Radikalno novi oblik vinograda. Vinari možda neće moći promijeniti klimu, ali pokušavaju kontrolisati mikroklimu kroz inovativnu novu orijentaciju redova i pristup drugačijem obliku naslona u uzgoju vinove loze. Koliko vinogradari imaju kontrolu nad svojom mikroklimom, posebno kada klimatske promjene predstavljaju sve veću prijetnju proizvodnji vina širom svijeta? Nekoliko vinogradara pokušava da sazna.
Radikalno novi oblik vinograda
Ovi napori su sada važniji nego ikad. Do 70% sadašnjih regija za proizvodnju vina širom svijeta biće neprikladno za proizvodnju vina ako se temperature povećaju za više od dva stepena Celzijusa. Ovo su podaci prema nedavnom pregledu više od 200 studija objavljenih u časopisu Nature Reviews Earth & Environment (Prirodni osvrt na zemlju i okolinu). Bez radikalne akcije, naučnici iz NASA-e kažu da je svijet trenutno na putu da se zagrije između 2,5 i 4,5 stepeni Celzijusa do 2100. godine.
Posljedice se već osjećaju u vinogradima, jer vinogradari sa vjekovnom evidencijom o datumima berbe dokumentuju sve ranije i ranije datume berbe. Beaune-ov zapis od 1354. do 2018. objavljen u Climate of the Past pokazuje znatno ranije berbe počevši od 1988., otprilike u vrijeme kada su se počeli osjećati uticaji klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.
Međutim, ranije berbe mogu stvoriti neuravnoteženo grožđe i smanjiti kvalitet vina. Uzgajivači grožđa možda nemaju kontrolu nad planetom koja se zagrijava, ali imaju posredovanje u vinogradima koje obrađuju. Od radijalnih vinograda do dvospratnih-tipskih naslona. Vinogradari preispituju orijentaciju redova vinove loze i naslon/uzgojni oblik kako bi zaštitili svoje grožđe od viših temperatura.
Radijalni i labirintski dizajn vinograda
Vinogradi su, kao i gradovi, često raspoređeni u mrežama lakim za navigaciju. Jednostavni redovi čine ga lakšim i praktičnijim. Lakše za ljude, možda, ali da li je optimalno za grožđe? Dva odvažna eksperimenta testiraju to pitanje u realnom vremenu.
U Viña Don Melchor u čileanskoj apelaciji Puente Alto, tehnički direktor Enrique Tirado zasadio je eksperimentalni vinograd od 0,4 acres (0,16 ha) sa 60 petnaesto-metarskih redova loze. Sve kako bi vidio kako će loze posađene radijalnom orijentacijom promijeniti način na koji se grožđe razvija i sazrijeva.
„Istražujemo kako orijentacija redova i gustina sadnje utiču na mikroklimatske uslove na nivou grozdova i kako to utiče na kvalitet finalnog vina“, kaže Tirado. “Gledamo temperaturu, sunčevo zračenje, nivo fotosinteze, kvalitet i koncentraciju različitih elemenata. Svi ovi faktori igraju važnu ulogu u proizvodnji i sazrijevanju fenolnih jedinjenja u grožđu, uključujući šećer, pH i kiselost.”
Tirado kaže da je ova eksperimentalna studija sledeći logičan korak za Don Melchor-ovih 310 acres (125 ha) vinove loze. Godine 1997. vinograd je podijeljen prema zemljištu na 151 parcelu, pri čemu se svaka parcela obrađivala i vinifikovala zasebno prema svojim specifičnim klimatskim potrebama. „Naš prvi korak je bio stvaranje različitih parcela i učenje kako da obrađujemo svaku od njih u toplijim i hladnijim godinama“, kaže Tirado. „Sa vinogradom Sunčani sat želimo da saznamo kako se mikroklima za vinovu lozu može promijeniti orijentacijom i gustinom redova.”
Vinograd Sunčani sat se sastoji od odabranih čokota sorte Cabernet Sauvignon iz glavnog vinograda Don Melchor, nekalemljenih i posađenih u 60 redova. Čokoti su udaljeni 50 centimetara u sredini i 200 centimetara po obodu vinograda, u radijalnom uzorku, vertikalno oblikovanom uzgojnom obliku čokota.
Radikalno novi oblik vinograda
Znanje koje su Tirado i tim do sada stekli već ih je navelo da naprave „značajne promjene u upravljanju vinogradima. Vidjeli smo razlike od jednog do dva stepena Celzijusa u grožđu od reda do reda u prosjeku tokom cijele sezone. Ove informacije će promijeniti način na koji pristupamo upravljanju vinogradima u budućnosti.”
Na Dominio IV u Oregonu , vinar Patrick Reuter zasadio je dva labirintna vinograda. Sadnju na 1 acre ( 0,4 ha) koja uključuje sorte Tempranillo, Viognier i Cabernet Franc u Columbia Gorge. Te sadnju na 0,75 acres (0,30 ha) osam klonova sorte Pinot Noir u Yamhill-Carltonu. Počelo je, priznaje Reuter, više kao filozofski misaoni eksperiment koji je razvio sa svojom suprugom Leigh Bartholomew. Direktoricom vinogradarstva u Results Partners Vineyard Development and Management u dolini Willamette.
“Moja supruga i ja smo vidjeli da linearni obrazac tipičnog vinograda ne vodi zamišljenom i meditativnom iskustvu”, kaže Reuter. „Željeli smo da se ljudi bave vinogradarstvom na drugačiji način. Otkrili smo da kada ljudi hodaju po obrascu i predaju se putu ulaska u centar i izlaska, koji traje oko 30 minuta, stvara mentalnu katarzu.”
Ali to je takođe dovelo do novih otkrića u vinogradarstvu. “Otkrili smo da možemo odgoditi sazrijevanje sadnjom svakog čokota u lavirintu u radijalnom uzorku i uzgojem u krug”, kaže Reuter. “Primijetili smo da su ovi čokoti vinove loze sada mnogo manje podložni opekotinama od sunca. Što se može dogoditi kod VSP-om (vertikalno pozicioniranim lastarima). Ovakav način uzgojnog oblika osigurava da na grožđu uvijek postoji barem mrvica sjene.” Iako je prinos manji u labirintskim vinogradima, Reuter kaže da “kvalitet grožđa nadoknađuje gubitak prinosa”.
Udvostručenje količine grožđa i promjena smjera
Drugi uzgajivači održavaju naslon na mjestu, ali transformišu ono što se dešava unutar tog naslona. Mark Neal, vlasnik i osnivač Neal Family Vineyards u Napa Valley, 1997. godine razvio je dvospratnii sistem naslona za svoj biodinamički uzgoj grožđa.
„Vidio sam da se bijelo grožđe baca i gubi kiselinu zbog sve toplijih uslova“, kaže Neal. “Cijeli život radim kao vinogradar, a pošto sam toliko investirao u održivost, očigledan izbor materijala za zasjenjivanje mi se nije dopao. Nije organski i stvara otpad.” Umjesto toga, stvorio je dvospratni sistem naslona. Sa crnim sortama kao što je Cabernet Sauvignon zasađenim direktno iznad bijelih sorti kao što su Albariño, Fiano i Vermentino, što daje sjenu.
“Nije bilo znakova dodatnog pritiska, a koristi su bile ogromne,” kaže Neal. „Naših 18 acres (7,3 ha) dvospratnog naslona sada premašuje 12 do 15 tona po 1 acre (30 tona po ha), što u suštini udvostručuje proizvodnju, bez upotrebe dodatne vode. Otisak ugljendioksida u poljoprivredi je prepolovljen. Kvalitet grožđa je zapravo poboljšan, uz viši nivo kiselina i zaštitu od opekotina od sunca.”
Neal vjeruje da ne samo da poljoprivreda sa dvosptatnin naslonom stvara idealne uslove za grožđe u sve toplijem svijetu, već je i „najodgovornije korištenje zemljišta. Naročito u regionu Napa, gdje su površine vinove loze na prvom mjestu.”
Trostruki ciljevi
Matt Crafton, vinar u Chateau Montelena (Calistoga u Kaliforniji), kaže da vinarija prolazi kroz “najveću ponovnu sadnju od 1972. Godine”. Crafton kaže da su ciljevi trostruki, postavljeni u kontekstu klimatskih promjena: povećanje kvaliteta, povećanje održivosti i osiguranje dugovječnosti vinograda.
“Koristili smo podatke o vremenu kako bismo odredili najtopliji dio dana i da bismo shvatili u kojem će tačno smjeru sunce sijati,” kaže Crafton. “Dakle, osim što se fokusiramo na zdravlje tla, dodajemo podlogu otpornu na sušu i štetočine, mijenjamo orijentaciju cijelog našeg vinograda.” Vinogradi se presađuju dijagonalno tako da su orijentisani 25 stepeni istočno od sjevera. „Tako će, kada je sunce najtoplije, u 14 sati u julu i avgustu, sijati direktno na vrh krošnje čokota. Tada će grožđe biti zaštićeno hladom od lišća“, kaže on.
U prethodnoj šemi sadnje, bobice bi dobijale direktnu sunčevu svjetlost tokom najtoplijih i najsunčanijih perioda, što je često previše, dodaje Crafton. U sve toplijem svijetu, postizanje prave temperature za grožđe može biti izazovnije. Ali kako ovi vinari pokazuju, preispitivanje starih šablona i naslona može dovesti do boljih rezultata, na istom mjestu, pod istim uslovima (https://ovinu.info/oblici-cokota-vinove-loze/).
Kathleen Willcox: A Radical New Vineyard Shape for a Warming Climate (Radikalno novi oblik vinograda za topliju klimu). Izvor: https://daily.sevenfifty.com/a-radical-new-vineyard-shape-for-a-warming-climate Objavljeno: 25.07.2024. Priprema za sajt: Dragutin Mijatović
