Tehnika rezidbe za zdravlje i dugovječnost čokota

čokot rezidba vinograd vinogradarstvo vinova loza zdravlje

Tehnika rezidbe. Rane koje se prave prilkom rezidbe vinove loze su ulaz za mnoge poznate gljivične i bakterijske patogene koji uzrokuju bolesti drveta. Može li rješenje biti metoda-tehnika rezidbe koja poštuje prirodne funkcije vinove loze?

Tehnika rezidbe
Presjek kordona čokota sa velikim isušenim ili mrtvim područjem nastao pravljenjem velikih rana. Očito nije poštovana tehnika rezidbe.

Propadanje drveta čokota uzrokuju, Eutypa dieback, Bot canker i Crown gall. Da li je većina vinogradara širom svijeta primjenjivala tehnike upravljanja i orezivanja koje su štetile zdravlju i dugovječnosti vinove loze? Bila sam nestrpljiva da naučim kako se metoda Simonit & Sirch može primijeniti u vinogradu za poboljšanje zdravlja i produktivnosti vinove loze. U nastavku skraćena verzija.

Tehnika rezidbe mijenja ravnotežu i utiče na zdravlje čokota

Cilj godišnjeg orezivanja je stvaranje ravnoteže između vegetativnog rasta i proizvodnje grožđa. Čokot vinove loze je biljka i kao takva ima tendenciju da se grana i mogla bi nekontrolirano rasti ukoliko se ne orezuje i ne veže za naslon. Uzgojni oblik čokota sa vertikalnim pozicioniranjem lastara koji se koristi u cijelom svijetu oslanja se na rezidbu izdanaka radi kontrole rasta biljaka.

Prema Simonit-u i Sirch-u, većina rezača vrši neselektivne rezove koji ne poštuju prirodnu naviku rasta vinove loze. Posljedično, postoji negativan uticaj na vaskularni sistem koji šteti protoku vaskularnog soka (shvatite to kao gužvu na autoputu). Kao rezultat, nedostaje ravnoteža čokota koja je odgovorna za, slabije bujne lastare, manje grozdove grožđa i kraći životni vijek vinove loze.

Metoda rezidbe koja poštuje prirodnu fiziologiju vinove loze

Metoda rezidbe Simonit & Sirch razvijena je kako bi se poštovao normalan rast vinove loze. Jedan od suosnivača kompanije, Marco Simonit, bio je znatiželjan zašto su neki vinogradi zdravi i živjeli dugi niz godina, dok drugi ne bi trajali duže od 20 godina. Metoda Simonit & Sirch danas se primjenjuje u mnogim važnim vinogradarskim područjima svijeta. Oni su prisutni u Italiji, Francuskoj, Njemačkoj, Španiji, Švicarskoj, Australiji, Južnoj Africi i Kaliforniji.

Krajnji cilj je razviti dugovječne i zdrave, rodne vinograde. Tehnika rezidbe temelji se na četiri principa: favorizujte prirodno grananje vinove loze, poštujte protok vaskularnog soka, izbjegavajte velike rane-posjekotine i, prilikom rezidbe, ostavite dio drveta dužine jednakog promjeru dijela koji je odsječen tokom orezivanje.

  • Prvi princip preporučuje da se vinovoj lozi dozvoli grananje. Loza mora rasti u svoj prostor i slijediti hronološki slijed. Mlađe drvo izrasta iz godinu dana starijeg drveta, a ovo iz godine dana starijeg drveta i tako dalje. Jednostavno rečeno jednogodišnje drvo izrasta iz dvogodišnjeg, dvogodišnje iz trogodišnjeg. Biljci je dozvoljeno da raste u dužinu i grana se, ali na kontrolisan način.
  • Drugi princip zagovara poštivanje protoka soka. Da bi se postigao ovaj cilj, sve rane ostavljene rezidbom moraju se nalaziti na istoj strani čokota. Ako se svi rezovi izvrše na vrhu kraka čokota, donja strana ostaje netaknuta i omogućava pravilan protok vaskularnog soka.
  • Treći princip glasi da se na čokotu prave samo mali rezovi. U osnovi, izbjegavajte sječu drveta starijeg od dvije godine kako biste izbjegli velika područja isušivanja. Pored toga, ne smiju se uklanjati bazalni pupoljci između dvogodišnjeg i jednogodišnjeg drveta.
  • Četvrti princip predlaže da se ne stvaraju rezovi u ravnini, već se ostavi malo drveta iznad (zovu ga drvo poštovanja). To znači da rezač iznad okca treba ostaviti dužinu jednaku promjeru drveta koje se siječe. Ako je rezano drvo promjera 1,3 cm drvo iznad trebalo bi biti dugo 1,3 cm). Ovaj posljednji princip je najvažniji ako su tokom rezidbe potrebni veliki rezovi.

Kako se to radi pogledati: http://simonitesirch.com/simonitesirch-pruning-method

Zaključci

Jednom kada se uspostavi vinograd, orezivanje vinove loze jedna je od najvažnijih aktivnosti koja se u vinogradu obavlja godišnje. Nakon učenja o metodu, slažem se da bi tehnika orezivanja koja ne remeti protok vaskularnog soka i stvara manje rane mogla poboljšati zdravlje i dugovječnost čokota. Znamo da simptome bolesti moduliraju faktori stresa, pa metoda koja je blaža za lozu obećava da će omogućiti biljci da toleriše određeni nivo infekcije patogenima. Rezidbu bi trebalo izbjegavati na kiši i nakon dužih kišnih perioda. Rezidbu početi što je moguće kasnije (ili izvoditi dvostruku rezidbu u velikim vinogradima). Prilikom rezidbe koristiti sredstva za zaštitu rana, kao što je Safecoat VitiSealTM, i uklanjati ostatke rezidbe iz vinograda.

Studije koje je obavila dr. Kendra Baumgartner (USDA / UC Davis) ukazuju na to da bi ove procedure preventivnog upravljanja bolestima trebalo usvojiti što je ranije moguće kako bi bile isplative. Međutim, od najveće je važnosti započeti sa zdravim sadnim materijalom (testiranom da nema patogena i da nema oštećenja pri kalemljenju, loše srastanje itd.). Jednom su me pitali hoće li se vinova loza koja je imala potpuno truli vaskularni sistem (one su bile zaražene vrstama Ilionectria i Phaeomoniella) poboljšati nakon rezidbe u vinogradu.

Moj odgovor je bio i ostaje negativan. Te loze ne samo da ne bi postale bolje, već bi bile izvor zaraze susjednim čokotima. Ne mogu naglasiti koliko je važno podići zdrav vinograd.

*Dr. Judit Monis je kalifornijska savjetnica za zdravlje biljaka. Ona pruža specijalizovane usluge pomoći vinogradarima, rukovodiocima vinograda i rasadničkom osoblju. To je edukacija kako da izbjegavaju širenje i prenos bolesti uzrokovanih bakterijama, gljivicama i virusima u njihovim vinogradarskim sredinama.

Pogledati i: https://ovinu.info/dvostruko-orezivanje-vinove-loze-stvarnost-a-ne-mit/

Naslov orginala: A Pruning Technique for Improved Vine Health and Longevity (Tehnika rezidbe za poboljšanje zdravlja i dugovječnost čokota). Objavljeno: 2017. by Judit Monis, Ph.D. Slika: Judit Monis* Prevod i priprema: Dragutin Mijatović