Sorte grožđa koje se koristi u proizvodnji šampanjca-drugi dio

Sorte u proizvodnji šampanjca. Vjerovatno znate da su tri glavne sorte grožđa za proizvodnju šampanjca: Chardonnay, te Pinot Noir i Pinot Meunier, jedine dvije sorte crnog grožđa u regiji. Tri sorte čine oko 99% zasada regije. Ali da li ste znali da zapravo postoji sedam dozvoljenih sorti koje se mogu uzgajati u Šampanji? Preostala četiri sorte su: Pinot Gris, Pinot Blanc, Petit Meslier i Arbane, sve bijele sorte koje čine manje od 3% zasada.

Četiri dopunske sorte grožđa za proizvodnju šampanjca

Sorte u proizvodnji šampanjca

1.Pinot Blanc (Burgundac bijeli)

Pinot Blanc je bijela sorta grožđa, ali srodna je sa sortom Pinot Noir. Mutacija boje čini određene gene koji proizvode pigment neaktivnim, što stvara ovu bijelu verziju burgundca crnog. Veličina bobica i oblik lista često se brkaju sa sortom Chardonnay, dalekim rođakom burgundca bijelog. Pinot bijeli oduvijek se uzgaja u Burgundiji i Šampanji, ali Alzas drži najveće zasade u Francuskoj, sa gotovo ca 3.400 ha. Pinot bijeli donosi snažni cvjetni profil buketu vina i nešto jače kiselosti na nepcu.

Continue reading “Sorte grožđa koje se koristi u proizvodnji šampanjca-drugi dio”

Sorte grožđa u proizvodnji šampanjca-prvi dio

Sorte grožđa u proizvodnji šampanjca. Vjerovatno znate da su tri glavne sorte grožđa za proizvodnju šampanjca: Chardonnay, te Pinot Noir i Pinot Meunier, jedine dvije sorte crnog grožđa u regiji. Tri sorte čine oko 99% zasada regije. Ali da li ste znali da zapravo postoji sedam dozvoljenih sorti koje se mogu uzgajati u Šampanji? Preostala četiri sorte su: Pinot Gris, Pinot Blanc, Petit Meslier i Arbane, sve bijele sorte koje čine manje od 3% zasada.

Sorte grožđa u proizvodnji šampanjca
Champagne

Tri glavne sorte grožđa za proizvodnju šampanjca

1.Chardonnay

Sa količinom šampanjca Blanc de Blancs koji se nalaze u vinotekama i na jelovnicima restorana, ne biste pogriješili kad biste pomislili da je Chardonnay vrlo široko zasađen. Ali od glavne tri, to je najmanje zasađena sorta grožđa u Šampanji. Prostire se na nešto više od 10.000 ha. Zapravo, šampanjci na bazi sorte Chardonnay čine manje od 5% kategorije.

Continue reading “Sorte grožđa u proizvodnji šampanjca-prvi dio”

Anatomija boce šampanjca

Kao i većina nas, najpoznatije svjetsko pjenušavo vino imalo je izazovnu godinu. Od aprila do avgusta 2020. prodaja šampanjca pala je na vrijednost od samo 2 milijarde dolara, sa oko 100 miliona neprodanih boca, navodi Forbes.

Šampanjac

Anatomija boce. Šampanjac je prirodno pjenušavo vino koje potiče iz francuske pokrajine Champagne. Proizvodi se dvostrukom fermentacijom mirnih vina, uz dodatak šećera.  Prva fermentacija odvija u buradima, a druga u bocama. Nakon završene fermentacije u bocama, odstrani se talog iz grlića boce. Za nadopunjenje boce neposredno nakon odstranjivanja taloga (disgorgement) dodaje se liqueur d’expedition, nadoknadi se manjak vina i boca se zatim zatvara plutanim čepom. Vinogradi za proizvodnju šampanjca pokrivaju strogo ograničenu regiju između Reimsa, Epernaya i Aya, pretežno u departmanu Marne.

Continue reading “Anatomija boce šampanjca”

Kurs poštovanja vina – 4. dio – pjenušava vina

Pjenušava vina. Skoro sva pjenušava vina započinju život kao mirna vina, a sjaj se dodaje naknadno. Ključni faktor je kako se dodaju mjehurići. Procesom fermentacije prirodno nastaje gas ugljen dioksid (CO2) – otpadni produkt kvasca koji koriste šećere. U još uvijek mirnom vinu dopušten je nestanak ovog gasa. U pjenušavim vinima zadržava se CO2, rastvarajući se u vinu koji se drži pod pritiskom.

Kad se oslobodi, CO2 izlazi na površinu. Metoda za proizvodnju vina punjenog CO2 varira od veoma dugotrajne i skupe šampanj (ili “tradicionalne”) prirodne metode, sekundarne fermentacije u bocama, do jeftine i jednostavne metode ubrizgavanja industrijskog CO2 u jeftino mirno vino.

Stanovnici Šampanje su opravdano ponosni na svoja vina i vjekovnu metodu korištenu u njihovom stvaranju. Legenda kaže da je metodu izumio monah i vinar po imenu Dom Pérignon, mada sada istraživanja pokazuju da je tu tehniku izumio Christopher Merret u Engleskoj, desetine godina prije. Sam šampanjac može dolaziti samo iz određenog područja
na sjeveroistoku Francuske, ali mnoga kvalitetna vina proizvode se drugdje koristeći “Méthode Champenoise” – mada taj izraz nije dopušten na etiketama, pa se umjesto toga često koristi “tradicionalna metoda”.

Kurs se sastoji od šest dijelova: 1.Šta je vino – osnove. 2.Bijelo vino. 3.Crveno vino. 4.Pjenušava, slatka i jaka vina. 5.Vino i hrana uparivanje i izbor. 6. Kupovina, posluživanje i čuvanje vina.

Naslov orginala: Six-part wine appreciation course (Kurs poštovanja vina u šest dijelova). Izvor: https://wine-pages.com/. Objavljeno 09.04.2020. by Tom Cannavan. Prevod: Dragutin Mijatović. 

Pjenušava vina svijeta, ali ko su pobjednici?

Pjenušava vina svijeta. Potrošači vina širom svijeta piju pjenušava vina kao nikad do sad. Poruka proizvođača i pisaca o vinu jasno je shvaćena. Mjehurići se mogu piti u svako doba, a ne samo kada slavite. Proizvodnja je porasla za 57% od 2002. godine. Svijet danas proizvodi 2,5 milijarde boca pjenušavih vina. To je nešto manje od 8% ukupne svjetske proizvodnje vina od 32,5 milijarde boca. Pogledali smo novoobjavljene statistike o tome koje zemlje i regije proizvode sve ove mjehuriće i kako tržišta reaguje na proizvodnju, izvoz, potrošnju itd.

<Vinogradi na obroncima doline Marne u regionu Champagne

Danas, prvih pet zemalja prozvođača pjenušavih vina:

  • 1. Italija, 660 miliona boca
  • 2. Francuska, 550 miliona boca
  • 3. Njemačka, 350 miliona boca
  • 4. Španija, 260 miliona boca
  • 5. SAD, 162 miliona boca

Prosecco je najvažnije pjenušavo vino na svijetu danas, po količini. Naravno, Italija je vodeći proizvođač. Italija čini 27% proizvodnje svih pjenušavih vina u svijetu, a slijedi je Francuska sa 22%, Njemačka (14%), Španija (11%) i Sjedinjene Države (6%), svi oni čine 80% svjetske proizvodnje. Preostalih 20% čini nekoliko različitih zemalja. Oni koji su pokazali najveći porast u razdoblju od 2008. do 2018. su Australija, Brazil, Velika Britanija i Portugalija. Pjenušava se vina izvoze u većem obimu nego mirna vina. Pjenušava vina su značajan dio izvoza vina iz Italije, Francuske i Španije: 19% Italija, 14% Francuska i 9% Španija. Samo 9% svjetskih vina koja se izvoze je pjenušavo vino, ali sa 21% vrijednosti izvoza. Ali kao što ćemo vidjeti, ta vrijednost nije ravnomjerno raspoređena među zemljama. Italija, Francuska i Španija predstavljaju 85% svjetskog izvoza pjenušavih vina u 2018. godini.

Naslov orginala:The World Is Thirsty For Sparkling Wines, But Which Are The Winners? Izvor: https://www.forbes.com/; Slike: BKWine Photography. Objavljeno: 08.05.2020. by Per and Britt Karlsson/Lifestyle. Prevod: Dragutin Mijatović