Kratošija je porijeklom autohtona sorta Crne Gore. Najviše se gaji na području Crne Gore, manje u Dalmaciji i Makedoniji. Pripada ekolško geografskoj grupi Proles pontica (Convarietas pontica). Poznata je i pod imenima Krakošija, Gratošija, Grakošija.
Botanički opis: Čokot je veoma bujan. Vrh mladog lastara zeleno bronzan, sjajan. Zreo lastar srednje debljine, sa internodijama srednje dužine, boja kore lastara je crvenkastoljubičasta, dok je boja koljenca svjetlo čokoladne boje sa ljubičastim nijansama.
Odrasli list je srednje veličine ili veliki, okruglast, petodjelan, sa dubokim bočnim sinusima, koji su preklopljeni. Lice lista je golo a naličje maljavo. Cvijet je morfološki i funkcionalno hermafroditan. Grozd je srednje veličine (150-250 grama), srednje zbijen ili rastresit, kupast ili cilindrično-kupast. Peteljka grozda je kratka zeljasta i debela pa se teško prekida bez makaza. Bobica je srednje veličine, crnoplave boje, okrugla sa debelom pokožicom, bez tačkica i sa obilnim pepeljkom i izraženim pupkom.
Agrobiološke karakteristike sorte Kratošija
Sorta sazrijeva između III i IV epohe. Pozna je sorta. Oplodnja je normalna i redovna. Koeficient rodnosti je 1,2 – 1,6. Veoma je prinosna sorta. Prinosi variraju između 12-15.000 kg/ha. Dobro rađa pri kratkoj rezidbi a podnosi i mješovitu sa lukovima 6 – 8 okaca i kondirima 3 – 5 okaca. Uzgojni oblici, odgovaraju joj svi koji omogućavaju primjenu kratke i mješovite rezidbe. Odgovaraju joj propusna, rastresita, šljunkovita, deluvijalna, umjereno plodna i topla zemljišta. Prema kriptogamskim bolestima (plamenjača) ispoljava srednju otpornost, a nešto veću otpornost prema pepelnici i sivoj plesni. Srednje je osjetljiva prema niskim zimskim temperaturama. Okca izmrzavaju na -18°C. Od loznih podloga preporučuju se: Berlandieri X Riparia Kober 5 BB, Teleki 8 B, SO4, Richter 99, Šasla X Berlandieri 41B i dr.
Važnije tehnološke i organoleptičke karakteristike šire i vina
Šira je bezbojna, prijatnog mirisa i okusa. Randman soka oko 60%. Sadrži 20 – 24 % šećera i 7 – 9 g/l ukupnih kiselina. Vino je pitko, osvježavajuće sa lijepom tamno crvenom bojom. Sadrži 10 – 12 % alkohola i 5 – 7 g/l ukupnih kiselina. Grožđe se najčešće prerađuje u smješi sa sortom Vranac za proizvodnju visokokvalitetnih i kvalitetnih vina.
Varijacije i klonovi: Selekcija je u toku, a populacija sadrži varijacije, oblike i klonove. Prema podacima https://www.vinorandum.com/ Kratošija je sorta crnog grožđa koja se uzgaja u Makedoniji i još više u Crnoj Gori. Poznatija je kao Primitivo u Italiji i Zinfandel u SAD-u. Sinonimi sorte su: Crljenak kaštelanski, Primitivo, Tribidrag i Zinfandel.
Po podacima (Savić, 2018) analiza DNA (2017) pokazala je da su sorte Kratošija (Crna Gora) i Kalmet (Abanija) jedna te ista sorta. Samim tim one su identične sa američkom sortom Zinfandel, italijanskom sortom Primitivo i hrvatskom sortom Crljenak kaštelanski.
Izvor: http://udruzenjeagrojug.rs/. Naslov orginala: Kratošija. Pripremio za Sajt: Dragutin Mijatović
Pogledati i:
- https://ovinu.info/vranac-najbolje-vino-koje-ste-probali/ i
- https://ovinu.info/crljenak-kastelanski-hrvatska-autohtona-crna-vinska-sorta/ i
- https://ovinu.info/primitivo-italijanska-vinska-sorta-vinove-loze/ i
- https://ovinu.info/zinfandel/
Za više pročitati: https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/482735/vinska-istorija-zapisana-u-genima-vranca-i-kratosije i Savić, S. (2018) Zinfandel, Primitivo, Crljenak, Kratošija ili Kalmet. Matica, br. 76.
