Potrošnja svježeg grožđa. Najčešće korištenje grožđa od nefermentisanih proizvoda je stono grožđe (svježe grožđe), proizvedeno od sorti vinove loze koje se uzgajaju samo u tu svrhu.

Kako bi se sagledao ovaj aspect, proizvodnja svježeg grožđa, u nastavku su dati podaci o: ukupnoj proizvodnji, ukupnoj potrošnji i potrošnji po glavi stanovnika u nekoliko država svijeta, najvećih proizvođača i potrošača grožđa.
Ukupna proizvodnja i potrošnja grožđa
Koliko grožđa stonih sorti se proizvede u svijetu (prvih deset država) pokazuju podaci u tabeli 1. Kina je država koja proizvodi više svježeg grožđa nego šest država iza nje (Indija, Turska, Egipat, SAD, Iran i Uzbekistan).
Tabela 1. Ukupna proizvodnja svježeg grožđa u 000 tona – 2014.
Država | tona | |
1. | Kina | 9.187 |
2. | Indija | 2.059 |
3. | Turska | 2.056 |
4. | Egipat | 1.442 |
5. | SAD | 1.166 |
6. | Iran | 1.144 |
7. | Uzbekistan | 1.051 |
8. | Italija | 1.038 |
9. | Čile | 766 |
10. | Brazil | 763 |
Koliko se svježeg grožđa potroši u deset država najvećih potrošača može se vidjeti iz podataka tabele 2. Kina je daleko ispred ostalih država, potroši čak 5 puta više nego Indija.
Tabela 2. Ukupna potrošnja svježeg grožđa u 1000 tona – 2014.
Država | tona | |
1. | Kina | 9.272 |
2. | Indija | 1.841 |
3. | Turska | 1.798 |
4. | Egipat | 1.341 |
5. | SAD | 1.113 |
6. | Iran | 1.132 |
7. | Uzbekistan | 931 |
8. | Brazil | 768 |
9. | Afganistan | 562 |
10. | Italija | 480 |
Iz podataka tabela 1 i 2 Kina i Brazil su dvije države koje troše više svježeg grožđa nego što ga proizvedu. Među proizvođačima grožđa najviše svježeg grožđa izvozi Čile (732.000 tona ili 94%), zatim Italija (448.000 tona ili 43%) i SAD (445.000 tona ili 38%). Najveći uvoznici svježeg grožđa su: SAD (497.000 tona), zatim Holandija (353.000 tona) i Njemačka (311.000 tona).
Potrošnja svježeg grožđa po glavi stanovnika
Potrošnja svježeg grožđa po glavi stanovnika pojedinih država izgleda sasvim drugačije (tabela 3.). Kina, država sa najvećom proizvodnjom stonog grožđa je na 22 mjestu ako se računa potrošnja po glavi stanovnika samo 6,5 kg.
Tabela 3. Potrošnja svježeg grožđa po glavi stanovnika – 2014.
Država | kg | Država | kg | ||
1. | Albanija | 56,3 | 14. | Moldavija | 11,9 |
2. | Turkmenistan | 43,3 | 15. | Izrael | 11,3 |
3. | Sjeverna Makedonija | 40,3 | 16. | Maroko | 10,6 |
4. | Armenija | 32,3 | 17. | Kazakhstan | 10,3 |
5. | Uzbekistan | 31,7 | 18. | Libija | 8,7 |
6. | Turska | 23,2 | 19. | Tunis | 8,1 |
7. | Tadžikstan | 19,1 | 20. | Italija | 7,9 |
8. | Afganistan | 18,0 | 21. | Sirija | 7,4 |
9. | Egipat | 16,1 | 22. | Kina | 6,5 |
10. | Grčka | 14,5 | 23. | Republika Koreja | 6,4 |
11. | Iran | 14,4 | 24. | Irak | 6,1 |
12. | Azerbejdžan | 12,7 | 25. | Saudijska Arabija | 5,9 |
13. | Alžir | 12,0 | 26. | Jemen | 5,6 |
Grožđe je proizvod sa najvećim unosom tehnologije. Iz tog razloga grožđe je sa najvećom ukupnom dobiti – vrijednošću proizvodnje na svijetu, ako uporedimo pet glavnih kultura (graf.1.).

Uzimajući u obzir jestive dijelove raznog voća, grožđa i povrća, grožđe je drugi najviše proizvedeni i korišteni plod za jelo u svijetu. Među prvih pet kultura u svijetu su: banane, grožđe, jabuke, lubenice i narandže.
Pogledati i: https://ovinu.info/ifg-stone-sorte-grozdja-1/
Izvor: Table And Dried Grapes – Fao-Oiv Focus 2016. Objavljeno: by the Food and Agriculture Organization of the United Nations and the International Organisation of Vine and Wine. Prevod i obrada: Dragutin Mijatović