Vino je sastavni dio druženja

Vino je sastavni dio druženja i dužeg života

antiokisdanti vino vinska kultura zdravlje

Vino je sastavni dio druženja. Vino je sastavni dio dužeg života. Umjereno pijenje vina u društvu ključno je za uspjeh svjetskih Plavih zona, gdje je prosječan životni vijek najduži. James Evison istražuje njegovu važnost za zdravlje. ”Plava zona” (Blue zone) je neznanstveni izraz koji se odnosi na geografske regije u kojima žive neki od najstarijih ljudi na svijetu (slika na kraju teksta).

Pišući za GQ o ovom fenomenu, dr Kien Vuu, autor knjige Thrive State, rekao je da to nije nužno zbog zdravstvenih prednosti vina. To je zbog socijalizacije koja dolazi „ruku pod ruku sa pijančenjem sada i onda”. Tvrdio je da bismo trebali reći ‘Da za Happy Hour’. Čaša vina je ključna za zdravlje kada se konzumira u društvenom okruženju, kao što je to u takozvanim Plavim zonama. To su regije Barbagia (Sardinia, Italija), Okinava (Japan), poluostrvo Nicoya (Kostarika) i Icaria (Grčka).

Ova područja su mjesta na svijetu koja imaju najveći očekivani životni vijek sa najviše stogodišnjaka. O tim ‘zonama’ napisane su brojne knjige i studije u pokušaju da se njihove zdravstvene tajne prenesu na drugo mjesto. Vuu je rekao: „U kulturama dugovječnosti, umjerena konzumacija alkohola često se javlja u društvenom kontekstu, naglašavajući ulogu zajednice i proslave. “Pozitivni odnosi doprinose mentalnom i emocionalnom blagostanju.”

Roseto studija

Koncept je takođe naglašen u knjizi Outliers autora Malcolm Gladwell u kojoj je predstavljen grad Roseto u Pensilvaniji. Grad koji su naseljavali imigranti iz istog grada Roseto Valfortore koji se nalazi sto milja jugoistočno od Rima, u podnožju Apenina italijanske provincije Foggia.

Prema Gladwellu, lokalni doktor po imenu Stewart Wolf koji je otkrio da je tajna dugog života Rozetanaca posljedica zajedničkog aspekta njihovih života. Što se zdravlja tiče, mnogi su bili gojazni i pušili, i imali su slične prehrambene profile kao i drugi Amerikanci. Iako su bili više nagnuti prema osnovnim namirnicama italijanske kuhinje, kao što su pizza i tjestenina.

Ali postojale su 22 građanske organizacije u gradu od nešto manje od 2000 ljudi, tako da je Wolf vidio relativnu dugovječnost. A nedostatak srčanih udara i koronarne bolesti koji je bio rasprostranjen u sličnim zajednicama širom Amerike, mogao se objasniti samo društvenošću ljudi. Ljudi koji su tamo živjeli i kako je opuštanje sa prijateljima, porodicom i lokalnom zajednicom odigralo ključnu ulogu u zdravlju srca.

Nova studija

Decenijama se konzumacija čaše ili dvije crvenog vina smatra ključnim dijelom ishrane. Ključem koji naučnici često pominju kao vrhunac dobro izbalansiranog, raznolikog režima. Ali četvorogodišnja studija može dovesti u pitanje ovu dobro utvrđenu praksu. Rad koji je objavio dr Miguel Martinez-Gonzalez, pod nazivom Trebamo li ukloniti vino iz mediteranske prehrane? Rad koji predstavlja polaznu tačku za četverogodišnju studiju Evropskog istraživačkog vijeća koja uključuje 10.000 španaca starosti od 50-75 godina.

Međutim, studija se ne fokusira posebno na društveni aspekt pijenja. Kao i na to kako je opuštanje i smanjenje stresa važan pokazatelj kada se govori o zdravstvenim prednostima čaše vina ili piva. Stres i anksioznost, prema stručnjacima za srce (preporučujem za pročitati), mogu dovesti do visokog krvnog pritiska. Mogu dovesti do loših obrazaca spavanja i anksioznosti, što može uticati na zdravlje srca.

Prošlogodišnja studija američkih naučnika objasnila je i zašto bi lagana do umjerena konzumacija alkohola mogla smanjiti rizik od srčanih bolesti. Istraživači, su svoje nalaze objavili u Journal of the American College of Cardiology. Otkrili su da je alkohol u umjerenim količinama povezana sa dugotrajnim smanjenjem signalizacije stresa u mozgu.

Kao rezultat toga, čini se da pozitivan uticaj na stres u mozgu objašnjava smanjenje kardiovaskularnih događaja kod ljudi koji slabo do umjereno piju. Prethodne studije su ukazivale da je jedno ili dva pića dnevno povezana sa manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.

Dobro za duh-Vino je sastavni dio druženja

Prošlog mjeseca, glavni urednik db -a Patrick Schmitt MW je tvrdio kako vino u “malim dozama čini dobro za duh”. Da “oslobađa stresa i podstiče na razgovor”, ali i pruža “čulno zadovoljstvo” zbog svog okusa i mirisa.  

Originalni koncept da je vino dobro za zdravlje istaknut je u poznatoj TV emisiji 60 minuta naučnika Sergea Renauda 1990-ih. On je pokrenuo veliki dio rada koji je razmatrao zdrave prednosti konzumiranja crvenog vina i njegovu sposobnost da pomogne u prevenciji raznih srčanih bolestiešt. No što je pripisao odrastanju sa bakom i djedom u Bordeauxu.

Jednom je o svom radu rekao: „Da nisam živio sa svojim bakom i dedom i prabakom u vinogradu u blizini Bordoa, možda mi ova ideja ne bi pala na pamet. “Kada vidite ljude koji imaju 80 ili 90 godina, koji piju male količine vina svaki dan, ne vjerujete da je vino u malim dozama štetno.”

Naslov orginala: Why social drinking is integral to a longer life. (Zašto je piće u društvu sastavni dio dužeg života). Izvor: https://www.thedrinksbusiness.com/. Tekst: James Evison. Objavljeno: 28.02.2024. Prevod i priprema za sajt: Dragutin Mijatović

PREPORUKA ZA PROČITATI

Pouka iz života: Znati da znaš ono što znaš i da ne znaš ono što ne znaš, eto ti najvećeg znanja.