Umjereno pijenje. Nova studija povezuje laganu i umjerenu konzumaciju alkohola sa smanjenim neurološkim signalima stresa, što pomaže kardiovaskularnom zdravlju.
Decenijama su studije povezivale lagano i umjereno pijenje sa poboljšanim kardiovaskularnim zdravljem. Utvrđeno je da umjerene količine alkohola povećavaju HDL kolesterol (“dobru” vrstu) i inhibiraju stvaranje krvnih ugrušaka. Ugrušaka koji mogu uzrokovati srčani i moždani udar. Ali nedavna studija, objavljena u junu u Journal of the American College of Cardiology, tvrdi da smo propustili ključni dio naučne slagalice. Možda je sve u našim glavama, da tako kažemo.
Istraživači iz Opšte bolnice Massachusetts otkrili su da pijenje smanjuje signalizaciju stresa u mozgu – posebno u amigdali. Koja je ključni pokretač kardiovaskularnih problema. Studija je otkrila da je lagano ili umjereno pijenje povezano sa 21,4% smanjenim rizikom od velikih štetnih kardiovaskularnih događaja u poređenju sa nultim ili minimalnim konzumiranjem alkohola.
Iako su prethodna istraživanja opisivala kako alkohol kratkoročno smanjuje aktivnost amigdale. Ovo je prva studija koja pokazuje dugotrajan blagotvoran učinak alkohola na stres na mozgu i povezuje taj učinak sa kardiovaskularnim zdravljem.
Umjereno pijenje. Veza između mozga i srca
Studija predlaže novi mehanizam pomoću kojeg skromne količine alkohola mogu poboljšati zdravlje srca. Hronični stres povećava moždanu aktivnost u amigdali. Dijelu mozga koji je snažno povezan sa strahom i anksioznošću, što dovodi do štetnih upala i drugih negativnih učinaka. Visok krvni pritisak, gojaznost, dijabetes i kardiovaskularne bolesti (uključujući srčani i moždani udar) su među krajnjim mogućim efektima ovog pojačanog signaliziranja stresa. Smanjenjem aktivnosti neuronske mreže povezane sa stresom u mirovanju, konzumacija alkohola smanjuje rizik od velikih štetnih kardiovaskularnih događaja/slučajeva.
Anksioznost/nervoza/tjeskoba/strepnja je povezana sa višim osnovnim nivoima signalizacije stresa. Oni koji piju malo i umjereno sa anksioznošću u anksioznosti iskusili su skoro dvostruko veću korist od alkohola u odnosu na one koji piju bez anksioznosti. Dr. Michael Osborne (kardiolog u Mass General) i dr. Kenechukwu Mezue (klinički saradnik na Yale School of Medicine), vodeći autori studije, rekli su za Wine Spectator da iako ovo otkriće podržava njihovu hipotezu da alkohol smanjuje stres signalizirajući i poboljšava zdravlje srca, “ne znači da one sa anksioznošću treba podsticati da piju više alkohola”.
Metode
Istraživači su koristili podatke iz Mass General Brigham Biobanke, velikog projekta koji je do sada prikupio zdravstvene informacije za više od 135.000 učesnika. Proučavajući kako geni, način života i drugi faktori utiču na zdravlje ljudi i doprinose bolestima. Za ovu studiju, tim je ispitao podatke za više od 50.000 učesnika, od kojih su nešto više od polovine malo ili umjereno pili. (Definisano kao konzumiranje 1 do 14 pića sedmično za žene i muškarce). Od ove velike grupe subjekata, istraživači su prikupili podatke o snimanju mozga od podskupine od oko 750 pojedinaca. Sve kako bi potražili vezu između laganog ili umjerenog pijenja, smanjene aktivnosti neuronske mreže povezane sa stresom i poboljšanog kardiovaskularnog zdravlja.
Istraživači su kontrolisali mnoge potencijalno zbunjujuće varijable, uključujući socioekonomski status, genetiku. Faktore načina života (kao što su pušenje i navike vježbanja). Zdravstvena stanja (uključujući visok krvni tlak, visok holesterol i dijabetes). Veza između laganog i umjerenog pijenja, smanjenog stresa na mozak i poboljšanog kardiovaskularnog zdravlja ostala je značajna čak i nakon kontrole ovih varijabli. Oni su takođe kontrolisali potencijalnu pristrasnost “bolesnika koji odustaje od pušenja”. Mogućnost da su osobe koje ne piju, ljudi koji više ne piju alkohol zbog prošlih zdravstvenih problema povezanih sa alkoholom.
Studija nije napravila razliku između vrsta konzumiranog alkohola. Nejasno je da li bi ljudi koji uglavnom piju vino imali drugačije rezultate od onih koji piju pivo ili žestoka pića. Istraživanje nije utvrdilo količinu alkohola koja je maksimizirala zdravstvene koristi, a radi se o opservacijskoj studiji, što znači da ne može utvrditi uzročnost.
Umjereno pijenje. Šta to znači za vinopije?
Studija je uzbudljiva vijest za one koji piju vino lagano i umjereno, posebno one koji su zabrinuti za svoje srce. Uspostavljanjem novog puta kojim alkohol može smanjiti rizik od kardiovaskularnih problema. Istraživanje dodaje dokaze da čaša ili dvije vina dnevno mogu biti dio zdravog načina života i mogu imati značajne zdravstvene prednosti. Čak iako su neki istraživači doveli u pitanje potencijalne zdravstvene prednosti alkohola. Ova studija izoštrava našu sliku o potencijalno korisnim efektima alkohola.
Istraživači naglašavaju da njihove rezultate ne treba shvatiti kao ohrabrenje da počnete piti ako to već niste učinili. Upozoravaju da je svaka konzumacija alkohola povezana sa zdravstvenim rizicima. Posebno rizikom od razvoja određenih karcinoma, i naglašavaju destruktivne efekte velike konzumacije. Iz tog razloga pozivaju na daljnje proučavanje “intervencije koja djeluje slično na (signalizaciju stresa u mozgu) bez potencijalnih štetnih učinaka alkohola”, kao što su vježbanje, joga i meditacija.
Naslov orginala: How Can Moderate Drinking Promote Heart Health? Perhaps By Helping Your Brain (Kako umjereno pijenje može promovisati zdravlje srca? Možda tako što ćete pomoći svom mozgu). Izvor: https://www.winespectator.com/. Tekst: Kenny Martin. Objavljeno: 04.08.2023. Prevod i obrada: Dragutin Mijatović
Preporuka za pročitati:
- https://ovinu.info/vino-i-umjerenost-sta-je-zdravo/
- https://ovinu.info/najbolja-ponuda-uzivajte-uz-vino/
Život: “Felix, qui potuit rerum cognoscere causas.” Sretan je onaj koji zna uzroke stvari. Vergilije
Želite saznati više o tome kako vino može biti dio zdravog načina života? Sign up (Prijavite se) za Wine Spectatorov besplatni newsletter Wine & Healthy Living.
