Praktično vinarstvo

Praktično vinarstvo

podrumarstvo vinarstvo vino

Praktično vinarstvo. Nigdje se kao u vinarstvu uslovi podneblja, zemljišta i vremenske prilike u godini proizvodnje grožđa u tolikoj mjeri ne odražavaju na kvalitet proizvoda – vina. Jedne godine vino može biti izvrsno i nezaboravno. Naredne godine od grožđa iz istog vinograda se mogu dobiti vina tek prosječnog kvaliteta. Oni koji se nisu spremni suočiti sa ovom neizvjesnošću u vinogradarstvu i vinarstvu mogu naići i na razočarenja. Najbolje vinogradare i vinare prate, međutim, dvije važne osobine – strpljenje i spremnost da se uvijek uči.

Praktično vinarstvo

Vino u užem smislu predstavlja samo tečni proizvod dobijen alkoholnom fermentacijom svježeg grožđa, grožđane kaše (kljuka, masulja), grožđanog soka (šire, mošta) ili svježeg grožđa sorti plemenite loze Vitis vinifera ili priznatih sorti nastalih ukrštanjima loze Vitis vinifera sa drugom lozom drugih vrsta roda Vitis. Ovakva definicija vina u sebi sadrži dvije bitne odrednice: alkoholna fermentacija i plemenita loza Vitis vinifera. Alkoholna fermentacija važna je odrednica, jer ukazuje na ključni proces koji se dešava na putu transformacije grožđa u vino. U ovom procesu vinski kvasci pretvaraju šećere (kod grožđa glukozu i fruktozu) u etanol i ugljen dioksid, pri čemu nastaje određena količina energija potrebna kvascima za njihove životne procese.

Prema definiciji vino se dobija samo iz grožđa plemenite loze vrste Vitis vinifera ili njenih priznatih hibrida. Potreba za unošenjem ove odrednice nastala je sa ciljem sprječavanja prakse upotrebe grožđa američkih vrsta loze i direktno rodnih hibrida američke i evropske loze za proizvodnju vina. Pojava upotrebe ovog grožđa ili njegovog miješanja sa grožđem plemenite loze bila je masovno raširena u Evropi od dvadesetih do pedesetih godina XX vijeka.

Pročitati i: https://ovinu.info/prakticno-vinogradarstvo-vinarstvo/

Preuzmite PDF ovdje