Hibridno grožđe budućnost vina? Naučnici, vinogradari i vinari rade sa eksperimentalnim sortama kako bi se prilagodili efektima klimatskih promjena. Veći dio oktobra 2020. godine temperature su se kretale na niskim 27oC u američkom vinogradarskom području Grand Valley, regiji za uzgoj grožđa na zapadnoj padini Kolorada. Ali, u roku od 48 sati, neuobičajeno topla jesen brzo se pretvorila u scenario noćne more za mnoge farmere u regiji, uključujući Bruce Talbott, petu generaciju voćara u Palisade.
Uveče 26. oktobra 2020. godine temperature su pale na -10oC (14oF). Sledeće noći su pale na (-13oC). Iznenadno zahlađenje, koje je nastupilo prije nego što se grožđe i drugo voće u Koloradu pripremilo za nadolazeću zimu. Uništeno je oko 70 do 100% tradicionalnog evropskog vinskog grožđa Vitis vinifera u državi. Nastradale su mnoge poznate sorte kao što su Cabernet Sauvignon i Merlot. “Oktobar 2020. nas je jako povrijedio,” kaže Talbott. “Vratili smo se sledeće godine između 5 i 10% roda grožđa.”
Hibridi nisu novi
Veliki broj čokota koji su ostali u Talbott-ovim vinogradima nakon razornog smrzavanja bile su različite sorte otporne na hladnoću, hibridne sorte grožđa, koje su Talbott i drugi vinogradari u Koloradu sadili kao mali eksperiment.
Ovo hibridno grožđe, istraživači stvaraju ukrštanjem evropskih sorti sa autohtonim sjevernoameričkim sortama grožđa. Novostvorene sorte odabiru se po specifičnim, preferiranim osobinama, zvijezde su u usponu u američkoj vinskoj industriji. Vinogradari ih vole zbog njihove sposobnosti da se nose sa hladnoćom, otpornosti na bolesti, štetočine i gljivice i njihove ukupne pouzdanosti u uslovima promjenjivih uslova.
Klimatske promjene prave nered sa grožđem – a time i vinskom industrijom u cjelini – na bezbroj načina. Rastuće temperature uzrokuju brže sazrijevanje grožđa i omogućavaju širenje štetočina i bolesti. Sve češći i intenzivniji požari dovode do pojave aroma dima. Prekomjerna suša previše opterećuje vinovu lozu, što može dovesti do nižih prinosa. Promjene u obrascima padavina, zajedno sa višim temperaturama, dovode do viših nivoa vlažnosti što, zauzvrat, omogućava da plijesan, gljivice i druge bolesti preplave vinovu lozu. Uzgajivači grožđa se suočavaju i sa poplavama, jakim gradom, neočekivanim mrazevima i drugim ekstremnim vremenskim pojavama povezanim sa klimatskim promjenama.
„Klimatske promjene me strašno plaše“, kaže Kaibab Sauvage, koji uzgaja grožđe u Koloradu više od 20 godina i nedavno je suosnivač vinarije Sauvage Spectrum. „Sada ono što je bilo nepredvidivo je još nepredvidljivije.”
Hibridi nisu novi – datiraju barem iz 1860-ih – ali kako se klima i ukusi potrošača razvijaju, popularnost im raste posljednjih godina. U Koloradu, na primjer, hibridi su činili samo 1% ukupnog vinskog grožđa zasađenog u državi početkom 2000-ih. Danas oni predstavljaju 20%, kaže vinogradar Horst Caspari.
Hibridno grožđe budućnost vina? – Više od 12.000 čokota
Hibridi su uspješni u velikoj mjeri zahvaljujući napretku istraživača u institucijama kao što su Univerzitet Minnesota, Univerzitet Cornell i Univerzitet Kalifornije Davis. Ovi naučnici stvaraju inovativno novo grožđe kako bi pomogli u rješavanju izazova vinogradara. U tom procesu, rade mnogo i u biljnoj genetici. „Fokusirani smo na to da donesemo najbolje atribute evropskog grožđa sa kojima su svi upoznati. Sorte kao što su Merlot i Chardonnay, kombinuju se sa sortama otpornim na hladnoću i bolesti koje dobijamo od američkih vrsta“, kaže Matt Clark, hortikulturni naučnik na Univerzitetu u Minesoti.
Clark i kolege naučnici sprovode najveći dio svog istraživanja na parceli od 12 hektara u Minnesota Landscape Arboretum (Chaska), jugozapadnom predgrađu Minneapolis. U svakom trenutku tu raste više od 12.000 čokota, od kojih se mnogi genetski razlikuju jednan od drugog. Neke od loza su stare 40 godina, dok su druge potpuno nove, zasađene vrlo blizu da se vidi koje su bolje od drugih. „Oplemenjivanje biljaka je zaista vježba ubijanja biljaka“, kaže Clark. “Imamo puno praznog prostora jer stalno razmišljamo kako da ih uklonimo. Ako je biljka podložna bolestima ili ne preživi zimu, to je prilično jasan način da budete izbačeni iz programa.”
U kasno ljeto i ranu jesen, istraživači beru grožđe sa preživjelih čokota, a zatim ga nose u zatvorenI prostor gdje ih univerzitetski vinari sa punim radnim vremenom pretvaraju u 100 jedinstvenih serija vina svake godine. Naučnici analiziraju hemijski sastav vina, a zatim koriste te podatke da informišu svoje odluke o uzgoju loze sledećeg proljeća u nadi da će poboljšati atribute kao što su prinos grožđa, kvalitet grožđa, kvalitet vina i otpornost na bolesti, između ostalog.
DNK testiranje
Jedna od uspješnih priča o uzgoju grožđa u laboratoriji, na primjer, je sorta po imenu Itasca, koju su naučnici dobili ukrštanjem dva roditelja otporna na hladnoću. Itasca je „još otpornija na hladnoću od bilo kog roditelja“, kaže Clark, i ima dodatnu prednost što je otporna na neke plijesni i štetočine. Daje suvo bijelo vino sa notama meda, dinje i ljubičice.
Oni takođe koriste DNK testiranje kako bi razumjeli odakle dolaze poželjne osobine u genomu grožđa. Sve to kako bi mogli odabrati te osobine ranije u procesu uzgoja. Od samog početka, DNK analiza potvrđuje da roditeljsko grožđe nosi gene za koje su istraživači zainteresovani. To im omogućava da odaberu prave sorte ili sorte za poređenje-kontrolu. Kada potomci izrastu u sadnice, istraživači koriste DNK testiranje kako bi odabrali prave karakteristike. Na taj način uklonili biljke za koje ne očekuju da će se dobro ponašati. „Odbacivanje loših biljaka u ranoj fazi procesa znači da obogaćujemo bazu dobrih biljaka koje će rasti i dati rod za četiri do šest godina“, kaže Clark.
Počevši od ove jeseni, djelomično kao odgovor na ekstremne temperaturne promjene poput onih u Koloradu i drugdje, takođe će početi sa integracijom tehnologije. Tehnologijom koja im omogućava da testiraju hladnoću, u realnom vremenu, u različitim fazama procesa uzgoja. Već su u upotrebi u nekim drugim laboratorijama širom zemlje: Tehnika, poznata kao diferencijalna termička analiza (differential thermal analysis). Tehnika koja omogućava naučnicima da izmjere sićušni nalet toplote iz pupoljaka loze kada se eventualno smrznu.
Hibridno grožđe nije lijek za sve
Ovo istraživačima daje prozor u unutarnju strukturu sorte, uključujući temperaturu na kojoj se smrzava u različito doba godine. Reakcija za koju vjeruju da je genetička kontrola biljke. Dugoročno, to bi im trebalo pomoći da donesu strateške odluke. Odluke o uzgoju kako bi proizveli biljke koje mogu bolje izdržati hladnoću.
I iako su klimatske promjene uvijek bile faktor u procesu donošenja odluka, naučnici i uzgajivači kažu da su svake godine sve veće. Istraživači ne biraju samu klimatsku prilagodljivost, već uzgajaju grožđe koje može preživjeti suočeno sa efektima klimatskih promjena. “Vino, kada zastanemo i razmislimo o tome, zaista je luksuz, ali je to toliko veliki dio ljudskog života milenijumima da je nezamislivo razmišljati o tome da idemo naprijed u svijetu bez grožđa”, kaže Clark.
Međutim, hibridno grožđe nije lijek za sve. Za početak, imaju lošu reputaciju među nekim dugogodišnjim vinarima. Oni su uvjereni da hibridi neće dati ista kvalitetna vina kao tradicionalno evropsko grožđe. Mnogi proizvođači vina takođe vjeruju da potrošači jednostavno neće kupiti vina od nepoznatog grožđa, posebno starije generacije ljudi koji piju. Osim toga, hibridi koji dobro rastu u oglednim vinogradima u jednom dijelu zemlje mogu potpuno propasti u drugim. Biljke mogu biti izvrsne u jednom atributu i zaostajati u drugim područjima. Istraživači takođe provode decenije mukotrpno razvijajući hibride i, manje-više, nagađaju šta nosi budućnost.
Klima se sada tako brzo mijenja da istraživači i vinogradari još teže predviđaju koje će karakteristike biljaka biti najkorisnije u godinama koje dolaze. „I to je prava stvar klimatskih promjena da nije kao da je lopta prestala da se kotrlja – ona se kotrlja sve brže i brže“, kaže Jason Londo, biljni biolog sa Univerziteta Cornell. “Kada se uzgaja za klimu koja se brzo mijenja, nešto za što je potrebno mnogo godina da se razvije, uvijek se igramo trčanja za vremenom
Hibridno grožđe budućnost vina?
Srećom, nekada loša reputacija hibrida počinje da se menja. Posebno kada su avanturistički milenijalci i generacija Z počeli da kupuju i piju više vina. Ti potrošači su mnogo manje lojalni specifičnom tradicionalnom evropskom grožđu nego njihovi roditelji. Mlađi kupci su takođe više zainteresovani za vrijednost koju hibridi mogu pružiti. To je dobra vijest za vinsku industriju jer hibridi mogu biti jedini održivi put naprijed za neke regije uzgoja grožđa. Ako se klimatske promjene nastave, promjenjivi vremenski obrasci će takođe nastaviti ometati proizvodnju vina. To će vinogradarima biti još izazovnije dobiti dosljedan, pouzdan rod, koji im je potreban da bi ostali u poslu.
A sa više hibrida u vinogradima, vinari koji su nekada nisu bili voljni da koriste hibride moraće da se bolje snađu sa grožđem, ako se nadaju da će ostati u trci. “Jedini način na koji možemo preživjeti u ovoj industriji je da se prilagodimo,” kaže Joe Flynn, vinar u Plum Creek Winery (Palisade, Colorado). „Budući da smo u oblasti poljoprivrede, bavimo se onim što nam majka priroda daje. Ako se pokušamo boriti protiv toga i manipulisati time, svaki put ćemo izgubiti. Moramo samo uzeti ono što nam je dato i s tim napraviti najbolji proizvod koji možemo.”
Izvor: https://www.smithsonianmag.com/. Naslov orginala: Are Hybrid Grapes the Future of Wine? (Da li je hibridno grožđe budućnost vina?). Objavljeno: 19.09.2022. by Sarah Kuta (Daily Correspondent). Prevod: Dragutin Mijatović
POGLEDATI I: https://ovinu.info/hibridi-ukrstanja-foxy-vina/
Dobro je znati-ako niste znali? 6. Pri proizvodnji jednog tipa vina odstranjuje se talog iz grlića flaše. Koje vino je u pitanju? To je šampanjac. Talog kvasca odstranjuje se iz grlića boce poslije druge fermentacije u boci, što je specifičnost proizvodnje šampanjca – šampanj metodom.
