Zašto vas vino čini pospanim? Duboko tužan? Ekstremno ushićen? Katastrofalno zbunjen? Čini se da je u današnje vrijeme alkohol odgovor na sva pitanja (savremeni problemi zahtijevaju moderna rješenja?). Međutim, postoji mnogo drugih atributa povezanih sa alkoholom. Svi su uglavnom u vezi sa njegovim nuspojavama, od kojih je jedan poremećaj ciklusa spavanja i buđenja. Zašto vas vino uspava.
Odgovor je, prijatelju moj, u pokožici grožđa
Poznata je činjenica da grožđe, koje je najčešći izvor vina, ima spoj koji se zove melatonin u svojoj pokožici. Melatonin je, naravno, naučno govoreći, isti hormon koji se nalazi i luči iz naše epifize, koji pomaže u ciklusu spavanja i buđenja.
Fermentacija igra ključnu ulogu u količini proizvedenog melatonina, pri čemu se uočava direktna i proporcionalna veza. Vidi se da se količina melatonina povećava sa povećanjem vremena taloženja i fermentacije. Postaje važno, međutim, izmjeriti veličinu (koliko melatonina ionako proizvodi vino) i koliko je idealno važno za regulaciju sna, može se zapitati. Statistički je uočeno da i pilule za spavanje sadrže melatonin, a one mogu sadržavati čak 10.000 puta više melatonina nego čaša vina!
Stoga se sa sigurnošću može zaključiti da, iako, prosječna čaša vina koja sadrži 70-120 nanograma melatonina nije ni približno dovoljna u pogledu atributa sna, ali je sigurno sposobna izazvati dobru količinu tromosti.
Zašto vas vino čini pospanim? GABA
Osim melatonina, postoji još jedan važan razlog za inaktivaciju budnosti pod uticajem alkohola uopšte i vina posebno. GABA, ili gama amino butirna kiselina, u suštini je hemijski glasnik. Naučno rečeno, to je neurotransmiter. Zaista je divno shvatiti da vinu nije potrebno više od 20 minuta da uđe u naš krvotok nakon konzumiranja. Jednom kada uđu u krvotok, za ove molekule postaje osnovni zadatak da prođu „krvno-moždanu barijeru“, koja je u osnovi svojevrsna granica koja sprečava miješanje sastojaka krvi i moždane tečnosti poput CSF (cerebrospinalne tečnosti).
Još jedan važan koncept lebdi oko ideje receptora. U suštini, on je poput čuvara kapije, pri čemu razumije svrhu entiteta koji se približava njegovoj kapiji (u ovom slučaju, molekulu alkohola). Na osnovu toga preduzima dalje radnje kako bi omogućio entitetu da prođe sam, ili pusti prolazi pod nadzorom ili vezivanjem.
GABA – Bez drame
U slučaju vina, kada jednom pređe gore pomenutu „krvno-moždanu barijeru“, približava se ovim GABA-A receptorima. Tokom redovnih aktivnosti, ovi receptori imaju tendenciju da se vežu za GABA, i oni omogućavaju kretanje prema unutra ili priliv hloridnih jona unutar neurona. Priliv ovih hloridnih jona uzrokuje veliku supresiju ili „usporavanje“ neuronskih vlakana, čime se smanjuje moždana aktivnost. Umirujući efekat, ako hoćete!
Vidi se da vino ima tendenciju da pojača ovaj efekat. Ne samo da onemogućava GABA molekulima da se vežu za svoje GABA-A receptore vezivanjem za sam receptor, već i postepeno mijenja supresivne aktivnosti mozga. Sedacija, pospanost, opuštanje, evo ga opet!
Ovaj koncept se primjenjuje, svjesno ili nesvjesno, tako što ljudi tvrde kako se uz vino osjećaju opuštenije, kako im pomaže u ublažavanju svjetovne složenosti i boli koja okružuje egzistencijalnu krizu. To može uzrokovati i veliku nekoordinaciju – ne može se sjetiti gdje su ključevi automobila, a kamoli dodijeljeno parking mjesto!
San i alkohol – druga strana novčića (ili flaše)
Nije mudro pretpostaviti da je alkohol povezan samo sa spavanjem. Nauka je podržala tvrdnje koje pokazuju kako, nakon velikih doza alkohola, dolazi do inaktivacije samih GABA-A receptora, što ima za rezultat labavo vezivanje, ili nikakvo, prethodno spomenutih molekula alkohola, odnosno GABA u tom smislu. To je razlog zašto se ponekad, nakon velike intoksikacije, probudimo usred noći, ili doživimo noćne more, u rijetkim i ekstremnim slučajevima. Moglo bi izgledati kao suprotstavljanje dvije neobične ideje, ali statistika pokazuje suprotno.
Još jedno značajno zapažanje je abnormalno visoka proizvodnja epinefrina tokom ili nakon velike doze alkohola. Epinefrin je isto jedinjenje koje pomaže organizmima da se „bori ili bježi“, izazivajući na taj način ili ekstremni bijes ili ekstremni kukavičluk. To je isti razlog zašto se ljudi svađaju u kafanama ili osnivaju svoje klubove zbog najsitnijih razloga kada su pijani.
No, po tome se vino razlikuje od bilo kojeg drugog oblika alkoholnog pića. Iako može uzrokovati depresiju našeg centralnog nervnog sistema što ima za rezultat tromost i spavanje. Vino se općenito ne povezuje sa agresivnim ponašanjem bilo koje vrste. Pravi mirotvorce i gradi građanski oblik potiskivanja!
Zašto vas vino čini pospanim?
Kao opšte pravilo, vino uspavljuje, a sada znamo i zašto. Međutim, prava složenost odnosa alkohola i mozga je nedokučiva i bez odgovarajućeg istraživanja, uzaludno je skočiti na složene zaključke.
Međutim, ono što nije složeno jesu određene važne tačke, kao što je izbjegavanje neprikladnog građanskog kodeksa ponašanja kada ste pod uticajem pića, i što je najvažnije, izbjegavanje alkohola i vožnje. Zaronite u sedativ, a ne u svijet nezakonitih aktivnosti!
Hvala na čitanju! Obavezno provjerite i druge korisne savjete za vino.
Izvor: http://wineonmytime.com/ . Naslov orginala: Reasons Why Wine Makes You Sleepy: Red & White Wine(Razlozi zašto vas vino čini pospanim: crveno i bijelo vino). Objavljeno: 30.08.2019. Prevod: Dragutin Mijatović
POGLEDATI I:
- https://ovinu.info/pocrvenite-od-vina-zasto/
- https://ovinu.info/kako-prezivjeti-mamurluk-naucni-vodic-za-zivot/
- https://ovinu.info/vino-i-glavobolja-02/
- https://ovinu.info/da-li-vas-alkohol-cini-srecnim/
Dobro je znati-ako niste znali? Sorta grožđa Riesling se koristi i za spravljenje slatkih vina, osim suvih. Ovo slatko vino je porijeklom iz regiona Rajna, Njemačka. Slatka bijela vina Rieslinga imaju visoku prirodnu kiselost. Riesling vina imaju okuse poput limete, ananasa, breskve, nektarine i jabuke. Takođe ima jake arome meda, saća, pčelinjeg voska, benzina, đumbira.
