Ekonomska šteta uzrokovana bolestima debla loze. Od skrivenih infekcija do širenja u rasadnicima, bolesti debla vinove loze predstavljaju skup i složen izazov za vinograde. „Bolesti debla vinove loze (Grapevine trunk diseases-GTD) predstavljaju hronični i rastući rizik za dugovječnost vinograda i ekonomsku održivost“, objašnjava Chloé Delmas, doktorica nauka, direktorica istraživanja u francuskom Nacionalnom istraživačkom institutu za poljoprivredu, hranu i okolinu. „Glavni problemi su propadanje vinove loze, što može dovesti do gubitka prinosa, i prerana smrti, što s vremenom postepeno smanjuje produktivnu površinu vinograda.“ Samo u Napa Valley, procijenjeni gubici dostigli su najmanje 400.000 dolara po hektaru tokom perioda od 25 godina, dok se u Francuskoj smatra da godišnji gubici iznose oko 2,8 milijardi dolara.
Za tako razornu pošast, svako otkrivanje trebalo bi da izazove šok u industriji. Pa ipak, bolest je postala toliko raširena, a njeno otkrivanje toliko svakodnevna rutina da sada rijetko privlači pažnju javnosti. Stručnjaci smatraju da se GTD-ovi sada mogu naći u gotovo svakom vinogradu širom svijeta, sa incidencijom do 85% globalno. Dugoročni podaci praćenja koje je tokom više od 20 godina prikupljala francuska nacionalna opservatorija za GTD, na primjer, pokazuju da su simptomi dosljedno bilježeni u svim glavnim vinogradarskim regijama, sa ukupnim prosjekom od oko 3% pogođenih biljaka.
Iako su prakse upravljanja u nekim regijama pomogle u usporavanju širenja GTD-a, teško otkrivanje, nedostatak lijeka i progresivna zabrana hemijskih fungicida znače da prijetnja budućnosti vinogradarstva ostaje visoka na globalnom nivou i, kao rezultat toga, industrija postepeno sve ozbiljnije shvata rizik.
Ekonomska šteta uzrokovana bolestima debla loze – Koje su bolesti debla vinove loze?
Umjesto da se radi o jednom stanju, GTD-ovi su široka grupa gljivičnih infekcija koje napadaju drvenasta tkiva vinove loze. Primjeri uključujuBotryosphaeria dieback,Eutypa dieback, Diaporthe dieback, Esca, Black foot (crno stopalo) i Petri disease, sa novim oblicima koji se i dalje pojavljuju. Svaki zahtijeva vlastito razumijevanje uzroka, simptoma i reakcija, što otežava napore u borbi protiv bolesti i, zauzvrat, doprinosi kontinuiranom širenju širom svijeta. Kod različitih oblika GTD-a, „dijelovi ili drugi dijelovi vinove loze iznenada odumiru, ponekad sa vanjske strane, a ponekad i dublje prema unutra“, objašnjava Adam Casto, vinar na imanju Ehlers u Napa Valley. „Izazov je otkriti i identifikovati bolest, a zatim odrediti odgovarajući postupak.“
Na primjer, kod odumiranja Eutypa (Eutypa dieback), vinova loza se zarazi kroz svježe rane, poput onih uzrokovanih orezivanjem. Rani simptomi uključuju usporen rast izdanaka, a vremenom gljivica može ubiti zaražene dijelove, a potencijalno i cijelu vinovu lozu. Ne postoji lijek za bolest, ali gdje je dozvoljeno, fungicidi se mogu primijeniti odmah nakon orezivanja kao preventivna mjera. Nasuprot tome, neki simptomi bolesti crne noge (Black foot), koja prvenstveno pogađa mlade čokote vinove loze, mogu se pojaviti iznad zemlje, ali glavni znakovi su ispod zemlje, posebno nekrotične lezije korijena. Kao i kod Eutypa dieback, ne postoji lijek, pa se upravljanje fokusira na prevenciju, posebno kroz pravilnu pripremu tla prije sadnje.
Kako se šire bolesti stabla/debla vinove loze
Širenje GTD-a može se dogoditi na nekoliko načina, uključujući rane od orezivanja, insekte ili kontaminirani alat. A neke gljivice koje se prenose zemljištem mogu čak zaraziti čokote kroz korijenje. Ipak, studije pokazuju da su rasadnički vinogradi jedan od glavnih puteva kojima se patogeni GTD-a unose u vinograde. Te se nakon sadnje, šire na obližnje zdrave loze.
Biljni materijal – zaražen kombinacijom vertikalnog prenosa (sa matične biljke) i horizontalnog prenosa (sa drugih biljaka ili okolnog okruženja). Može uzrokovati gubitke i do 60% tokom razmnožavanja i nakon sadnje, te postati značajan dugoročni rezervoar bolesti unutar vinograda. „Ovi patogeni žive u vaskularnom sistemu“, kaže David Gramaje, doktor nauka, biljni patolog u Španskom institutu za vinovu lozu i vinske nauke. „Često biljka ne pokazuje nikakve vanjske simptome, što im omogućava lako širenje.“
Rasadnici imaju procedure za procjenu zdravlja biljnog materijala. Ali ograničavanje širenja bolesti ili njenih negativnih efekata nije ni blizu tako jednostavno kao puko otkrivanje prisustva gljivica. „Nije stvar samo u pronalaženju patogena“, kaže dr. Gramaje. „Morate kvantifikovati količinu inokuluma i utvrditi da li je to dovoljno da ubije biljku ili barem izazove negativne simptome.“ On ističe da, iako testiranje može biti izvodljivo u laboratorijskim uslovima. Nije realno na terenu nakon što biljka stigne do uzgajivača. „Idealno rješenje“, kaže on, „bilo bi da se rasadnici fokusiraju na obezbjeđivanje najzdravijeg mogućeg sadnog materijala.“
GTD
Međutim, svježi biljni materijal nije jedini krivac za širenje GTD-a. Sistemi uzgoja visoke gustoće sa špalirima – koji sve više zamjenjuju manje guste tradicionalne postavke širom svijeta. Takođe su značajno doprinijeli prenošenju zbijanja biljaka u manje prostore, povećavajući rizik od kontaminacije. Nedostaci u razumijevanju bolesti i loše upravljanje vinogradima dodatno pogoršavaju problem. A oba ostaju česti problemi u nekoliko regija širom svijeta.
„Otprilike 80% uzgajivača u Španiji zna kako identifikovati simptome GTD-a u vinogradu“, napominje Gramaje, naglašavajući ključni značaj edukativnih napora. „Ali u drugim evropskim regijama, na primjer u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji ili Rumuniji, taj procenat je vjerovatno mnogo niži.“ Zaista, prva studija te vrste o stanju GTD-a u Rumuniji, gdje su vinogradi godinama bili zanemareni nakon pada komunističkog režima početkom 1990-ih. Potvrdila je da su GTD-i široko rasprostranjeni u svim vinogradarskim zonama, dok mjere upravljanja ostaju ograničene.
Ponovno razmišljanje o upravljanju bolestima
Kao odgovor na povećanu učestalost GTD-a širom svijeta, industrija je nedavno ubrzala napore da pronađe efikasnija rješenja od pukih preventivnih i mjera suzbijanja istraživanjem niza pristupa. Od naprednih tehnologija do prirodnih tretmana. Nedavna studija istraživala je kako se nanočestice srebra i selena (AgSe NP) – sintetizovani nanomaterijali koji kombinuju srebro i selen. Mogu direktno primijeniti na rane od orezivanja kako bi se inhibirao rast glavnih GTD patogena. Uključujući Eutypa lata i Diplodia seriata. Takođe je dokazano da antioksidansi i helatori niske toksičnosti (uobičajeni aditivi u hrani) mogu poremetiti hemijske reakcije. Reakcije koje pokreću GTD gljivice koje oštećuju vinovu lozu.
Slično tome, dvije kanadske vrste gljiva – Trichoderma canadense i Trichoderma viticola – identificirane su kao potencijalni prirodni antagonisti određenih patogena GTD-a. Sa izuzetnom efikasnošću od 70 do 100% u eliminaciji bolesti, iako samo u laboratorijskim uslovima. U međuvremenu, druge studije su pokazale da upotreba vodenog ozona u rasadnicima može postići efekte uporedive sa hemijskim tretmanima, bez negativnog uticaja na rast biljaka.
Ekonomska šteta uzrokovana bolestima debla loze
Obim i obećavajući rezultati nedavnih istraživanja dali su industriji optimizam u pogledu efikasne borbe protiv GTD-a. „Očekivao bih da će GTD opadati kako se rano otkrivanje bude poboljšavalo kroz tehnologiju. Pod uslovom da ovi dobici nadmaše uticaje klimatskih promjena i sve veću međusobnu povezanost vinograda putem zajedničke genetike i mašina“, kaže Casto.
Međutim, sa obzirom na to da GTD-ovi pogađaju brojne druge biljne vrste. Akademici ostaju oprezni u pogledu izgleda za potpuno iskorjenjivanje bolesti. „Ne bih rekao da se situacija poboljšava; ako ništa drugo, neutralna je ili se pogoršava“, tvrdi Gramaje. „Ovi patogeni utiču na alternativne drvenaste domaćine – poput badema, masline, oraha i jabuke. Pretpostavljamo da kada patogen ne pronađe osjetljivu vinovu lozu, prelazi na te domaćine, što znači da je izvor infekcije uvijek prisutan. Dakle, ne vidim da će se situacija poboljšati u budućnosti. Jednostavno ćemo morati naučiti koegzistirati s tim – ali to sigurno neće biti kraj vinogradarstva.“
Pogledati i:
- https://ovinu.info/gljivicne-bolesti-vinove-loze/
- https://ovinu.info/bolesti-debla-vinove-loze-16-stvari-koje-trebate-znati/
- https://ovinu.info/bolesti-drveta-vinove-loze/
- https://ovinu.info/tehnika-rezidbe-za-zdravlje-i-dugovjecnost-cokota/
Jacopo Mazzeo: The Mounting Economic Toll of Grapevine Trunk Diseases. (Rastuća ekonomska šteta uzrokovana bolestima debla vinove loze). Izvor: https://daily.sevenfifty.com/the-mounting-economic-toll-of-grapevine-trunk-diseases/. Objavljeno: 09.03.2026. Prevod i obrada teksta: Dragutin Mijatović
