Svjetska proizvodnja vina 2024. Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino (OIV) pripremila je pregled globalne proizvodnje vina u 2024. Napominju da se očekuje da će globalna proizvodnja vina dalje opasti u odnosu na prošlogodišnji mali obim. I fokusiraju se na klimatske izazove na obe hemisfere koji su glavni uzroci smanjenja obima globalne proizvodnje. Prema podacima koje je ponudila Međunarodna organizacija za vinovu lozu (OIV), istorija se ponavlja. Globalno gledano, 2024. izgleda kao kopija 2023. godine. Kopija sa nizom meteoroloških fenomena koji utiču na obim proizvodnje vina širom svijeta, pogoršanim ekonomskim i tržišnim okolnostima. Došlo je do relativnih promjena u proizvodnji između zemalja u odnosu na prethodnu godinu, ali je neto rezultat ukupna proizvodnja 2% manja u odnosu na 2023. godinu.
U Evropskoj uniji se očekuje nizak obim proizvodnje. Francuska je zabilježila najznačajniji pad proizvodnje u odnosu na prethodnu godinu, najvećim dijelom zbog loših vremenskih prilika u cijeloj zemlji. Italija se blago oporavila od vrlo malog obima iz 2023. godine, kako bi ponovo postala najveći svjetski proizvođač. Sve u svemu, količine širom Evrope bile su ispod prosjeka, pri čemu su samo Portugal i Mađarska zabilježile prosječne ili iznad prosječne količine grožđa/vina.
Prve američke prognoze ukazuju da prosječan obim proizvodnje za 2024., je nešto niži od nivoa iz 2023. godine. Na južnoj hemisferi očekuje se da će obim proizvodnje vina ostati nizak u 2024. godini, opet uglavnom zbog vremenskih uslova, što je najniža proizvodnja u dvije decenije.
SVJETSKA PROIZVODNJA VINA ZA 2024.
Na osnovu sveobuhvatnih podataka 29 zemalja predstavljaju 85% globalne proizvodnje u 2023. godini. Globalna proizvodnja vina u 2024. procjenjuje se između 227 mhl (miliona hektolitara) i 235 mhl, sa srednjom projekcijom od 231 mhl. Ova prognoza predstavlja smanjenje od 2% u odnosu na ionako nizak obim iz 2023. godine i smanjenje od 13% u odnosu na desetogodišnji prosjek. Ovo stavlja proizvodnju 2024. kao potencijalno najnižu svjetsku proizvodnju od 1961. (220 mhl).
Na južnoj hemisferi, velike zemlje koje proizvode vino doživjele su značajan pad. Australija, Argentina, Čile, Južna Afrika i Brazil su zabilježile obim proizvodnje između 4% i 21% ispod svojih petogodišnjih prosjeka. Evropska unija je predstavila sličan izazov, sa gotovo svim zemljama koje su imale ispodprosječne količine grožđa.
Francuska, najveći proizvođač u 2023. godini, doživjela je najveći pad proizvodnje, a njena niska proizvodnja značajno je uticala na globalnu ponudu vina. Samo je mala grupa regija – posebno Sjedinjene Američke Države i nekoliko istočnoevropskih zemalja, poput Mađarske, Gruzije i Moldavije – uživala u povoljnijim klimatskim uslovima i ostvarila prosječne ili nadprosječne količine proizvodenog grožđa.
Kao i 2023. godine, ekstremni ili netipični vremenski događaji su oni koji najviše utiču na globalnu proizvodnju, sa ranim mrazevima, bujicama i dugotrajnim sušama koje drastično utiču na produktivnost vinograda. Ovo naglašava rastuću ranjivost vinske industrije na klimatske varijabilnosti, naglašavajući hitnu potrebu za strategijama prilagođavanja i otpornim vinskim praksama suočenim sa rastućom neizvjesnošću okoline.
OIV naglašava da bi “istovremeno druga godina zaredom smanjene proizvodnje, koja se događa u tržišnom kontekstu smanjene globalne potrošnje i visokih zaliha, mogla doprinijeti tržišnoj ravnoteži koja ublažava neposredan ekonomski uticaj smanjenja” u proizvodnji za neke regije ili proizvođače.
SJEVERNA HEMISFERA
Evropska unija (EU)
U Evropskoj uniji proizvodnja vina za 2024. godinu je privremeno procijenjena na 139 mhl (bez sokova i šire/mošta), što predstavlja smanjenje od 4,8 mhl u odnosu na 2023. godinu. Ova projekcija ukazuje na smanjenje od 3% u odnosu na 2023. godinu, 11% ispod petogodišnjeg prosjeka. Ako se potvrdi, to bi predstavljalo najniži nivo proizvodnje vina zabilježen od početka 21. vijeka. Istovremeno, ukupna proizvodnja u EU predstavlja 60% ukupne svjetske proizvodnje, što je udio u skladu sa prosjekom prethodne decenije.
Preliminarne procjene otkrivaju složenu sliku klimatskih poremećaja u svim vinskim regijama EU zbog klimatskih promjena. Vinogradi su iskusili širok spektar ekoloških stresova, od jake suše izazvane vodnim stresom u nekim područjima do neviđenih bujičnih kiša i destruktivnih oluja u drugim. Ove ekstremne vremenske prilike dovele su do povećanog pritiska bolesti, znatne štete na vinogradima i otežanih uslova za uzgoj grožđa. Međutim, mnoge regije bilježe dobre kvalitativne rezultate zahvaljujući dobroj praksi upravljanja vinogradima.
Procjenjuje se da će Italija 2024. godine biti najveći proizvođač vina u EU i svijetu, sa procijenjenom proizvodnjom od 41,0 mhl. Ovo predstavlja povećanje od 2,7 mhl (+7%) u odnosu na 2023. To odražava djelomični oporavak od značajno niske proizvodnje u 2023., koja je zabilježila najnižu proizvodnju od istorijski niske berbe 2017. Međutim, obim iz 2024. je i dalje 13% manji od petogodišnjeg prosjeka. Nepovoljni vremenski uslovi uticali su na većinu italijanskih vinskih regiona, posebno na sjeveru, gde je značajan dio vinograda bio zahvaćen gradom.
Svjetska proizvodnja vina za 2024. Značajan pad Francuske
Očekuje se da će Francuska proizvesti 36,9 mhl 2024. godine, što predstavlja značajan pad od 10,9 mhl (-23%) u odnosu na 2023. i 16% ispod petogodišnjeg prosjeka. Procjenjuje se da je ovo najniža proizvodnja od istorijski niskog rekorda iz 2017. (36,6 mhl). Značajan pad francuske proizvodnje vina za 2024. opet se pripisuje nepovoljnim vremenskim prilikama u cijeloj zemlji od cvatnje do berbe. Uslovi koji pogađaju sve vinske regije, sa problemima kao što su neprekidne kiše, epidemije bolesti, loše cvjetanje, suše i tuče koje smanjuju prinose. Ova situacija je povezana sa napuštanjem vinograda u regijama kao što su Bordeaux, Languedoc-Roussillon i Rhone Valley.
Španija zadržava svoju poziciju trećeg proizvođača vina u EU, sa procijenjenim obimom proizvodnje vina od 33,6 mhl u 2024. godini. Ova brojka predstavlja povećanje od 5,2 mhl (+18%) u odnosu na 2023. godinu, iako je i dalje 4% ispod prosjeka za posljednjih pet godina. Povećanje je podstaknuto relativno pozitivnim berbama u Castilla-La Mancha i Extremadura. To predstavlja djelomični oporavak od jakih suša iz 2023. godine, ali nedostatak vode ostaje izazov za proizvodnju vina.
Što se tiče ostalih velikih zemalja EU proizvođača vina, pozitivan rast se očekuje u Mađarskoj (3,0 mhl, +22% / 2023). Gdje se predviđa da će obim proizvodnje biti veći od posljednjeg petogodišnjeg prosjeka za +19%. To je ujedno i najveća proizvodnja od 2010. Grčka (1,4 mhl, +1% / 2023). Slovenija (0,5 mhl, +2% / 2023). Hrvatska (0,5 mhl, +1% / 2023). Slovačka (0,3 mhl, +24% / 2023). Ove zemlje povećale su proizvodnju u odnosu na 2023. Međutim, projektovani nivoi ostaju ispod njihovih najnovijih petogodišnjih prosjeka.
Smanjenje proizvodnje
Nekoliko zemalja EU predviđa smanjenje proizvodnje u odnosu na 2023. godinu. Njemačka (8,1 mhl, -6% / 2023) doživljava pad, sa ciframa ispod petogodišnjeg prosjeka za -5%. Njemačka proizvodnja vina u 2024. suočava se sa izazovima koji podsjećaju na lošu berbu iz 2017. godine. Posljedica kasnih proljetnih mrazeva i jakih ljetnih kiša koje ozbiljno utiču na prinose. Portugal ima procijenjeni obim proizvodnje vina za 2024. od 6,9 mhl (-8% / 2023). Ovaj nivo stavlja Portugal kao jednu od rijetkih zemalja EU koja postiže obim berbe u skladu sa svojim petogodišnjim prosjekom (+0,2%).
I Rumunija i Češka predviđaju značajan pad proizvodnje vina u 2024. zbog suše i proljetnih mrazeva. Očekuje se da će Rumunija proizvesti 3,7 mhl (-20%/2023) i 10% ispod svog petogodišnjeg prosjeka. Češka predviđa obim proizvodnje od 0,3 mhl (-28%/2023) i 38% ispod petogodišnjeg prosjeka prosjek. Austrija (2,2 mhl, -9% / 2023) i Bugarska (0,7 mhl, -3% / 2023) su, prema prognozama, 12% i 17% ispod svojih petogodišnjih prosjeka.
Luksemburg (77 khl (hiljada hektolitara)), -5% / 2023), Kipar (63 khl, +26% / 2023) i Malta (10 khl, -23% / 2023) će imati umanjen nivo proizvodnje. To je ispod petogodišnjih prosjeka za 13%, 24 % i 19% respektivno, u skladu sa trendom uočenim u većini zemalja proizvođača EU.
Sjeverna hemisfera uključujući EU
U SAD, četvrtom najvećem proizvođaču vina na svijetu, preliminarna procjena za 2024. je 23,6 mhl. Ova brojka je 3% niža od one iz 2023. i 1% niža od petogodišnjeg prosjeka. U Rusiji se proizvodnja vina u 2024. godini procjenjuje na 4,7 mhl, odnosno 0,2 mhl više nego prethodne godine i 4% iznad petogodišnjeg prosjeka.
Što se tiče Kine, nema podataka o berbi vinskog grožđa za 2024. godinu. Ažurirani podaci za tu godinu biće objavljeni u prvoj polovini 2025. Predviđa se da će gruzijska proizvodnja vina u 2024. dostići 2,4 mhl. To je povećanje od 27% u odnosu na 2023. i 20% iznad petogodišnjeg prosjeka, i predstavlja najviši nivo proizvodnje od početka ovog vijeka. Ovaj rast pripisuje se povoljnim klimatskim uslovima u svim ključnim vinskim regijama.
U Moldaviji je prognoza za 2024. godinu 1,5 mhl, što predstavlja smanjenje od 16% u odnosu na 2023. godinu, veoma produktivnu, ali 6% iznad petogodišnjeg prosjeka. U Švajcarskoj se očekuje proizvodnja vina za 2024. godinu 0,8 mhl. To predstavlja pad od 20% u odnosu na 2023. godinu i 9% ispod petogodišnjeg prosjeka, uglavnom zbog nepredvidivosti vremena i plijesni.
JUŽNA HEMISFERA
Svjetska proizvodnja vina 2024
Na južnoj hemisferi, gdje se berba vina 2024. završava u prvoj polovini godine, preliminarne procjene proizvodnje otkrivaju tešku berbu. Nakon rekordne berbe 2021. godine, proizvodnja vina opada tri godine zaredom. 2024. procijenjena na 46 mhl, 2% manje nego 2023. i 12% ispod petogodišnjeg prosjeka, što predstavlja najnižu proizvodnju od 2004. godine.
Ova istorijski niska proizvodnja uzrokovana je značajnim vremenskim prilikama u glavnim regijama za proizvodnju vina. Sveukupno, proizvodnja vina na južnoj hemisferi 2024. predstavlja 20% ukupne svjetske proizvodnje, u skladu sa prosjekom za posljednju deceniju.
U Južnoj Americi se očekuje da će Argentina proizvesti 10,9 mhl 2024. godine. Što odražava značajan oporavak sa povećanjem od 23% u odnosu na 2023. godinu, iako je još uvijek 4% ispod petogodišnjeg prosjeka. Ovo povećanje dolazi nakon teške 2023. godine (8,8 mhl), pogođene jakim proljetnim mrazevima i gradom, i stavlja Argentinu kao glavnog proizvođača na južnoj hemisferi do 2024. godine.
Očekuje se da će Čile proizvesti 9,3 mhl, 15% manje nego 2023. i 21% ispod petogodišnjeg prosjeka. Ovaj pad se pripisuje kasnoj berbi zbog neobično hladnog proljeća i sušnih uslova u nekim vinskim regijama. U Brazilu se proizvodnja vina za 2024. procjenjuje na 2,7 mhl, što predstavlja značajan pad od 25% u odnosu na 2023. I 5% ispod petogodišnjeg prosjeka, zbog prevelikih proljetnih padavina.
U Južnoj Africi proizvodnja vina za 2024. procjenjuje se na 8,8 mhl, 5% manje nego 2023. godine i 13% ispod petogodišnjeg prosjeka. Berba se suočila sa višestrukim izazovima, kao što su mraz, jake zimske kiše, poplave i jaki vjetrovi. Konkretno, ekstremne poplave u Zapadnom Kejpu, za koje se procjenjuje da se događaju jednom u 200 godina. Poplave zajedno sa visokim pritiskom bolesti u određenim područjima, značajno su doprinijele manjem ukupnom obimu.
Australija i Novi Zeland
Proizvodnja vina u Australiji procjenjuje se na 10,2 mhl u 2024. godini, što predstavlja blagi porast od 5% u odnosu na 2023. Ali 16% ispod petogodišnjeg prosjeka. Zemlja se i dalje suočava sa izazovima koje predstavljaju višak padavina i pritisci na zalihe.
Što se tiče proizvodnje na Novom Zelandu, predviđa se 2,8 mhl, što predstavlja značajan pad od 21% u odnosu na 2023. Kao i pad 13% ispod petogodišnjeg prosjeka, uglavnom zbog smanjenja berbe u Marlboroughu kao posljedica štete uzrokovane mrazom tokom kritičnog perioda cvatnje.
Sa ovim prvim procjenama OIV-a o proizvodnji vina u 2024., koje predviđaju manju proizvodnju i ukazuju na klimu kao glavnog aktera u vinskom sektoru. Sve je evidentnije da moramo predvidjeti nepovoljne meteorološke pojave i poduzeti sredstva za ublažavanje njihovih posljedica.
___________________________________________________________________________________________________________
Naslov orginala: Se prevé una producción mundial de vino en mínimos históricos por motivos climáticos. (Očekuje se da će svjetska proizvodnja vina za 2024 biti na istorijskom minimumu zbog klimatskih razloga). Izvor: https://www.tecnovino.com/. Objavljeno: decembar, 2024. Priprema za sajt: Dragutin Mijatović
