Priprema loze za zimski odmor. Tokom cijele vegetacije, fokus nas koji se bavimo vinogradarstvom bio je proizvodnja ekonomski isplativog grožđa koji ispunjava ili nadmašuje očekivanja vinarije. Naravno, osjećamo veliko olakšanje nakon što je vinarija primila grožđe. I dok je primamljivo da lični odmor postane naš prvi posao nakon berbe, ne bismo trebali zanemariti izvore našeg prihoda – naš vinograd.
Za vinovu lozu poslije berbe predstoji tvrd posao jer treba da se pripremi za narednu vegetaciju. Da bismo lozi najbolje pomogli, imamo najmanje četiri važna i donekle međusobno povezana cilja održavanja vinograda koje treba postići prije prvog ubitačnog mraza i prinudnog opadanja lišća. Mjere poduzete za postizanje ovih ciljeva su teme ovog članka.
1.Oslobađanje stresa i podmlađivanje čokota
Rod koji se povećava i grožđe koje sazrijeva postavlja značajne zahtjeve pred vinovu lozu i resurse koji su joj dostupni. Do berbe, čokoti su istrošeni, kao posljedica toga, donekle stari (slika 1). Čokoti takođe mogu podnijeti određenu količinu oštećenja zbog štetočina, toplote, UV zračenja, stresa vode i neravnoteže hranjivih materija. Nadalje, mehanička berba uvijek ima za rezultat djelomičnu defolijaciju čokota. Ovi faktori smanjuju kapacitet loze da funkcioniše, uključujući i pripremu za sledeću vegetaciju.
Stoga je prvi cilj nakon berbe oslobađanje od stresa i podmlađivanje krošnje čokota. Da bi se to postiglo, ukinite regulisane deficitarne rasporede navodnjavanja i slobodno navodnjavajte. Koeficijenti prinosa se brzo mijenjaju kasno u vegetaciji, komplikuje rasporede navodnjavanja zasnovane na evapotranspiraciji (ET) i često ugrožavaju njihovu tačnost. Štaviše, visoka preciznost nije potrebna za planiranje navodnjavanja nakon berbe, kao što je to bilo za održavanje umjerenog vodnog stresa pod regulisanim rasporedom deficita navodnjavanja.
S obzirom na ove činjenice, vlaga u tlu je obično najjednostavniji i najefikasniji vodič za primjenu vode nakon berbe. Za to vrijeme, vlaga gornjeg sloja tla ispod oraničnog sloja trebala bi se redovno približavati poljskom kapacitetu. Kako period nakon berbe napreduje, vremenski intervali između navodnjavanja se produžuju do primjene vode kako bi se ponovo našao blizu poljskog kapaciteta, ako je potrebno, ali to je rijetko.
Nakon navodnjavanja za ublažavanje stresa nakon berbe, mala količina novog lišća bi se trebala pojaviti u vinogradu. Dobro vođen rast lastara nakon berbe sastoji se od samo nekoliko nodusa i malih listova (slika 2). Njihov izgled je potvrda oslobađanja od stresa i pojačanog metabolizma vinove loze, uključujući fotosintezu. Njegovanje više od nekoliko novih izdanaka, koji neće preživjeti zimu, obično je loše ulaganje u resurse vinove loze.
2.Stimulacija rasta korjena
Bez roda koji se sa korjenjem takmiči za resurse, korjenje ima povoljniju priliku za rast. U stvari, nakon berbe je često period najvećeg rasta korijena u vinogradu. Porast novih lastara, kao što je gore opisano, dokaz je bujne aktivnosti korjena, jer njihova pojava zavisi od hormona sintetizovanih u vrhovima korjena.
Podspješivanje rasta korjena nakon berbe pruža nekoliko prednosti. Povećani korjenov sistem i njegov pristup resursima tla; povećava kapacitet vinove loze za rast, proizvodnju grožđa, sazrijevanje i otpornost na stres. Uvećani korjenov sistem često umanjuje varijabilnost rasta vinove loze unutar vinogradskog bloka. Povećani korjenov sistem takođe pruža još jednu korist koja je važna za sljedeći cilj.
3.Skladištenje hranljivih materija
Kao što je gore spomenuto, ublažavanje stresa nakon berbe poboljšava fotosintezu i proizvodnju ugljenohidrata. Veliki dio ove proizvodnje ugljenohidrata nakon berbe sačuvan je u drvenastim tkivima vinove loze, posebno u drvenastom dijelu korjena. Početkom sledeće vegetacije, ove sačuvane rezerve ugljenohidrata će se remobilizirati i prenijeti u kretanje pupoljke i lastara.
Oni će ostati esencijalni resursi za nova tkiva lastara dok se ne razvije odgovarajuća površina listova kako bi lastari postali sami sebi dovoljni. Kada su uskladišteni ugljenohidrati nedovoljni, kretanje pupoljaka i porast lastara su promjenjivi, izduživanje lastara je sporo, dužina lastara je ograničena, a boja lišća je blijeda (Slika 3).
Osim ugljenohidrata, čokoti pohranjuju mineralne hranjive materije u drvenastom tkivu (ksilem), koje takođe podržavaju rani rast lastara i donekle razvoj ploda nakon cvatnje. Među mineralnim hranljivim materijama, kalijum je glavna briga jer se unos kalijuma uveliko smanjuje oko 30 dana nakon berbe, a zajedno sa njim i efikasnost đubrenja. Oko 2,3 kilograma kalijuma po toni grožđa otišlo je iz vinograda sa obranim grožđem.
Često je korisno primijeniti oko trećine ove količine u đubrenju nakon berbe. Za razliku od kalijuma, drugi makroelementi, uključujući azot i fosfor, preuzimaju se i čuvaju u drvenastom tkivu čokota do opadanja listova. Ipak, njihova primjena ubrzo nakon berbe povećava efikasnost đubrenja i proširuje mogućnost nadopunjavanja iscrpljenih rezervi
Đubrenje vinograda
Kombinacije N-P-K đubriva sa malo amonijevog azota i visokim udjelom fosfora i kalijuma ublažavaju stres i poboljšavaju aktivnosti korjena. Osim toga, značajan dio azota i fosfora ostat će u korjenu, podspješujući skladištenje hranjivih materija u odnosu na obnovljeni porast lastara. Uobičajeni odnosi su između 50 i 240 kg 3-12-14-4(S) ili sličnog đubriva po hektaru, ovisno o prethodnom prinosu grožđa i bujnosti vinograda. Više stope mogu biti pogodne za vinograde koji su pod velikim rodom ili pod velikim stresom.
Mikroelementi se takođe skladište u drvenastom tkivu, ali budući da su potrebni u malim količinama, njihova primjena nakon berbe općenito nije velika briga kod održavanja vinograda. Možda postoji jedan izuzetak, a to je bor. Među brojnim terminima i metodama primjene, visoke doze folijarne primjene bora (2,3 kg Solubora) tokom jeseni su najefikasnije u povećanju bora u pupoljcima i maksimiziranju zametanja plodova sledeće godine.
Ova metoda može biti posebno korisna za sortu kao što je Zinfandel, koja je vrlo osjetljiva na nedostatak bora, kada se uzgaja na tlima sa niskim sadržajem bora. Adekvatan bor je takođe neophodan za razvoj drvenastog tkiva i otpornost na hladnoću, što je i konačni cilj.
4.Otpornost lastara na hladnoću
Skladištenje ugljenohidrata u tkivima lastara ključno je za njihovu otpornost na hladnoću. U skladu s tim, aktivnosti održavanja nakon berbe koje promovišu funkciju listova, dok ograničavaju količinu novih lastara povećavaju otpornost lastara na hladnoću.
Zapravo, ako je sve dobro prošlo u vinogradu, lastari su počeli formirati otpornost na hladnoću prije ili tokom šarka, započeto žutilom (formiranjem periderma). Tokom perioda nakon berbe neophodno je završiti proces (Slika 4). Ograničeno skladištenje ugljenohidrata, nedostatak azota i nedovoljna hidratacija tkiva lastara zbog prevelikog stresa vode uobičajeni su faktori nakon berbe koji ograničavaju otpornost lastara na hladnoću (Slika 5).
Druge brige nakon berbe. Suzbijanje vglodara, održavanje staništa za ptice, kontrola korova prije izbijanja u redovima vinove loze, popravka tla, dubinsko kultivisanje i sjetva postrnih usjeva u međurednom prostoru su među ostalim aktivnostima održavanja vinograda koje se sprovode nakon berbe.
ZAKLJUČCI
Ciljevi održavanja vinograda nakon berbe uključuju ublažavanje stresa i podmlađivanje krošnje čokota, stimulaciju rasta korjena, podsticanje skladištenja hranjivih materija i povećanje otpornosti tkiva lastara na hladnoću. Poduzimanje radnji za postizanje ovih ciljeva što je prije moguće nakon berbe maksimizira njihovu efikasnost i koristi. Osim toga, brza implementacija osigurava da će vinova loza biti što spremnija za sledeću vegetaciju, ako nesezonski jak mraz ne skrati period nakon berbe.
Izvor: https://www.lodigrowers.com/ .Naslov orginala: Post Harvest Vineyard Management (Održavanje vinogradima poslije berbe). Slike: Progressive Viticulture©. Objavljeno: 15.10.2019. by Stan Grant. Prevod: Dragutin Mijatović
Pogledati i:https://ovinu.info/priprema-vinove-loze-za-odmor/ i https://ovinu.info/godina-dana-u-vinogradu-2/
Further Reading
- Christensen, LP; Beede, RH; Peacock, WL. Foliar sprays prevent boron-deficiency symptoms in grapes. California Agriculture. 60, 100-103. (2006).
- Conradie, WJ. Seasonal uptake of nutrients by Chenin blanc in sand culture: I. Nitrogen. S. Afr. J. Enol. Vitic. 1, 59-65. (1980).
- Conradie, WJ. Seasonal uptake of nutrients by Chenin blanc in sand culture: II. Phosphorus, potassium, calcium, and magnesium. S. Afr. J. Enol. Vitic. 2, 7-13. (1981).
- Galet, P. General Viticulture. Oenoplurimedia, Chaintre, France, 2000.
- Keller, M. The science of grapevines. Academic Press, Burlington, MA. 2010.
- McKenry, M.V. Grape root phenology relative to control of parasitic nematodes. J. Enol. Vitic. 35:206-211. 1984.
- Mullins, MG; Bouquet, A; Williams, LE. Biology of the grapevine. Cambridge University Press, Cambridge. (1992).
- Williams, L. E., N. K. Dokoozlian, and R. Wample. Grape. p. 85-133. In Schaffer and P. C. Anderson (ed.) Handbook of environmental physiology of fruit crops. I. Temperate crops. 1994.
- Winkler, A. J., J. A. Cook, W. M. Kliewer, and L. A. Lider. General Viticulture. University of California Press, Berkeley, 1974.
