Tekstura vina. Juta, somot, svila. Pominjanje ovih tkanina izaziva visceralnu/unutrašnju reakciju. Možete zamisliti grubi, plišani i klizavo-meki tekstil između vaših prstiju. Ali šta tekstura znači u vinu? Tekstura (koja se ponekad naziva i osjećaj u ustima “mouthfeel”) odnosi se na način na koji se vino osjeća u ustima. Može biti glatka, gruba, kremasta, voštana, baršunasta ili svilenkasta.
Kada profesionalac vino nazove svilenkastim ili teksturnim, ono se odnosi na njegov osjećaj u ustima. Postoji nekoliko razloga zašto je tekstura vina bitna. Za one koji procjenjuju kvalitet ili nastoje utvrditi identitet vina u slijepoj degustaciji, tekstura nudi naznake o tome kako je proizvedeno, uslovima berbe, pa čak i grožđu korištenom za njegovu proizvodnju. Tekstura takođe daje vinu dimenziju i kompleksnost, pa vinari različitim tehnikama stvaraju različite senzacije.
Dugo vremena tekstura je prvenstveno bila u domenu crvenih vina, zbog tanina. Potiču od polifenola koji se oslobađaju iz pokožice, sjemenki i peteljki grožđa. Plus hrastovog bureta korištenog u odležavanju vino. Crne sorte grožđa imaju različite nivoe i kvalitet tanina. To zavisi od debljine pokožice, uslova berbe (kišno, suvo, toplo ili hladno) i zrelosti pri berbi. Tanin daje informaciju o trpkosti/oporosti i strukturi vina. Primjeri su svilenkasti Pint Noir, plišani Merlot i čvrsti Cabernet Sauvignon.
Tekstura vina
Često se zanemaruje uloga koju kiseline/kiselost igra u teksturi, posebno u bijelim vinima. Programi degustacije, poput onih iz Wine & Spirit Education Trusta (WSET) ili Instituta majstora vina, koriste kiseli oblik kao marker za različito grožđe. Sauvignon Blanc kiselina je oštra i nazubljena, dok je okrugla kod vina Chardonnay.
Vinske regije sada doživljavaju toplije temperature tokom vegetacije, što smanjuje kiselost grožđa. Rano branje pomaže da se zadrži svježina, ali stvaranje teksture je još jedan alat za prilagođavanje karaktera vina. Vinari mogu koristiti tanine, vrijeme maceracije i čvrste materije preostale od gnječenja, poput pokožice grožđa, peteljkovine i sjemenki, kako bi izgradili volumen i osjećaj u ustima. Ove tehnike se udaljavaju od čistijih stilova koji omogućava nerđajući čelik, fermentacija pod kontrolom temperature i agresivna filtracija.
Vina proizvedena u kontaktu sa pokožicom, orange wine, su bijela vina fermentisana i odležana na pokožici. Ovo omogućava vinaru da se poigra sa teksturom tanina, kao i bojom i ukusom. Isto se može reći i za korištenje glinenih amfora i hrastovih buradi za odležavanje vina. Izbor da li ćete bistriti ili filtrirati čvrste materije takođe može imati veliki uticaj na teksturu crvenog vina.
Tekstura crvenog vina, mjehurići, teksture vina, pozadina vino, HD pozadina
Drugi primjeri uključuju da li dozvoliti da vino ostane na kvascu ili talogu tokom starenja, što izgrađuje tijelo i bogatstvo. Kvasac konzumira šećere u grožđu kako bi stvorio alkohol, a zatim umire ili miruje nakon što su resursi hrane iscrpljeni. Te preostale čestice stvaraju kremasti, zaobljen osjećaj u ustima kada se umiješaju u vino.
Naslov orginala: What Does “Texture” Mean in Wine? (Šta znači “tekstura” u vinu?). Izvor: https://www.wineenthusiast.com/. Tekst: Lauren Mowery. Objavljeno: 30.04.2020. Prevod i priprema za sajt: Dragutin Mijatović
PREPORUKA ZA PROČITATI:
Pouka iz života: Bolje je znati malo, a temeljito, nego znati mnogo, a površno.
