Upravljanje vinogradima poslije cvjetanja. Period nakon cvatnje počinje kada se bobice zametnu, a završava kada bobice počnu mijenjati boju (foto 1). Tokom ovog vremena, rast i razvoj vinove loze postavljaju temelje za zrenje i kvalitet grožđa. Istovremeno, postoje mogućnosti uticaja na prinos grožđa i efikasnost proizvodnje grožđa. Iz tih razloga, period nakon cvatnje je ključni period u rukovođenju vinogradom.
Normalni događaji nakon cvjetanja
Kako zametnute bobice rastu, one sve više koriste zalihe unutrašnjih resursa čokota vinove loze. Istovremeno, ako u vinogradu sve funkcioniše dobro, vlažnost tla će biti iscrpljena do te mjere da vinova loza dolazi u umjereni stres zbog nedostatka vode. Ova dva događaja nakon cvjetanja, povećanje unutrašnje konkurencije za resurse i ograničavanje snabdijevenosti vlagom, uzrokuju usporavanje i na kraju prestanak rasta izdanaka/lastara (foto 2).
Takođe ako sve funkcioniše kako treba, većina izdanaka ima 14 do 20 listova kada prestanu rasti. U većini situacija, fotosintetski kapacitet sa ovim brojem listova dovoljan je za sazrijevanje dva grozda po izdanku, sazrijevanje lastara i skladištenje ugljenohidrata u drvenastim tkivima za upotrebu rano u sledećoj vegetaciji. Kao takve, vinova loza ima efikasnu ravnotežu između rasta lišća i razvoja bobica.
Ravnoteža rasta je ključni faktor za optimalni kvalitet grožđa i efikasnost proizvodnje grožđa. Umjereni vodni stres koji je doprinio zaustavljanju rasta izdanaka je još jedan faktor.
Upravljanje vinogradima poslije cvjetanja – Poziv na akciju
Ako se rast izdanaka uspori prije nego što se proizvede dovoljno lišća, neophodno je da rukovodioc vinograda odmah preduzme mjere kako bi stimulisao obnovljeni rast izdanaka i podstaknuo potpuni razvoj krošnje. Ukoliko se to ne učini, dolazi do prekomjernog roda (foto 3).
U mnogim slučajevima, jednostavno zalijevanje je dovoljno za obnavljanje izduživanja izdanaka. U drugim slučajevima je potrebno đubrivo, a često je najbolje primijeniti dvostepenu fertirigaciju/dvostepeno đubrenje.
Prvo, primijenite đubrivo namijenjeno za podsticanje aktivnosti korijena, uključujući unos mineralnih hraniva iz tla te sintezu i translokaciju hormona u izdanke. Ova đubriva obično sadrže malu količinu amonijum azota (amonijak), obilje fosfora i drugih stimulativnih jedinjenja, poput organskih kiselina.
Drugo, primijenite brzodjelujuće azotno đubrivo kako biste podstaknuli rast izdanaka i pokrenuli kontinuiranu proizvodnju listova. Kalcijum nitrat (Norveška šalitra) je najbolja opcija za ovu svrhu jer ga korijenje lako apsorbuje i lako stiže do izdanaka.
Neuspjeh primijenjene vode i đubriva u podsticanju rasta izdanaka ukazuje na druge ograničavajuće faktore. To mogu biti drugi mineralni nutrijenti, poput bora ili mangana, koji učestvuju u metabolizmu azota. Slabo razvijeno korijenje zbog štetočina, bolesti i prošlih stresova takođe može ograničiti odgovore rasta izdanaka na primijenjene resurse. Češće, rezerve ugljenohidrata u drvenastim tkivima vinove loze, ograničene stresovima tokom prethodne sezone, ograničavaju rast izdanaka. Bez obzira na ograničenje, ako se dovoljan broj listova ne može formirati tokom sedmica cvjetanja, uklonite grozdove kako biste izbjegli prekomjerni rod i propadanje čokota vinove loze.
Suprotan uslov – Upravljanje vinogradima poslije cvjetanja
U nekim okolnostima, obilje zemljišnih resursa održava rast izdanaka znatno iznad 20 listova po izdanku (foto 4). Preobilni rast izdanaka, kao i premali rast izdanaka, zahtijeva hitnu pažnju rukovodioca vinograda.
Rizici u vinogradarstvu povezani sa obilnim lišćem uglavnom su povezani sa ograničenim protokom vazduha unutar unutrašnjosti krošnje i prekomjernim zasjenjivanjem lišća i grozdova. To uključuje povećanu pojavu gljivičnih bolesti, slabu pokrivenost folijarno primijenjenim hemikalijama. Te jake vegetativne karakteristike grožđa, smanjenu otpornost izdanka na zimu i nisku rodnost tokom sledeće godine. Da biste riješili ovu situaciju, uskratite vodu kako biste zaustavili rast izdanaka, a nakon što je rast izdanaka pod kontrolom, prevršite krošnje kako biste uspostavili ravnotežu rasta.
Fino podešavanje temelja za zrenje i kvalitet grožđa
Kao što je gore spomenuto, dva sastojka za optimizovani kvalitet grožđa i efikasnost proizvodnje grožđa su umjereni vodni stres i povoljna ravnoteža između lišća i grozdova nakon zametanja bobica. Treći je izlaganje grozdova prošaranoj sunčevoj svjetlosti. Takva izloženost takođe olakšava protok vazduha i primjenu hemijskog djelovanja u zoni grozdova.
Za neke vinograde i sorte, prorjeđivanje izdanaka prije cvjetanja na 6 do 7 po 30 cm kordona/luka osigurava adekvatnu izloženost zone grozdova. Međutim, drugi zahtijevaju uklanjanje bazalnih listova i/ili bočnih izdanaka (zaperaka) nakon cvjetanja kako bi se povećala izloženost zone grozdova. Optimalno vrijeme uklanjanja listova i bočnih izdanaka (zaperaka) je odmah nakon zametanja bobica/formiranja grozda. Ranije uklanjanje uzrokuje opadanje cvjetova i gubitak prinosa. Kasnije uklanjanje skraćuje vrijeme koje je bobicama potrebno da se aklimatizuju na povećanu sunčevu svjetlost, što povećava rizik od oštećenja od sunca.
Povećanje prinosa grožđa
Rukovodioci vinograda mogu uticati na veličinu bobica, a time i na prinos ubranih grozdova svojim djelovanjem tokom perioda nakon cvjetanja. Veličina mladih bobica se povećava uglavnom zbog diobe ćelija i obično se 65% do 75% njihove konačne veličine određuje prije početka zrenja.
Dioba ćelija, konačan broj ćelija bobice i veličina bobica ograničeni su proporcionalno intenzitetu vodnog stresa vinove loze nakon cvjetanja. Shodno tome, održavanje vinove loze na vlažnijoj strani umjerenog vodnog stresa (potencijal vode u listu ≈ -10 bara) podstiče bobice normalne veličine i konzistentne prinose.
Prinosi se mogu dodatno povećati primjenom azotnih đubriva, ali nemojte provoditi takve primjene ako je rast izdanaka izvan kontrole, a razvoj krošnje pretjeran. Prorjeđivanje grozdova nakon cvatnje smanjuje kompletnost bobica za interne resurse čokote i kao rezultat toga povećava veličinu bobica, ali istovremeno smanjuje prinos.
Mnogi vinari povezuju male bobice sa optimalnim kvalitetom grožđa i mogu vas podstaknuti da u skladu s tim upravljate svojim vinogradom nakon cvatnje. Rezultati istraživanja ne podržavaju ovu tvrdnju. Umjesto toga, objavljeni podaci pokazuju da se boja bobica grožđa povećava sa veličinom bobica kada se grozdovi rano/ranije prorjeđuju (graf 1).
Problemi sa suzbijanjem bolesti nakon cvjetanja
U roku od nekoliko sedmica nakon cvjetanja, bez obzira na nivo stresa vinove loze zbog nedostatka vode, bobice mnogih sorti će nabubriti, dovoljno da se dodiruju. Ova razvojna faza poznata je i kao početak dodirivanja bobica i kao početak zatvaranja grozda (Eichhorn-Lorenz faza 33).
Početak truleži bobica efektivno zatvara prozor mogućnosti prodiranja sredstva u unutrašnjost grozdova. Stoga, primjena fungicida za suzbijanje truleži grozdova inokuluma na mrtvim dijelovima cvjetova koji prijanjaju uz grozdove mora se obaviti prije ove razvojne faze. Za suzbijanje pepelnice, nastavite sa tretmanima fungicida tokom cijelog perioda nakon cvjetanja jer su mlada tkiva zelenih bobica osjetljiva na ovu bolest.
Kraj perioda nakon cvjetanja
Period nakon cvjetanja završava početkom zrenja ili, kako je opštepoznato, šarkom (veraison). Vidljivo je uočljiv po promjeni boje bobica i nevidljivom prilivu šećera u bobice koji prethodi tome. U nekim vinogradima, primjena niske doze lako dostupačnog kalijuma na početku šarka može poboljšati priliv šećera i obojenost bobica.
Ako u vinogradu sve funkcioniše kako treba, glavni lastari/izdanci će do zime postati žuti ili drvenasti. Da biste utvrdili nutritivni status vaših čokota i potrebu za primjenom đubriva kako biste podržali zrenje grožđa i odrvenjavanje lukova čokota, prikupite uzorke tkiva liski lista tokom šarka i pošaljite ih na analizu.
Ukratko–Upravljanje vinogradima poslije cvjetanja
Period nakon cvatnje je prelazni period za vinovu lozu u kojem ona prebacuje svoju energiju sa vegetativnog na reproduktivni rast i razvoj. Tokom ovog vremena, temelji za sazrijevanje su završeni i određeni su neki faktori koji utiču na senzorna svojstva bobica. Iz tog razloga, ovo je vrijeme da rukovodioci vinograda postave temelje za optimalni kvalitet grožđa. Prinos grožđa i efikasnost proizvodnje kroz akcije koje utiču na vodu u vinogradu, hraniva, krošnju čokota i prinos.
Pogledati i. https://ovinu.info/upravljanje-vinogradima-prije-cvjetanja/
Stan Grant: Post Bloom Vineyard Management. Izvor: https://lodigrowers.com/post-bloom-vineyard-management/. Objavljeno: 11.05.2020. Prevod i obrada teksta: Dragutin Mijatović
