Vršna dominacija lastara

vinogradarstvo vinova loza

Vršna dominacija. Karakteristika rastućih izdanaka (lastara) je da vrh dominira onim izbojcima koji potiču sa bočnih pozicija ispod vrha. Dakle, dok lastar raste vrhom, bočni prirasti mogu pokazati ograničen razvoj. Ako se razviju, obično su najduži lastari na nodusima koji nisu preblizu vrhu. Ako je vrh u aktivno rastućem izdanku prekinut, apikalna dominacija je prekinuta i može doći do snažnog rasta bočnih lastara (zaperaka).

Kasnije, jedan od ovih bočnih lastara može preuzeti dominaciju. Ako vrh prestane da raste zbog faktora kao što su suša ili nedostatak hranljivih materija, bočni rast se ne stimuliše. Nekoliko principa reguliše snagu pojedinačnih izdanaka, a djelimično su i odgovor na apikalnu dominaciju. Ovi principi su opisani u sledećih šest tačaka.

Vršna dominacija. Princip Krajnje Tačke (The End Point Principle-EPP)

Princip krajnje tačke ukazuje da kretanje na kraju luka može imati prednost u snazi-jačini lastara (Šema 1). Ova situacija nije sasvim ista kao faktor apikalne dominacije. U ovom slučaju, lastar (sada luk) je formiran prethodne sezone i izdanci su nastali iz pupoljaka dužinom luka. Krajnji pupoljci imaju prednost u rastu u odnosu na one bliže bazi.

Vršna dominacija
Šema 1: Princip krajnje tačke (The End Point Principle-EPP).

Princip Blizine Glave Čokota (The Trunk Proximity Principle-TPP)

Ovaj princip ukazuje da lastari koji rastu oko glave čokota mogu imati konkurentnu prednost u odnosu na druge pupoljke i obično će rasti jače (Šema 2). Ova situacija može da bude suprotnost sa Principom krajnje tačke (EPP). U stvari, gore navedena situacija se možda neće dogoditi na čokotu orezanom na luk zbog činjenice da je EPP jača od TPP. Vinogradari često primjećuju snažne izdanke u blizini glave čokota, ali se obično vidi da potiču od pupoljaka sa kondira za zamjenu. U situacijama kada je takođe mnogo pupoljaka na luku ostalo, TPP jeste uočljiviji (vidi takođe princip korijenovog izdanka ispod). Dokazi o TPP često se mogu vidjeti kada je prihvaćeno orezivanje na kondire. Iako, kao generalno pravilo, lastari sa orezanih kondira imaju tendenciju da imaju ujednačeniji rast od lastara razvijenih na luku.

Vršna dominacija
Šema 2: Princip blizine glave čokota / The Trunk Proximity Principle-TPP

Princip Najviše Tačke (The Highest Point Principle-HPP)

Princip najviše tačke HPP pokazuje da kretanje sa najviše tačka takođe može imati prednost u rastu (Šema 3). Ponekad će i luk savijen u sredini modifikovati EPP kako bi se postigao ravnomjerniji rast (donja slika-sredina, šema 3). Gravitacija je vjerovatno uključena u HPP. Gravitacija uzrokuje preraspodjelu hormona u luku između gornje strane i donje strane na takav način da favorizuje prve (bliže glavi čokota). Dakle, sa pojedinačnim pupoljcima na lukovima, veća je vjerovatnoća da će onaj na višem položaju bolje rasti od onog na nižem pložaju.

Vršna dominacija
Šema 3: Gornji i srednji: dva primjera princiap najviše tačke. Donji: lučno savijen luk koji se koristi za ujednačavanje EPP i TPP.

Princip Ranog Rasta (The Early Growth Principle-EGP)

Ovaj princip ukazuj da lastari koji počinju raniji rast će težiti da zadrži svoju konkurentnu prednost. Imajte na umu da smo bili malo manje suszdržani u opisivanju ovih principa, koristeći izraze poput ”teži”, ”može”, ”obično”. Ovo smo uradili zato što drugi faktori mogu uticati na njihovu primjenu principa u konkretnom slučaju. Vršna dominacija. Jedan poseban faktor je princip korijena.

Princip Korijena (Root-Shot Principle-RSP)

Ovaj princip ukazuje da odnos mase lastara (izdanaka) i mase korijena ima tendenciju da ostane isti. Za primjer je, nakon godišnjeg rasta, odnos korijen/izdanci, posebno kod loze koja nije ljeti orezivana, biće blizu onome što biljka obično pokušava postići-ravnotežu. Ako vinogradar jače orezuje čokot, biljka pokušava da obnovi – ponovo uspostavi odnos. Lastari (Izbojci) imaju tendenciju da snažno rastu, svaki izdanak je obično slične jačine i gore opisani odgovori su minimizirani (Šema 4).

Vršna dominacija
Šema 4: Princip korijena. Iznad: jako (kraće) orezana loza – izdanci imaju tendenciju da budu duži. Ispod: dugo orezana loza (TPP lijevo; EPP desno).

Međutim, ako na čokotu, ostane puno pupoljaka posebno slabo razvijenih, efekti mogu biti više naglašeni. U takvim okolnostima TPP se često javlja na dugim lukovima tj čokotima sa dugom rezidbom.

PRINCIP, Odnos broja okaca i debljina lastara (The Principle Of The Node-Trunk Ratio-PONT)

Dok je loza mlada, gore navedeni principi će biti preuveličani (nepoželjna situacija) ako je odnos broja okaca (ostavljenih rezidbom) i prečnika lastara previsok. Kao vodič, ako je prečnik lastara 5-15 mm, broj okaca koji se mogu ostaviti je približno 1,5x prečnik lastara u milimetrima. Dakle, ako je prečnik (debljina) lastara 6 mm, broj okaca (pupoljka) bi trebao biti 9 (6 mm x 1,5). Ako je debljina lastara 12 mm, onda treba ostaviti 18 okaca. Kada prečnik dostigne 15-20 mm, pod uslovom da rastojanje sadnje nije preveliko, čokot će puniti krošnju i rod će biti blizu maksimuma, što znači da odnos broj okcaca /debljina lastara neće odgovarati bilo kojoj preciznošću.

Vršna dominacija – Šabloni rasta

Sorte grožđa se razlikuju po mnogim karakteristikama kao što su oblik lista, oblik grozda, potencijal prinosa, itd. Jedan aspekt koji ima posebnu važnost za orezivanje i formiranje uzgojnog oblika čokota je priroda rasta lastara (izdanaka). Neke sorte imaju tendenciju da rastu veoma uspravno, druge imaju tendenciju da im lastari budu povijeni. Ovo može biti faktor koji bi mogao uticati na naš izbor sistema uzgoja. Primjer, viseći lastari se dobro prilagođavaju sistemu kao što je Geneva Double Curtain.

Vršna dominacija
Slika 1. Geneva Double Curtain. Izvor: https://news.cahnrs.wsu.edu/wp-content/uploads/2014/07/geneva2.jpeg

Naslov orginala: Apical Dominance (Apikalna Dominacija). Izvor: David Jackson. Monographs In Cool Climate Viticulture – 1. Pruning And Training. Edition 2001: Daphne Brasell Associates Ltd. Prevod: Dragutin Mijatović

Pogledati:

Zanimljivosti o lozi i vinu: Pencilin liječi, ali vino čovjeka čini srećnim (Alexander Fleming).