Vinograd. Pogled na vinograd, u sebi nosi složeni sistem u kojem su kombinovani uticaji mnogih različitih elemenata. Na prvi pogled može se činiti da je vinograd samo polje zasađeno vinovom lozom, ali u stvarnosti je i mnogo više od toga. Vinograd je složen sistem u kojem su kombinuju uticaji mnogih različitih elemenata. Čokoti imaju veliku zavisnost od klime u kojoj rastu i tla koje naseljavaju. Svaki put kada vinogradar donese odluku o lokaciji vinograda, mora voditi računa o tome kako će ta dva elementa, klima i tlo, uticati na čokote. Važno je imati na umu da je sve što ćemo pronaći u vinogradu organizovano je od ruke čovjeka. Imaju starost, lokaciju i raspored koje imaju, vinogradi nisu proizvod prirode, već ljudske volje za dobijanjem grožđa za proizvodnju vina. 
Kada posjetimo vinograd ustanovit ćemo da čokoti imaju vrlo različit izgled, zvisno od sezone: vegetativnog ciklusa.
Kada posjetimo vinograd ustanovit ćemo da čokoti imaju vrlo različit izgled, zavisno o sezoni u godini. To se događa zato što vinova loza podliježe vegetacijskom ciklusu, vezanom uz proizvodnju grožđa, a reguliša ga vinogradar.
Pažljivo su odabrani različiti sistemi uzgoja vinove loze, stubovi ili žica, različiti tipovi rezidbe kao i broj čokota i njihov raspored u vinogradu. Industrijska eksploatacija, tradicija svakog vinogradarskog područja ili individualna filozofija svakog vinogradara će odlučiti o ovim pitanjima, kao i najvažnije od svega, koja će od različitih sorti grožđa biti posađena u vinogradu.
<Vinari su iz generacije u generaciju naučili karakteristike i fizičku strukturu tla
Razvoj loze i preživljavanje
Razvoj loze uglavnom je uslovljen vremenskim prilikama. U cijelom svijetu vinogradi traže područja koja zadovoljavaju određene klimatske karakteristike. Najvažniji pojedinačni klimatski faktor za vinovu lozu je temperatura, ali ostali meteorološki elementi poput kiše, vjetra, mraza ili tuče takođe utiču na njen razvoj. Kako bi mogla obavljati fotosintezu i davati plodove, vinovoj lozi je potrebna svjetlost i zato se vinogradi obično podižu tako da dobiju što više sunčeve svjetlosti i što je duže moguće. Da bi se postigao ovaj cilj, u područjima sa manje sunčevih zraka, vinograd se podiže na padinama određene orijentacije prema suncu.
Loza može preživjeti posađena na zemljištu koje nije pogodno za nijednu drugu vrstu. Usprkos tome, hiljade generacija vinara naučilo je da su karakteristike i fizička struktura tla na kojem je loza zasađena vrlo važna osobina. Ne postoji idealno tlo za sve vinograde. Najbolje tlo u svakom slučaju ovisit će, osim o vlastitim karakteristikama, vrsti klime na tom području ili zasađenoj sorti, kako bi se postigla ravnoteža koja je vinogradu potrebna. Među funkcijama koje tlo ispunjava ističe se da ono služi kao mjesto boravka čokota i da daje vodu, hranjive materije i minerale potrebne za njegov razvoj.
Travnavi pokrivač koristi se za uravnoteženje vinograda
Tip zemljišta na kojem je vinograd posađen važan je i na njegovoj vidljivoj površini i u donjem dijelu skrivenom od pogleda, poznatom kao podzemno prebivalište korijenovog sistema čokota. Na površini tla i ispod površine tla mogu se pojaviti različite kombinacije koje moraju odgovarati karakteristikama klime i sorti zasađenoj za pravilan razvoj vinograda.
Površina tla, zavisno o njenoj teksturi ili boji, reguliše aspekte poput toplote koju prikuplja od sunca i šalje prema čokotu vinove loze ili količine vode kojoj omogućava da uđe u podzemlje, mjestu boravka životinja i poboljša život čokota u vinogradu. Ponekad ćemo naći vinograde na kojima su posađene druge biljne vrste, poput žitarica ili trave, na površini tla koje je slobodno između čokota vinove loze. Ovaj biljni pokrivač koristi se za uravnoteženje vinograda na mnogo različitih načina, kako njegovom prisutnošću, tako i mogućnošću da se naknadno transformiše u hranjivu podlogu dubljeg sloja tla.
U dubljim slojevima tla se skladište organske materije, hranjive materije, voda i minerali koje loza uzima preko korijenovog sistema. Takođe je stanište životinja i najvažnijih gljivica i bakterija. Fizički sastav dubljih slojeva tla vrlo je važan jer će, između ostalog, obilježiti njegovu sposobnost zadržavanja vode i omogućiti manje ili više razvoj i produbljivanje korijena čokota radi pristupa raspoloživim hranjivim materijama i mineralima.
I površina tla i dublji slojevi tla pod vinogradom ljudskom rukom neprestano se mijenjaju poljoprivrednim postupcima, poput oranja, đubrenja ili navodnjavanja. Ponekad se ova transformacija tla vrši i prije sadnje samog vinograda, vađenje kamenja, ravnavanje tla ili postavljanje odvodnih kanala i potpornih zidova. Pogledati i: https://ovinu.info/vinogradarstvo-u-brojkama/
Naslov orginala: The vineyard, much more than a land and vines. Izvor: https://www.vinetur.com/; Objavljeno: 01.03.2019. by Richard Sanchoyarto. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, tlo, hranljive materije, voda, korov
