Suvo grožđe-proizvodnja i potrošnja. Proizvod dobijen sušenjem tehnološki zrelog grožđa. Za 450 g suvog grožđa potrebno je 1,8 kg svježeg. Sušenjem se ne gube hranljivi sastojci, osim nešto vitamin C. Sadrži 60-70% prirodnog šećera te predstavlja ukusnu i kaloričnu hranu podesnu za brzu nadoknadu utrošene energije (https://www.maslina.rs/).

Za popularnost suvog grožđa i širenje po zapadnom svijetu zaslužni su drevni Egipćani i Feničani. Zbog dugog roka trajanja od davnina se koristi kao izvor energije na dugim i napornim putovanjima. Danas je suvo grožđe najviše cijenjeno zbog prijatnog okusa, a odlična je zamjena za slatkiše. Najpopularnije je u pripremi kolača, te ima brojna ljekovita svojstva.
U ovom članku ne govori se o zdravstvenoj koristi upotrebe suvog grožđa, već o drugim podacima koji se rijetko susreću. To su podaci o proizvodnji i potrošnji suvog grožđa. U tri tabele dati su osnovni podaci o ukupnoj proizvodnji, ukupnoj potrošnji i potrošnji suvog grožđa po glavi stanovnika u nekim državama svijeta.
Suvo grožđe-proizvodnja i potrošnja
Ukupnu proizvodnju suvog grožđa najviše daje Turska i SAD, zatim Iran i Kina, tabela 1.
Tabela 1. Ukupna proizvodnja suvog grožđa u 000 tona – 2014
| Država | tona | |
| 1 | Turska | 429 |
| 2 | SAD | 320 |
| 3 | Iran | 200 |
| 4 | Kina | 180 |
| 5 | Čile | 93 |
| 6 | Indija | 62 |
| 7 | Grčka | 56 |
| 8 | Uzbekistan | 50 |
| 9 | Južna Afrika | 46 |
| 10 | Afganistan | 34 |
Najveću ukupnu potrošnju suvog grožđa imaju SAD, Turska i Kina, tabela 2.
Tabela 2. Ukupna potrošnja suvog grožđa u 000 tona – 2014
| Država | tona | |
| 1 | SAD | 222 |
| 2 | Turska | 220 |
| 3 | Kina | 172 |
| 4 | Velika Britanija | 97 |
| 5 | Iran | 94 |
| 6 | Njemačka | 70 |
| 7 | Uzbeksitan | 58 |
| 8 | Rusija | 43 |
| 9 | Holandija | 41 |
| 10 | Indija | 40 |
Potrošnja suvog grožđa po glavi stanovnika u državama najvećim potrošačima kreće se od 1,3 kg u Australiji do 3,4 kg u Grčkoj, tabela 3.
Tabela 3. Potrošnja suvog grožđa po glavi stanovnika u kg
| Država | kg | |
| 1 | Grčka | 3,4 |
| 2 | Turska | 2,8 |
| 3 | Holandija | 2,5 |
| 4 | UAE | 1,9 |
| 5 | Velika Britanija | 1,7 |
| 6 | Uzbekistan | 1,7 |
| 7 | Novi Zeland | 1,7 |
| 8 | Irska | 1,7 |
| 9 | Čile | 1,4 |
| 10 | Australija | 1,3 |
| 11 | Iran | 1,2 |
| 12 | Austrija | 0,9 |
| 13 | Njemačka | 0,8 |
| 14 | Kanada | 0,8 |
| 15 | Sirija | 0,7 |
| 16 | SAD | 0,7 |
Pogledati i: https://ovinu.info/grozdjice-sultane-i-ribizle/
Izvor i naslov orginal teksta: Table and Dried Grapes – Fao-Oiv Focus 2016. Objavljeno: by the Food and Agriculture Organization of the United Nations and the International Organisation of Vine and Wine. Slika: https://www.maslina.rs/. Prevod i obrada: Dragutin Mijatović

