Istorija vina-uvod

Istorija vina - 1

Istorija vina-uvod. Prvo potrošnja divljeg grožđa za jelo. U mediteranskoj regiji divlja loza (Vitis sylvestris) raste spontano. Analizirani su ostaci ugljenisanih dijelova čokota vinove loze i sjemenki grožđa iz ove regije. Na osnovu analiziranih ugljenisanih dijelova arheolozi su postali sigurni u prisustvo vinove loze u ljudskom okruženju ovog regiona i njegovu upotrebu još od vremena paleolitika. Ove samonikle divlje vinove loze davale su sitne, crne bobice gorkog okusa, koje su se najvjerojatnije prvo jela kao hrana. O tome svjedoče sjemenke pronađene u mnogim paleolitskim kontekstima na Sredozemlju, zajedno sa ostalim bobicama i plodovima drugih voćnih vrsta sakupljenim u prirodi.

Na jugu Francuske na nalazištu Terra Amata, u blizini grada Nice, koje datira iz 400.000 godina prije naše ere, obilovalo je brojnim sjemenkama, što omogućava svjedočenje da je grožđe loze lambrusque već brano i sakupljano u donjem paleolitu ​​između 500.000 i 120.000 godina. Karpologija nam pomaže da razlikujemo sjemenke grožđa među sjemenkama drugih vrsta, kao, na primjer, u mjestu Olaho II, smještenom na Tiberijadskom jezeru (Izrael), gdje je ljudsko prisustvo datirano na prije od 23.000 godina. Tu je pronađeno čak 90.000 sjemenki koje su predstavljale 142 vrste, među kojima su i sjemenke divljeg grožđa.

Vidjeti i: https://ovinu.info/kratka-istorija-vina/

Naslov orginala: Histoire du vin – Paléolithique – Introduction (Paleolitik. Istorija vina-uvod). Izvor: https://www.inrap.fr/. Prevod: Dragutin Mijatović