Uobičajeni mitovi o vinu. Svi smo čuli barem jednu od njih. Koliko si ti znao? Naučiti kako uživati u vinu može biti zastrašujuće iskustvo za početnike. Uz sav vinski žargon i ogroman broj dostupnih sorti grožđa i vinskih stilova, nije ni čudo što se uvuklo nekoliko „mitova o vinu“.
Možda izgledaju bezopasno, ali neke od ovih zabluda o vinu mogu poremetiti vaše putovanje otkrivanja vina. Da bismo vam pomogli da maksimalno iskoristite svoje vino, hajde da ispravimo rekord o šest uobičajenih vinskih mitova.
Alkoholna pića su veoma široka kategorija. Razumijevanje razlike između određenih boca žestokih pića može biti minsko polje za nadobudne barmene i entuzijaste. Pogledajte neke od lukavih pojmova u ovoj kategoriji.
1. Vino uvijek postaje bolje sa godinama
Kada čujete za aukcije vina na kojima se izvrsna stara vina prodaju za astronomske svote novca, lako je pretpostaviti da svako vino postaje bolje sa godinama. U stvarnosti, samo mali broj vina ima koristi od starenja. Ona imaju tendenciju da budu izuzetnog kvaliteta i često imaju izrazito visok nivo tanina i/ili kiselosti, jer ovi elementi pomažu u očuvanju vina. Većina vina je predviđena da se pije u roku od nekoliko godina nakon flaširanja.
2. Crveno vino nikada ne treba hladiti
Jedna od prvih stvari koje većina onih početnike koji piju vino čuje je „u frižideru držite samo bijela ili pjenušava vina“, a „crvena uvijek treba poslužiti na sobnoj temperaturi“. Iako su u mnogim slučajevima karakteristike crvenog vina najbolje izražene na toplijim temperaturama, postoje izuzeci. Najbolja crvena vina koja se mogu probati rashlađena su vina obično laganog do srednjeg tijela sa niskim nivoom tanina. Kao što su i vina iz regiona Beaujolais i ona proizvedena od grožđa sorte Pinot Noir. Nemojte se bojati eksperimentisati ili pitati svog poslužitelja vina koju temperaturu bi preporučili!
Najbolji savjet: ‘sobna temperatura’ je vjerovatno hladnija nego što mislite. Idealne temperature za serviranje crvenih vina kreću se od 130C-180C (55˚F-64˚F).
3. Srebrna kašičica će zadržati svježinu vašeg gaziranog pića – Uobičajeni mitovi o vinu.
Svi znamo ponekog ko stavi metalnu kašiku ili viljušku u bocu penušavog vina prije nego što je stavi u frižider, misleći da to duže drži vino gaziranim. Obrazloženje iza ovoga zvuči vrlo uvjerljivo. Teorija kaže – kao dobar provodnik, metalna kašika se brzo hladi u frižideru, hladni metal zatim emituje hladniji vazduh oko sebe, što navodno otežava gasu da izađe iz boce. Međutim, ovo je testirano od strane mnogih uglednih istraživača i pokazalo se da je neefikasno.
Najbolji savjet: Ako ne popijete flašu pjenušavog vina u jednom dahu, bolje je da kupite dobar čep za pjenušavo vino.
4. Limenka je vino lošeg kvaliteta
Tu su vina izvanrednog kvaliteta koja se flaširaju i ispod čepova i čepova. Zatvarači su sada postali mainstream u brojnim zemljama koje proizvode vino, posebno u zemljama ‘Novog svijeta’ kao što su Australija i Novi Zeland. Popularni su među onima koji piju vino jer se lakše otvaraju i čuvaju, a preferiraju ih mnogi vinari i uvoznici jer uzrokuju manje grešaka u vinu. Tehnologija zatvarača se stalno poboljšava, a ako pažljivo pogledate, naći ćete vina svih nivoa kvaliteta.
5. Uobičajeni mitovi o vinu – Odlična vina imaju odlične ‘noge’
Znate one pripijene kapljice vina koje klize niz unutrašnjost čaše nakon što ih zavrtite? Često ih zovu ‘noge’ ili ‘suze’, a neki vjeruju da njihov izgled ukazuje na kvalitet vina. To nije slučaj – u stvarnosti, one vam mogu dati trag o jačini alkohola, intenzitetu boje ili sadržaju šećera, ali ne i o njegovom kvalitetu.
6. Bag-in-box vino je osrednje
Vrsta posude pakovanja vina rijetko utiče na kvalitet vina u njoj, ali može uticati na rok trajanja vina. Ali, većina vina nije namijenjena odležavanju. Vina čuvana u kutiji (bag-in-box) ili čak metalna limenka mogu sadržavati fantastično vino, sve dok štiti napitak iznutra od svjetlosti i vazduha.
Sve veći broj vinara traži alternativu staklenim bocama kako bi transport vina bio održiviji, a otvaranje i konzumiranje vina lakšim za one koji piju. Vjerovatno ćemo vidjeti još odličnih vina koje se pakuju u alternativnim formatima u budućnosti. Dakle, ne sudite o vinu po ambalaži!
Izvor: https://www.wsetglobal.com/. Naslov orginala: Six common wine myths debunked (Razotkriveno šest uobičajenih mitova o vinu). Objavljeno: 05.05.2022. by WSET Global. Prevod: Dragutin Mijatović
POGLEDATI I:
- https://ovinu.info/cin-nazdravljanja-teorije-i-mitovi/
- https://ovinu.info/mit-i-legenda-o-sorti-grozdja-merlot/
- https://ovinu.info/terroir-i-drugi-mitovi-u-vinogradarstvu/
- https://ovinu.info/zene-degustatori-bolje-nego-muskarci/
- https://ovinu.info/istorija-vina-praistorija-mitovi-i-religije-11-dio/
Dobro je znati-ako niste znali? Cabernet. Riječ “cabernet” dolazi iz Medoc-a (Bordeaux region, Francuska) i izgleda da je izvedena od latinske riječi “caput” što je značilo crno vino. Prva upotreba riječi “cabernet” se nalazi u dijelu pisane literature iz 1866. Interesantno je da je 1866. bila 11 godina poslije klasifikacije Bordeaux vina 1855-te, tako da priča ima smisla i sa istorijske tačke gledišta.
