Precizno vinogradarstvo – zemlja. Bilo da uživate na povjetarcu dok šetate vinogradom, kušate novu berbu direktno iz bureta sa vinarom ili uživate u ležernom ručku na terasi vinarije okupanoj suncem, lako se je zaljubiti u romantiku vina.
Toliko lako da ponekad zaboravimo da je grožđe zapravo poljoprivredna kultura. No, kao što će vam reći svaki vinogradar, njihova borba je ista kao i kod bilo kojeg drugog vinogradara. Oskudna dostupnost radne snage, potencijalni zdravstveni rizici, postizanje ciljanih prinosa i nivoi kvaliteta i sve više eskalirajući troškovi. Da bi se sa ovim izborilo, veći dio proizvodnje se sve više oslanja na visokotehnološku preciznu poljoprivredu kako bi se povećali prinosi i kvalitet uz istovremeno smanjenje troškova.
Mnoge tehnologije koje se sada koriste u vinogradima počele su u proizvodnji drugih kultura, kao što su kukuruz ili pšenica. Dok su mnogi studenti vinarstva upoznati sa mehanizovanom berbom ili mehaničkom rezidbom, druge korisne tehnologije su novije i manje poznate potrošačima.
U novoj seriji članaka istražit ćemo neke od ovih novijih načina na koji vinogradari koriste tehnologiju za povećanje sigurnosti i uzgoj boljeg grožđa uz manje rada. Fokusiraćemo se na zemlju, vazduh i vodu, ovim redom, s obzirom na to kako nove tehnologije rade, šta zamenjuju i koliko su od pomoći. Prvo zemljište.
Mapiranje otpora: razumijevanje tla vinograda
Radeći od temelja, tlo je prirodno mjesto za početak. Razumijevanje tla u vinogradu je kritično jer utiče na gotovo svaki aspekt vinogradarstva. Rasporeda blokova vinograda i izbora podloga u novom vinogradu, do odluka o navodnjavanju i vremena berbe u postojećem vinogradu.
Dugi niz godina vinogradari su morali da kopaju velike jame sa buldožerom kako bi videli slojeve zemlje i eventualno poslali uzorke na laboratorijsko ispitivanje. Ali ovo je skupo, dugotrajno i daje ograničen skup podataka. Određivanje mjesta kopanja rupa nije egzaktna nauka, a prema Nate Weis-u, potpredsjedniku za vinogradarstvo u Silver Oak Cellars (Napa Valley), „možete iskopati samo toliko, a morate pogoditi šta je između.”
Poboljšanje podataka o tipovima tla
Tim u Silver Oak-u sada radi sa konsultantima za vinogradarstvo na procjeni tla u vinogradima koristeći mapiranje otpornosti. Weis objašnjava: „Postoji uređaj koji vučete iza ATV-a koji šalje signal u tlo, nešto poput sonara. Tražite koliko dugo je signalu potrebno da se vrati, a to vam govori koliki je kapacitet zadržavanja vode, što vam govori o teksturi tla.
Što je tlo otpornije na taj impuls, ono je suvlje i ima manji kapacitet zadržavanja vode. Daje nam kontinuirani skup podataka koji nam govori gdje se tla počinju mijenjati.” Tim je koristio podatke iz mapiranja otpornosti kako bi nacrtao obrise novih blokova vinograda prilikom ponovne sadnje. Sa poboljšanim podacima o tipovima tla i gdje se hemija tla mijenja, novi blokovi su ujednačeniji, što pomaže da grožđe u bloku sazrije ravnomjernije.
Budući da je uređaj za mjerenje otpornosti dovoljno mali da stane iza traktora, podaci se mogu prikupljati i u postojećim vinogradima povlačenjem između redova vinograda. Bryan Rahn, predsjednik Coastal Viticultural Consultants, kaže da njegova kompanija radi dosta toga. “Iznenadili biste se koliko ljudi ne zna mnogo o svom tipu tla i gdje su lomovi”, kaže on. “Ljudi žele ocijeniti svoje postojeće vinograde. Ako pogledate blok i imate neku varijabilnost, želite da shvatite šta biste mogli učiniti drugačije u tim redovima.” Rahn dodaje: „vrh čokota vinove loze je ogledalo onoga što korjenova zona radi. Ono što se dešava u zoni korjena je ono što čini vaš vinograd.”
Physiocap: mjerenje rasta vinove loze
Vinova loza živi najduže kada je opterećenje prinosom optimalno izbalansirano u odnosu na veličinu-bujnost loze. Pronalaženje te ravnoteže zavisi od mnogih faktora, kao što su starost čokota, plodnost tla, podloga i sistema uzgoja i naslona, između ostalog.
Ali vinovoj lozi sa previše grožđa može nedostajati dovoljno listova da obavi dovoljno fotosinteze za sazrijevanje grožđa, što dovodi do toga da grožđe ne može sazrijeti prije kraja vegetacije. A vinova loza bez dovoljno grožđa, kojoj je potrebno negdje da uloži svoju energiju, može razviti nekontrolisani rast lastara (izdanaka) i listova. To može uzrokovati zasjenjenje grozdova i dovesti do problema sa sazrijevanjem.
Uobičajen način za procjenu ravnoteže čokota u prošlosti bio je vaganje količine grožđa u berbi, a zatim upoređivanje sa težinom orezane loze sa istih čokota zimi. Međutim, ovaj dugotrajni pristup pruža samo ograničenu procjenu bilo kojeg stvarnog problema u vinogradu.
Precizno vinogradarstvo – zemlja
Silver Oak je nedavno počeo koristiti traktorski dodatak pod nazivom Physiocap. Zakačen iza traktora prije zimske rezidbe, koristi laser za skeniranje vinove loze prije rezidbe i kreiranje karte prošlogodišnjih lastara. Ovi podaci se mogu koristiti da se utvrdi koje su površine vinograda dobro izbalansirane i kojima je potrebna dodatna pomoć.
“Umjesto da uzimate težinu orezane loze u bloku vi idete dolje i mjerite svaku lozu i prostorno dobijate koliko biomase biljka proizvede svake godine”, kaže Weis.
Tim je takođe bio u mogućnosti da koristi Physiocap podatke prilikom ponovne sadnje vinograda i donošenja odluka o tome kako dizajnirati nove blokove vinograda. Kako objašnjava Nick Filice, menadžer za snabdijevanje grožđem Silver Oak-a. „Bili smo u mogućnosti da uskladimo kako podići vinograd na osnovu informacija iz prethodne godine i odlučiti gdje ćemo vinograd razbiti u dijelove. Možete se osloniti na te zone upravljanja da vam daju mjesto za početak kada razmišljate o stvarima kao što su aspekt i tlo.”
Samohodne mašine: smanjenje troškova rada i zdravstvenih rizika
Samohodni traktor može zvučati kao nešto iz naučnno-fantastičnog romana, ali posljednjih godina tehnologija traktora je evoluirala do točke potpune automatizacije. Sada, najsavremeniji autonomni traktori mogu obavljati zadatke bez vozača u kabini. Dvije kompanije koje grade autonomne mašine koje se mogu koristiti u vinogradima su Monarch, koja je razvila samohodni traktor, i GUSS (Global Unmanned Spray System), koji proizvodi samohodnu prskalicu.
Otkako je prvi traktor na benzinski pogon izmišljen kasnih 1800-ih, traktori su omogućili poljoprivrednicima da obavljaju sve veći niz zadataka, uključujući oranje, prskanje, berbu ili nešto drugo. John Deere je bio pionir prvog traktora sa GPS-om 1990-ih, omogućavajući farmerima da mapiraju određene oblasti polja, stvarajući osnovu za modernu preciznu poljoprivredu. Podaci karte mogu pomoći pri sadnji, instaliranju navodnjavanja, mjerenjima na terenu, kontroli štetočina i bolesti i još mnogo toga.
Iako nijedna od ovih mašina još uvijek nije sveprisutna u vinogradarstvu, Craig Winn, direktor vinogradarstva i tehnologije (Scheid Family Wines), vjeruje da koncept obećava. „Jedna osoba može upravljati sa više traktora i obavljati posao za četiri do šest osoba. Smanjuje rizik jer ljudi nisu izloženi hemikalijama”, kaže on.
Monarch i GUSS
Monarch i GUSS imaju sličnosti. Menadžeri vinograda takođe znaju razlike koje treba odvagnuti kada odlučuju šta bi moglo biti korisno za njihove operacije. Kompaktna veličina traktora Monarch može ga učiniti dobrim za “manje vinograde sa VSP obukom i uskim zasadima”, kaže Winn.
Počinje sa cijenom od 60.000 dolara i radi na potpuno električnoj bateriji, što mu daje mnogo manji carbon footprint od standardnih traktora. Jedno punjenje traje otprilike 10 sati, a za punjenje baterije potrebno je 4-5 sati. Dodatne baterije mogu produžiti vrijeme rada i mogu se zamijeniti na terenu.
GUSS radi na dizel, što mu daje veću snagu za njegovu veličinu i čini ga pogodnim za operacije u vinogradima na većim površinama, ali je znatno skuplji, blizu 300.000 dolara. Prošle jeseni GUSS je predstavio manju verziju svoje prskalice slične cijene. Prskalicu nazvanu GUSS Mini, za koju se kompanija nada da će biti uspješna na poljima i vinogradima sa manjim razmacima. GUSS mašine mogu da rade oko 12 sati sa jednim rezervoarom gasa.
Zaključak
Mnogi uzgajivači grožđa suočavaju se sa sve većim pritiskom iz svih pravaca. Sa promjenom klime, povećanjem troškova i manjim brojem radnika zainteresovanih za rad u vinogradu, sve to dok pokušavaju ispuniti ciljeve kvaliteta i prinosa. Vinogradari imaju samo jednu priliku godišnje za berbu grožđa. Tako da je za rješavanje ovih izazova potreban sve veći nivo pameti.
Količina informacija stvorenih novim tehnologijama kartiranja i preciznog vinogradarstva može biti ogromna. To takođe može biti rješenje za ova pitanja. Iako ovo može biti neugodno kada se uzme u obzir uz ideje koje mnogi potrošači imaju o romantici uzgoja vinove loze i proizvodnji vina. Svi kompjuterski podaci na svijetu ne mogu zamijeniti izlazak u vinograd. Kako Weis kaže, “nema puno nedostataka u tome da imate više informacija, ali još uvijek ne možete raditi sa svog stola.”
Naslov orginala: Precision Viticulture: Land. Izvor: https://napavalleywineacademy.com/ . Tekst: Noelle Hale. Prevod: Dragutin Mijatović
Pogledati:
- https://ovinu.info/precizno-vinogradarstvo-tehnologije-i-aplikacije/
- https://ovinu.info/precizno-vinogradarstvo-ekonomska-korist/
- https://ovinu.info/tehnologije-u-preciznom-vinogradarstvu-pregled-stanja-vjestina/
Zanimljivosti o lozi i vinu: Vino je više nego piće – to je stil života (Anonym).
