Tajanstveni Dionis. Homerova Ilijada govori o gustom i slatkom vinu tračkog grada Ismara. Hiljadama godina prije nego što je piće bogova našlo svoj dom u jugozapadnoj Evropi, antički autori opisali su kvalitet tračkog eliksira. Mnogi od njih su vjerovali da je kult boga Dionis (Dionysus) nastao u zemljama drevne Trakije i da se proširio na helenistički svijet. Dionis je bio starogrčki bog vina, sin Zevs-a i smrtne Semele.
U mitologiji je predstavljen kao veseo čovjek, okružen satirima i menadama, koji luta ljudskim zemljama. Cijela njegova pratnja je druželjubiva, a Dionis je veoma poštovan od običnih ljudi jer im je uvijek na usluzi i uči ih kako da prave vino, božanski eliksir. Dionisov kult u Tračkoj niziji je veoma star. Arheološki nalazi pokazuju da je Dionis jedno od najpoštovanijih božanstava.
Stara legenda kaže da se Dionis umorio od ljudi koji su postali nezahvalni i više nisu obožavali bogove. Zbog toga je odlučio da se sa svojom pratnjom povuče u sunčanu Trakiju gdje se nastanio. Svoj najbolji štap vinove loze ponio je na poklon za lokalno stanovništvo. Dionis je upoznao Tračane, oni su mu odali počast, izgradili mu svetilišta, upriličili festivale u njegovu čast (tzv. „Rosalia“) i bog je osjetio da je kod kuće. Zauzvrat, pokazao im je kako se brinu o vinovoj lozi, kako se orezuje, kako se bere grožđe i kako se pravi slatko tračko vino.
Tajanstveni Dionis
U antičkom periodu u Evropi, svakodnevni život je bio regulisan religijom. Ali religiju je karakterizovala velika krutost. S ciljem garantovanja prosperiteta zajednice, nije dozvoljavao vjernicima da uspostave ličnu komunikaciju sa božanskim. Dakle, nije prošlo mnogo prije nego što su se počeli razvijati novi oblici obožavanja, poznati kao misterije. Tajni i selektivni, njihovi manje-više uznemirujući obredi nudili su pokretače snažnog religioznog života i, često, obećanja spasenja u zagrobnom životu, što im je osiguravalo značajan uspjeh u prvim vjekovima naše ere.
Dionisijačke misterije/obredi bili su ritual u Drevnoj Trakiji, Grčkoj i Rimu koji su koristili vino i druge tehnike poput plesa i muzike kako bi uklonili inhibicije i vještačka društvena ograničenja, oslobađajući pojedinca da se vrati u prirodnije i prvobitno stanje. Svi sudjeluju u misterioznim obredima i na taj način se daje određeno oslobođenje marginama grčkog društva: ženama, robovima i strancima. Tokom vjekova, ceremonije u Dionisovu čast postale su raskalašene, a tajni obredi povezani sa njima, Bahanalije, i smatrani su subverzivnim, pa ih je Senat zabranio 186. pne.
Sto četrdeset godina kasnije, Cezar je navodno odlučio da ih ponovo dozvoli. Zemlja Tračana i danas čuva svoje tajne, a čak i čaša vina može vas natjerati da otputujete u prošlost.
Naslov orginala: The Mysterious Dionysus – the Thracian God of Festivity, Wine and Fertility. Izvor: https://wineindustryadvisor.com/. Objavljeno: 17.10.2023. Prevod i obrada: Dragutin Mijatović
PREPORUKA ZA PROČITATI:
Život: “Finis coronat opus.” Kraj djelo krasi. Ovidije
