Vino iz Skandinavije. Vino iz Danske, Švedske, pa čak i Norveške? To nije utopija, a takvih je sve više zbog klimatskih promjena. Izlet u egzotične vinarije, avanturističke eksperimente i jedinstvene vinske kulture na našim sjevernim ulaznim vratima. Pa da vidimo kako skandinavsko vinogradarstvo i vinarstvo vidi Peter Moser.
Akvavit, votka i svijetlo pivo; nema šta drugo da se pije u Danskoj, Švedskoj, Norveškoj i Finskoj. Ovaj kliše nikada nije bio ispravan i stoga je jednostavno pogrešan. Ne samo zahvaljujući sve informisanijoj potrošnji uvoznih vina, već i mladoj vinskoj kulturi na sjeveru, koja često čini vrlinu iz potrebe za posebnim okvirnim uslovima.
Vino iz Skandinavije – Danska
Dvije trećine Danaca trenutno konzumira uvozno crveno vino, uključujući 10% rozea, a raste i tržište pjenušavih vina. A ako su prirodna vina sve samo ne veliki igrači na svjetskom tržištu sa oko 2% proizvodnje, ljudi vole ova vina u Kopenhagen-u. Grad zauzima treće mjesto iza Pariza i Tokija na svjetskom tržištu kada je u pitanju potrošnja u ovoj kategoriji vina.
Od 2000. godine Danska, u kojoj nema monopola koji reguliše prodaju alkoholnih pića. Danska je zvanična evropska vinogradarska zemlja sa četiri glavna regiona Bornholm, Fünen, Jütland i Seeland. Zahvaljujući globalnom otopljenju, površina i proizvodnja se stalno povećavaju – proizvodnja pjenušavih vina je u prvom planu. Podregija Dons u Jutland-u sada je prvo zaštićeno porijeklo (PDO) za ovo – najsjevernije područje u EU i pokriva potencijalnih 500 ha.
Nove bijele sorte Souvignier Gris, Solaris i Johanniter, kao i crne sorte Rondo i Regent za roze posebno su prilagođene danskoj klimi. Osim Sparklings iz Dons-a, čini se da je sjeverozapadni Seeland najbolje mjesto za vinogradarstvo. U 2017. godini 96 vinogradara sa 98 ha vinograda već je registrovano kao komercijalni proizvođači u Danskom udruženju vinove loze. Postoji i više od 1.000 registrovanih hobi vinogradara. Vina su gotovo isključivo regionalno dostupni nišni proizvodi u rasponu cijena od 15 do 30 evra na farmi.
Parkerovih 90 bodova – za Vino Skandinavije
Dyrehøj Vingaard u blizini Kalundborg-a najveća je danska vinarija sa 30.000 čokota. Ovdje, u najsunčanijem kutku, novozelandski vinar Zach Brierly osigurava dobar kvalitet vina “Solaris Reserve”. Niels i Nina Fink iz vinarije Vejrhøj u Fårevejle-u od 2011. skreću pažnju na sebe vinima poput “Solaris Sterling”. Pjenušavo vino iz Skærsøgaard-a, iz Almind u PDO Dons – Cuvée Brut 2015 od sorti Solaris i Orion oplemenjen je sa 90 Parker bodova.
Drugi vinar koji se do sada našao u Wine Advocate rejtingu je Jacob Stokkebye, koji sada pored kavijara u regionu Fünen proizvodi oko 10.000 boca bijelog i pjenušavog vina. Radio je kao sommelier u restoranima sa francuskim zvijezdama i u vinariji danske kraljevske porodice u Cahors-u prije nego što je 2009. odlučio da želi postati najbolji danski vinar. Solaris pod nazivom “Liva” zaslužuje posebnu pažnju, sazrijeva u korištćenim baricima iz Domaine de Chevalier (Bordeaux).
A crveno vino? Tu su, na primjer, Susanne i Søren Hartvig Jensen iz Kelleris Vingård u Kvistgård-u, koji su čak zasadili i Cabernet Sauvignon uz Rondo. „Nisam samo malo lud, ja sam potpuno lud jer sam se specijalizovao za crveno vino“, kaže Søren, „ali pošto potrošači vole vina sa dužim odležavanjem u buretu, sa zadovoljstvom sam prihvatio ovaj izazov.“
“Ogroman potencijal” – Vino iz Skandinavije
Švedska je jako tržište za vino, godišnje se troši oko 25 litara po glavi stanovnika – otprilike koliko i u Njemačkoj, od čega se oko polovina uvozi iz Novog svijeta, posebno iz Južne Afrike. Od tri nordijske zemlje, domaći uzgoj loze najbrže raste u Švedskoj, pri čemu švedski vinogradari trenutno obrađuju oko 150 ha. Međutim, ako je vjerovati Emmi Serner, koja je i sama vinarka i predsjednica Švedske trgovinske organizacije za enologiju i vinogradarstvo, oko 10.000 ha, posebno na jugu zemlje, moglo bi imati dobre uslove za uzgoj grožđa.
Lotta Nordmark sa Švedskog poljoprivrednog univerziteta takođe vidi „ogroman potencijal za vinogradare u Švedskoj. Ovdje se proizvode dobra, održiva vina zahvaljujući poboljšanoj klimi i novim sortama grožđa, Piwi sortama otpornim na gljivične bolesti“. Švedski monopol Systembolaget (firma sa monopolom na prodaju pića) već nudi oko 240 klasičnih vina proizvedenih od grožđa iz Švedske od PIWI sorti.
Ako želite da dobijete pregled švedskog vina na licu mesta, posjetite Švedski centar vina (swedishwinecenter.se) u gradu Malmö, gde možete probati najbolja vina na čaše. Među bijelim vinima jasno dominira Piwi sorta Solaris, plus nešto Muscaris, Souvignier Gris, ali čak i Donauriesling, kao u “Cuvée Lyckeri” iz Vinarije Kullaberg (Weingut Kullaberg), koju savjetuje austrijski enolog kalibra Roberta Steidl.
Više sunca nego u regionu Bordeaux
Rjeđe proizvedena švedska crvena vina – dolaze iz vinarija Arild, Skeppard i Snårestad. Vinarije koriste sorte: Pinot Noir, Rondo, Siramé i Cabernet Cortis. Rosé, pjenušavo vino (ovdje se pjenušavo vino zovu “mousserande”) i narandžasta vina. Naravno, vinarije nude i degustacije vina. Posebno su se regije Scania i Södermanland sada pokazale kao pogodne za vinogradarstvo.
Južno od grada Malmö, Lena Jörgensen i Murre Sofrakis vode vinariju Vingården i Klagshamn, 2001. godine zasađene su prve loze sorte Solaris. Istočnije u regiji Skåne nalazi se 6,5 ha Hällåkra Vingård, gdje se proizvodi širok spektar vina. Tu su sorte: Solaris, Rondo, Regent, Leon Millot, Pinot Noir, Pinot Gris i Auxerrois Blanc. Ovdje je 2008. godine flaširano prvo crveno vino sorte Rondo. Druga vinarija je Nordic Sea in Simrishamn Winery sa svojom ultramodernom vinarijom, vinski barom i restoranom.
Ovdje Oenoforos Group, koju je osnovao Takis Soldieros, proizvodi neka od najprodavanijih vina u zemlji. Vinarija Blaxsta ne samo da se smatra jednom od prvih vinarija u Švedskoj, već se njenih 3,5 ha u regiji Södermanland jugozapadno od Stockholm-a smatraju najsjevernijim vinogradima na svijetu. Teško je povjerovati da ovdje ima 25% više sunčanih sati nego u regionu Bordeaux, na primjer. U skladu s tim, ovdje se uzgajaju Chardonnay, Vidal Blanc, Merlot i Cabernet Franc.
U srcu ravnice Östgöta u blizini Väderstad-a, Niclas i Anna Albinsson iz Särtshöga Vingård uzgajaju svojih 8.000 čokota sorte Solaris, uvjereni da će od ove sorte u budućnosti moći proizvoditi najbolje pjenušavo vino na svijetu. Trenutno postoji već 4000 boca Blanc de Blancs i Brut Nature godišnje, a proizvodnja raste. Vinarije često same održavaju restorane i smještajne kapacitete, takođe zbog ograničenja prodaje sa obzirom na monopol koji ima državna firma Systembolaget.
Chianti, Rioja i Mead
Norveška je veoma konzervativna kada je u pitanju izbor svojih vina. Potrošači ovde pokazuju malo interesovanja za Novi svijet, preferiraju 75% crvenog vina i teže ka vinima iz regiona Chianti, Rioja ili Bordeaux. Klima u Norveškoj je preoštra za klasično vinogradarstvo. Osim toga, prodaja alkoholnih pića, sa izuzetkom svijetlog piva, je državni monopol. Vinogradar ne smije da prodaje sa gazdinstva, samo preko “Vinmonopolet” (državno preduzeće). Kao i Vikinzi, Norvežani i dalje piju medovinu (“Mjød”), koja se pravi od meda i bilja. (Posebno popularno kod Nijemaca, alkoholno piće spravljeno od fermentisanog meda razrijeđenog vodom i začinima).
Vino od bobičastog voća proizvodi se i od crnih bobica, koje se ovdje nazivaju „krekling“. I uprkos svemu, u Norveškoj već postoje desetine komercijalnih vinarija. Udruženje vinogradara je već osnovano i ima grupu vinogradara hobista kao dodatne članove.
Vinograd Lerkekåsa je vjerovatno najsjeverniji vinogradarski krajolik u pokrajini Telemark, regiji poznatoj po skijanju. Vjerovatno najistaknutiji konsultant vinara u Norveškoj je njemački zvjezdani vinar Klaus-Peter Keller iz Rheinhessen-a, koji je sa svojom bivšom pripravnicom Anne Enggrav imao prve uspjehe u Kirstiansand-u, naravno sa sortom Riesling.
Grožđe iz Finske?
Konačno, Finska je definitivno dio «pojasa votke». Iako je potrošnja žestokih pića znatno smanjena posljednjih godina. Votka i dalje ima tržišni udio od četvrtine svih alkoholnih pića. Finci cijene jaka, voćna vina, takođe i određenu slatkoću. Ovdje su tražena crvena čileanska vina. Finska još nema sopstvenu proizvodnju vina. Međutim, oko 100 kilograma grožđa ubere se na stjenovitom ostrvu zvanom Olkiuoto, gdje tople kanalizacijske cijevi iz nuklearnih elektrana čuvaju tlo od leda za ogledno gajenje.
Naslov orginala: Wein aus Skandinavien: Das Gute liegt so nördlich (Vino iz Skandinavije: Dobro je a toliko sjeverno). Izvor: https://www.falstaff.ch/nd/ . Tekst: Peter Moser. Slike: Getty. Objavljeno: 31.01.2023. Prevod: Dragutin Mijatović
Pogledati:
- https://ovinu.info/vinogradi-svedske/
- https://ovinu.info/vinograd-lerkekasa/
- https://ovinu.info/klimatske-promjene-i-nova-vinska-karta-svijeta/
- https://ovinu.info/norveska-najsjeverniji-vinograd/
Zanimljivosti o lozi i vinu: Poznavaoc vina ne pije vino, on proba tajne vina (Salvador Dali)
