Švedski vinski pokret. Švedska je poznata po predivnoj sceni kafića u Stockholm-u, Aurora Borealis, bezbrojnim ostrvima i brendovima koji ispunjavaju svakodnevni život poput IKEA-e i Volvo. Pa ipak, jedna stvar o kojoj se ne govori dovoljno je švedski (Swedish) vinski pokret. Ali sa promjenjivom klimom i sve većim brojem ambicioznih vinara, sada postoji napredna i brzo rastuća trgovina švedskog vina koja traži međunarodno priznanje, kako izvještava Andrew Lofthouse, zvani The Northern Wine Guy.
Pioniri moderne ere vinarstva u Švedskoj vidjeli su osnivanje Švedske asocijacije vina 2002. godine nakon što je EU službeno priznala Švedsku (Sweden) kao vinsku zemlju 1999. godine. Među vodećim pionirima bili su Klagshamn Vineyard, Doman Sanana i Ahus Vineyard koji su željeli stvoriti novi stil terroirs u neistraženom.
Dopuna tome bila su istraživanja skandinavske regije. Jeppe Appelin iz Vejby Vingard (prvi uzgajivač grožđa na poluostrvu Bjare, južna Švedska) se svim srcem slaže da je to bila, i jeste, pionirska industrija koja je zahtijevala “razumijevanje i dubinsko istraživanje, prije nekih 20 godina, o tome kako su uspjeli uzgajati grožđe u sličnoj klimi kao što je Danska”. Pogled je bio ako Danska može praviti vino, zašto onda Švedska ne može?
Ubrzo naprijed u 2006., Švedski odbor za poljoprivredu (Swedish Board of Agriculture) je naveo da postoje samo četiri kompanije koje prodaju vino vlastite proizvodnje. Sada, prema Piwi International-u, postoji oko 50 komercijalnih vinograda, što odgovara skoro 200 ha vinograda. Brzi uspon u razvoju doveo je do osnivanja, prije dvije godine, Sweden’s Branch Organisation for Oenology & Viticulture (SBOV-a), švedske strukovne organizacije za enologiju i vinogradarstvo sa odobrenjima za PGI (Protected Geographical Indication).
Koje se sorte grožđa uzgajaju u Švedskoj?
PIWI su ključ ovdje. PIWI je njemački izraz, ‘Pilzwiderstandsfahige Reben’ koji označava sorte grožđa otporne na gljivice. Magnus Oscarsson iz Flyinge Vingarda tvrdi da su to PIWI ti koji su postavili Švedsku na međunarodnu vinsku kartu. On objašnjava: „Dominirajuće grožđe danas u Švedskoj je sorta Solaris, PIWI Solaris. Potrebno mu je manje prskanja što je izuzetno pozitivno i povoljnije za poljoprivredu, a takođe sazrijeva svake godine, odličnog profila i dobre kiselosti.”
Ranije u švedskom vinskom pokretu, grožđe koje se najviše koristilo bila je crna sorta grožđa, Rondo, koju danas vidimo u hladnim klimatskim područjima kao što je Velika Britanija. Takođe, nije sve u jednoj sorti grožđa, naglašava Appelin. PIWI eksperimentisanje je ključ, kaže, pošto je prepoznat po svojoj nagrađivanoj proizvodnji crvenog vina, koristeći sistem Solera (često se viđa u proizvodnji vina Sherry), isprobao je čak 15 različitih sorti kako bi usavršio krajnji rezultat.
Širom Švedske možete pronaći džepove svih različitih sorti grožđa, uključujući zasade sorti Regent, Cabernet Cortis, Leon Millot, Cabernet Colonjes, Pinotin, Phoenix i Johanniter, pored poznatijih, Pinot Noir i Chardonnay.
Spravljenje vina u hladnoj klimi
Švedska se proteže blizu 1.000 milja (1.600 km) duga od vrha do dna – tako da su varijacije u klimi ogromne. Vinske regije Švedske su zapravo na vrlo sličnoj geografskoj širini kao u južnoj Škotskoj, ali sa sušnijim, toplijim i jasnijim ljetima. Kao što Oscarsson kaže: „Zima zapravo nije problem za obalu južne Švedske gdje se uzgaja grožđe i proizvodi vino. Izazov za nas je proljetni mraz.” Realnost sa kojom se mnogi suočavaju u svim hladnim klimama širom svijeta vina.
Bengt Akesson iz Skepparps Vingard-a (sa sjedištem u Havan-u u Verkaadalen-u, sjeverno od Kivic) kaže. „Većinu našeg vinograda čine morenska pješčana tla, koja imaju izuzetno brzu drenažu. Naš najveći izazov zapravo je sunčeva svjetlost – i da li je ima dovoljno da u potpunosti sazrije grožđe koje želimo proizvesti.” Appelin dodaje: „Na poluostrvu Bjare nalazimo se samo 200 metara od mora i veoma nisko ležimo tako da ne dobijamo prolećne mrazeve, zahvaljujući morskom povjetarcu.“
Švedski vinski pokret. Biodinamika i održivost
Joe Fattorini, voditelj televizijske emisije o vinu, najpoznatiji kao voditelj ITV-ovog The Wine Show, koji sada živi u Švedskoj, ističe koliko su biodinamika i održivost važni za švedsko vinarstvo. Centralno za ovo je, kaže on, „korišćenje sorti PIWI u Švedskoj. Gdje sorte ne samo da bolje sazrijevaju u Švedskoj sa tako kratkom sezonom, već koriste i dramatično niže fungicidne inpute, što odgovara nacionalnom usklađivanju sa održivošću“. On dodaje: „Švedska je pravo leglo prirodnih vina kao odgovor na potražnju u gradovima kao što je Malmö i oko njih.” Sada je pokrenuta nordijska vinska TV emisija Drinking with Joe and Maya, zajedno sa Mayom Samuelsson. Somelijerom iz Stockholma, kako bi rasvijetlio ono što se događa u vinu širom Nordijskih zemalja i u Švedskoj.
Akesson dodaje: „Vinarstvo sa malim intervencijama je oduvijek bilo ključno za način na koji uzgajamo naše grožđe. Ne bismo razmišljali ni o kakvom drugom procesu i potpuno vjerujemo da je potpuno biodinamičan. Jedna od sjajnih stvari je što ne koristimo pesticide u vinogradu, a ipak stvaramo zdravo grožđe, koje je ekološki bolje.” Njegov trud nagrađen je brojnim zlatnim medaljama na nagradama Piwi and Organic Wine Awards.
Jedna od najvećih prodajnih tačaka švedskih vina je to koliko dobro kombinuju različite stilove kuhinje i hrane, tvrdi Bengt Akesson. On objašnjava: „Švedska vina su nevjerovatna za uparivanje sa hranom zahvaljujući svježoj kiselosti koja dodaje sjajan balans gastronomiji. To je vjerovatno njegova buduća jedinstvena prodajna tačka, svakako kada počnemo gledati na širenje na globalna tržišta i zaista možemo ciljati zemlje sa gastronomskim fokusom.”
Jedinstvene švedske prodajne tačke
Švedski vinari su takođe otvoreni za testiranje, isprobavanje i eksperimentisanje. Bilo je ključno koliko daleko su već stigli. Ne postoji pozadina vjekovne tradicije vinarstva koju mogu iskoristiti i upotrebiti. Umjesto toga, oni su slobodni i imaju dozvolu za prilagođavanje, kreiranje i pomicanje granica na bilo koji način.
Jedan veliki faktor koji će samo unaprijediti inovacije je potencijalna promjena u zakonodavstvu o proizvodnji vina. Ovo je, na kraju krajeva, zemlja koja ima monopol na alkohol od 1955. godine preko međunarodno uglednog Systembolaget-a. Švedska vlada sada razmatra otvaranje ograničenja na farmama i omogućava vinarima da svoja vina prodaju. Prodaju direktno posjetiocima na imanju nakon godina istraživanja, a odluka se očekuje na proljeće.
Posljednja riječ ide za Fattorini: „Švedska je budućnost. To je barem jedna budućnost. Švedska još uvijek otkriva svoj USP (Unique Selling Proposition-Jedinstvena prodajna ponuda). Velikoj Britaniji je trebalo neko vrijeme da izbrusi pjenušavo vino kao svoju početnu tržišnu nišu. Švedska prolazi kroz isti proces. Ne zaboravite da je Stokholm već suvlji od Londona i sunčaniji od Pariza. Klimatske promjene rastu i širom Evrope se prepoznaje da će se uticaj toga najviše osjetiti na jugu i zapadu. Švedska je sjever i istok.”
Dosta hrane – i vina – za razmišljanje. Švedska je očigledno tržište na čekanju.
LIJEPO I ZA VIDJETI. https://ovinu.info/vinogradi-svedske/
Andrew Lofthouse: Why the Swedish wine movement is only going to get bigger. (Zašto će se švedski vinski pokret samo povećati). Izvor: https://www.the-buyer.net/. Objavljeno: 18.02.2025. Prevod i priprema teksta za sajt: Dragutin Mijatović
