-stories-about-wine/. Tekst: Nolan Moore. Činjenice provjerio: Jamie Fater. Objavljeno: 21.08.2014. Prevod i obrada: Dragutin Mijatović
PREPORUKA ZA PROČITATI:
Pouka iz života: Nepotpuno znanje je opasnije od neznanja.
