OIV revidira svoje definicije IG i AO

OIV revidira svoje definicije. Definicije geografske oznake i naziva porijekla koje je OIV nedavno ažurirao sada uključuju koncepte ugleda i zaštite od strane nadležnih organa zemalja.

OIV revidira svoje definicije

Na posljednjoj Generalnoj skupštini, OIV je konsenzusom usvojio ažurirane definicije geografskih oznaka i naziva porijekla (OIV-ECO 656-2021). Grupa stručnjaka za potrošačko pravo i informacije (DROCON) Komisije III za ekonomiju i pravo OIV -a radila je dugi niz godina na ovoj rezoluciji. Komisija je radila kako bi uskladila definicije sa onima koje su danas prisutne u glavnim međunarodnim sporazumima o intelektualnom vlasništvu.

Continue reading “OIV revidira svoje definicije IG i AO”

Upotreba hibrida u vinogradarstvu

Upotreba hibrida u vinogradarstvu. Održivo vinogradarstvo jedan je od glavnih izazova za sektor, a jedno od mogućih rješenja je upotreba rezistentnih hibrida. OIV, kao međuvladina organizacija, radi na ovom području sa ciljem usklađivanja definicija za sve sorte vinove loze, uključujući hibridne. Treba napomenuti da se hibridi obično koriste u neevropskim zemljama, i ne samo u istraživačke svrhe.

Upotreba hibrida u vinogradarstvu
Sorta: Aletta

O nekim se rezolucijama projekata raspravljalo u prošlosti, a neke od njih razvija OIV. Međutim, prije ulaska u dublje procese harmonizacije, treba definisati neke genetske aspekte kako bi se uspostavio međunarodni naučni konsenzus. Jednom kada se to postigne, OIV bi tada mogao raspravljati o hitnom pitanju označavanja ili propisa o denominaciji sorti, kao i o vinima proizvedenim za čitav vinogradarski sektor.

Continue reading “Upotreba hibrida u vinogradarstvu”

OIV-Međunarodna organizacija za lozu i vino

OIV

OIV-Međunarodna organizacija za lozu i vino je međuvladina organizacija koju čine države članice. Sporazum od 3. aprila 2001. godine potpisalo je 35 suverenih država i podvrgnut je različitim unutrašnjim procedurama (odobrenje, prihvatanje ili ratifikacija). Sporazum je stupio na snagu 1. januara 2004. godine, nakon deponovanja 31. instrumenta o ratifikaciji. Od 1. januara 2021. Međunarodnu organizaciju za lozu i vino čini 48 država članica.

Continue reading “OIV-Međunarodna organizacija za lozu i vino”

Globalna proizvodnja vina 2020

Proizvodnja vina. U svojoj prvoj procjeni za ovogodišnju proizvodnju vina, OIV konstatuje da je globalna proizvodnja bila “ispod prosjeka”. To isključuje i sokove i širu. Ovo je druga uzastopna godina nakon izuzetno visoke proizvodnje 2018. godine (294 mhl, miliona hektolitara). Podaci su  prikupljenih iz 30 zemalja, što predstavlja 84% svjetske proizvodnje. Procjenjuje se da će globalna proizvodnja vina ove godine biti 1% veća. To će u odnosu na 2019. godinu biti od 253,9 mhl do 262,2 mhl, sa prosječnom procjenom od 258 mhl.

Continue reading “Globalna proizvodnja vina 2020”

Hoće li svijet imati previše vina 2020. godine?

Naslov orginala: Will the world have too much wine in 2020? (Hoće li svijet imati previše vina 2020?) Izvor: https://www.wineaustralia.com/; Objavljeno: 02.06.2020. Prevod: Dragutin Mijatović

Vina 2020. Iako je mnoge aktivnosti širom svijeta pandemija COVID-19 zaustavila, vinogradarstvo i vinarstvo ne zaustavljaju rad. Berba grožđa završena je na južnoj hemisferi, dok je zametanje bobica gotovo kompletirano na sjevernoj, a berba je otprilike za tri mjeseca. Brz pregled glavnih zemalja koje proizvode vino sugeriše mješoviti rezultat za 2020. godinu. Za sada je prerano prognozirati berbu u zemljama sjeverne polulopte sa sigurnošću.

Vina 2020

Južna hemisfera – berba grožđa

Glavne zemlje za proizvodnju vina na južnoj hemisferi imala su u različitom stepenu uvedena ograničenja COVID-19. Argentina, Čile, Australija, Novi Zeland i Južna Afrika bile su usred berbe kada su ograničenja uvedena. Na svu sreću, berba je bila dopuštena da se nastavi i relativno nepromijenjena osim izmjena radnih praksi kako bi se osiguralo održavanje socijalne distance. Sveukupno, očekuje se da će berba 2020. kod južnih proizvođača biti manja nego u 2019. godini, uglavnom kao rezultat prevladavajućih suvih uslova.

Argentina je prijavila berbu od 2,04 miliona tona, 11% ispod berbe za 2019. godinu i 7% ispod njihovog petogodišnjeg prosjeka, nakon sezone koja je bila pogođena sušom, mrazom, visokim temperaturama i ranom i kratkom berbom. Očekuje se da će berba u Čileu biti smanjena za 15-20% u odnosu na njihov prosjek, nakon mraza početkom decembra i vrlo vrućeg ljeta, što je nadmašilo deset uzastopnih godina padavina ispod prosjeka u vinorodnim regijama. Preliminarna procjena Međunarodne organizacije za lozu i vino (OIV) proizvodnja vina u Čileu je 1,05 milijardi litara.

Više u PDF filu u prilogu.

Statistical Report on World Vitiviniculture

OIV – 2019 World Vitiviniculture Situation, OIV Statistical Report on World Vitivinculture

Podaci Međunardnog ureda za vinovu lozu i vino (OIV) o stanje vinogradarstva i vinarstva u Svijetu za 2018. godini dato je u PDF prilogu. Preglednost podataka nam omogućava da na vrlo lak način saznamo gdje su najveće površine pod vinogradima. Gdje se proizvodi najviše grožđa, ko proizvodi najviše vina, ko pije najviše vina itd.

Izvor: http://www.oiv.int/public/medias/6782/oiv-2019-statistical-report-on-world-vitiviniculture.pdf

Autohtone sorte grožđa

Autohtone sorte grožđa. Chardonnay, Pinot noir, Merlot ili Cabernet Sauvignon, ovo su sorte grožđa koje zvuče vrlo poznato. Riesling, Semillon, Syrah, Grenache takođe odjekuju najsofisticiranijim tonom. Ali šta je sa sortama Sangiovese, Malvasia Istriana ili Cornalien? Mnogo teže! One su poznato kao autohtone sorte grožđa. Vinexpo ih definiše i objašnjava njihove uloge.

 Šta je autohtona sorta grožđa? 

Obična osoba je rodom iz zemlje u kojoj živi. Ista priča važi i za sortu grožđa! Autohtona sorta ili endemska je sorta porijeklom iz datog terroir-a. Konkretno: Pinot Noir je autohtona sorta grožđa iz regiona Bourgogne, Grenache Noir iz regiona Roussillon, ​​Chenin iz regiona Val de Loire ili Vermentino sa Korzike. To su tipične sorte vinove loze. One su prilagođene zemljištu i klimi koja im omogućava da izraze svu svoju tipičnost.

Svijet je prirodna kolijevka bogatog biodiverziteta vina. Istorijska i komercijalna razmjena između različitih dijelova svijeta, kao i važna raznolikost zemljišta, vjekovima su uzrokovali uspon i evoluciju vrlo velikog broja sorti grožđa. U svijetu postoji oko 10.000 autohtonih sorti grožđa. Interesantno je da se samo 1.368 takozvanih “internacionalnih” sorti grožđa koristi za proizvodnju vina komercijalno! Postoji standardizacija sorti grožđa. Zašto se lišavamo takvog bogatstva? Na slici sorta Nielluccio.

Oštar pad raznolikosti sorti grožđa. Danas samo deset sorti grožđa od ukupno 80 koristi više od 70% površina pod lozom u Francuskoj. Prema OIV-u , “trećina francuskih vinograda koristi samo tri sorte: Merlot, region Bordeaux terroir i prva je sorta grožđa koja zasađena u Francuskoj (13,9% površina), Ugni Blanc (10,2%), i Grenache noir, simbol francuskog Mediterana (10%) “. Pouzdana priča: 50 sorti grožđa čine osnovu od 99% vina iz cijelog svijeta! Među njima su sorte Merlot, Cabernet Sauvignon i Chardonnay, od kojih svaka pokriva više od 200.000 ha vinograda širom svijeta.

Naslov orginala: À la découverte des cépages autochtones du monde;  Izvor: https://avis-vin.lefigaro.fr/;  Slike sorti: https://plantgrape.plantnet-project.org/ and https://www.wine-searcher.com/;  Objavljeno: 14.06.2019. par Vinexpo;  Prevod: Dragutin Mijatović

Promjene klime

Promjene klime. Proizvodnja vina može imati značajan uticaj na životnu sredinu. Tako da industrija vina treba da bude primjer u rješavanju globalnog pitanja, kaže Rupert Joy.

Kada sam prvi put proučavao efekat klimatskih promjena na vino prije 15 godina, bio je to najveći problem u vinarskoj industriji. Ne više. Proizvođači vina ne moraju da čitaju strašna upozorenja u najnovijem izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (Intergovernmental Panel on Climate Change-IPCC) kako bi se osjećali zabrinuti za budućnost. Mogu da vide efekte klimatskih promena u svojim vinogradima i vinima. Kao što je to rekao vinogradar Richard Smart prije nekoliko godina. Vinska industrija je “kanarinac u poljoprivrednom gazdinstvu”, jer je vinova loza tako osjetljiva na okolinu. Dr Alistair Nesbitt, autor prvog britanskog doktorskog studija iz vinogradarstva vezanim za klimatske promjene, smatra da „postoje zabrinjavajuća pitanja na horizontu za uspostavljene regione vinskog svijeta“.

Širom ovih regiona, kao i svuda na planeti, globalne emisije ugljen dioksida ubrzano povećavaju temperature. Vremenski obrasci postaju sve čudniji i ekstremniji. Adrian Bridge of Taylor’s Port naglašava neke od izazova u Portugalu:, U 2017. godini, požari su ubili 66 ljudi, a izvor rijeke Douro prvi put presušio. Zatim, u maju 2018. godine, 12% naše godišnje količine padavina palo je za samo jedan sat, što je bilo posebno katastrofalno s obzirom na nagnutost terasa vinograda Douro.

Naslov orginala: Climate change (Promjene klime): Time to act;  Izvor: https://www.decanter.com/;  Slike: https://keyassets.timeincuk.net/;  Objavljeno: 02.06.2019. by Rupert Joy;  Prevod: Dragutin Mijatović

Koja vina pijemo 2050

Koja vina pijemo. Simpozij koji se održava u Vinexpo predstavlja izazove globalnog zagrijavanja u odnosu na vino. Otkrivamo nacrt (pregled) ekskluzivne studije projektovane za … 2050. Projekcija u vremenu, sa globalnim zagrijavanjem je zapanjujuća kutija sa fantazijom koja daje slobodu najšokantijim scenarijima. Hoće li Porto biti proizveden u regionu Bordeauxu? Šampanjac u regionu Sussex? Vinexpo organizuje simpozijum o uticaju klimatskih promjena na vinovu lozu kako bi se vratio razlog i naučna relevantnost. Ekskluzivnu studiju o predviđanju potrošnje vina za 2050. uradila je Patrice Geoffron. Direktorica klimatskog energetskog tima u Parizu i to će biti predstavljeno za javnost. Novine “Sud Ouest” su bile u mogućnosti da pogledaju studiju.

Zapažanje: “Vinogradarstvo je tokom stotina godina obilato dem, donstriralo svoju otpornost sa mogućnošću za adaptaciju bez premca među poljoprivrednim aktivnostima.” Ovi podaci se upoređuju na 7,4 miliona hektara pod vinovom lozom koja se uzgaja širom svijeta u oko 70 zemalja. S obzirom na klimatske promjene u svijetu, vinogradarstvo doslovno, ne bi smjelo biti uhvaćeno nesvjesno slomljeno sa adaptacijama od početka 80-ih, jer je “posvetilo mnogo napora evoluciji svojih praksi, da se prilagodi novim ograničenjima ili da se smanji uticaj proizvodnje na životnu sredinu “. “Pitanje nije samo kako izabrati vinske tehnike i sorte grožđa. Pitanje je koje će se vino naći na stolu tokom 21. vijeka, a ono je dosta nestabilno, čak i haotično”.

Continue reading “Koja vina pijemo 2050”

Globalna proizvodnja vina

Globalna proizvodnja vina. Proizvodnja  vina u 2017. godini dotakla 60-godišnji minimum, zbog ekstremnih vremenskih neprilika u Evropi. Neprilike uključuju suše i oluje. Svjetska proizvodnja vina porasla je za 17% u 2018. na 292,3 miliona hektolitara, saopštio je OIV, a prenosi Rojters.

Globana proizvodnja vina

Globalna trgovina vinom. Globalna trgovina vinom porasla je zapreminski na 108 miliona hl, zahvaljujući porastu količina izvezenih vina sa južne hemisfere. Nadoknađujući tako manje količine istorijski vodećih europskih proizvođača, rekli su iz OIV. Sa druge strane, gotovo svi evropski izvoznici imali su bolji izvoz u vrijednosti 2018. godine, za razliku od svojih kolega na južnoj hemisferi i Sjedinjenim Državama. Ukupni globalni izvoz prošle je godine porastao 1,2% u vrijednosti od 31,3 milijarde EUR (35,25 milijardi USD), saopštio je OIV. Francuska je još uvijek bila glavni izvoznik kada je u pitanju vrijednost izvoza vina. Tako da je u 2018. godini isporučeno vina u vrijednosti od 9,3 milijardi eura, što je za 2,8% više u odnosu na prethodnu godinu 2017.

Continue reading “Globalna proizvodnja vina”