Cabernet Franc. Gotovo da nema vinara na svijetu koji ne želi pokušati proizvesti vino od grožđa sorte Cabernet Franc. Elegancija grožđa, lagano tijelo i svježina privlače i proizvođače i potrošače. Cabernet Franc se često povezuje sa regionom Bordeaux, gdje se uzgaja zajedno sa sortama Cabernet Sauvignon i Merlot, obe bliski srodnici. Ali porijeklo grožđa je u području Loire Valley (Dolina rijeke Loare). Gurman Fransois Rabelais iz Chinon-a pisao je o tome u 16. vijeku i tada je vjerovatno već odavno postojao.
Površine pod sortom Cabernet Franc u svijetu iznose 56.000 ha. Od toga, Francuska 32.600 ha, Brazil 6.800 ha, Italija 5.500 ha, SAD 2.200 ha, Čile 1.500 ha, Mađarska 1.300 ha. Manje površine ima Argentina, Kanada, Urugvaj, Australija, Novi Zeland, itd.
Iako pomalo podsjeća na Cabernet Sauvignon, Cabernet Franc ima svoj vrlo prepoznatljiv karakter. Vino je aromatičnije i svježije od vina sorte Cabernet Sauvignon. Ima manji sadržaj tanina, ali je nadoknađen predivnom kiselošću i svježim okusom svježeg začinskog bilja. Često dominiraju crvene bobice poput maline. Tu se mogu naći ljubičice, ponekad crna ribizla i kedar. Uz grožđe se vezuje određeni „zeleni“ okus, ali današnji proizvođači paze da ne pretjeraju u berbi dovoljno zrelog grožđa. Iako tijelo može biti lagano, vino Cabernet Franc često ima dobru kičmu.
Bordeaux
U regionu Bordeaux Cabernet Franc se nalazi na oko 10.000 ha, nešto manje od 10% ukupne površine regiona Bordeaux. Daleko je iza sorti Cabernet Sauvignon i Merlot. U području Saint Emilion, međutim, igra važnu ulogu. Merlot dominira, ali kiselost i svježina vina Cabernet Franc daje vinu Merlot okosnicu koja mu ponekad nedostaje.
Cabernet Franc uspijeva na glinovitim / krečnjačkim zemljištima na desnoj obali, ali preživljava i na šljunku. Ali ne voli vodni stres. Kretanje pupoljka je ranije i sazrijeva ranije od sorte Cabernet Sauvignon. Tipična mješavina u području Saint Emilion je 65-75% Merlot, a ostatak Cabernet Franc. Udio sorte Cabernet Franc je manji u području Médoc i Graves.
Loire Valley (Dolina rijeke Loare)
U regionu Loire Valley sorta Cabernet Franc gaji se u više područja (Chinon, Bourgueil, Saint-Nicolas-de-Bourgueil i Saumur-Champigny). Neki proizvođači su postali svjetski poznati zahvaljujući svojim vinima Cabernet Franc. To je najrasprostranjenija crna sorta grožđe u Loire Valley. U Loire Valley, to je često osvježavajuće crveno vino, laganog i elegantnog stila. Ne servirajte vino na temperaturi u frižideru, već po mogućnosti malo ohlađeno. Cabernet Franc iz regiona Loire Valley dobrog je kvaliteta ima potencijal za čuvanje.
Cabernet Franc i Ostatak svijeta
Sorta se gaji u zemljama širom svijeta. U Mađarskoj pokazuje odlične rezultate u regiji Villány. U Italiji u području Bolgheri i drugim dijelovima regije Maremma na toskanskoj obali, prvi put je korištena 1970-ih sa drugim bordo grožđem u vinu takozvanim Super Toscan. U Sjedinjenim Državama, uzgoj sorte je značajno porastao u posljednjih 15 godina. Sada je ime na 2.200 hektara. Uspijeva u okrgu Washington i u hladnijim predjelima Finger Lakes, gdje je postao popularan posljednjih godina.
U Čileu se široko koristi u Bordeaux mješavinama. Mnogim vinarima ovdje je to malo teško, slično kao i sorta Carmenère, koja takođe ima tendenciju da dobije zelene arome ako nije dovoljno zrela u berbi. Mora se voditi računa da se sadi na odgovarajuće tlo. “Cabernet Sauvignon je poznatiji, ali Cabernet Franc, kada se posadi na pravo mjesto, mnogo je koncentrovaniji i elegantniji”, kaže Rodrigo Romero, vinar u Viña Maquis u Colchagua. Južna Afrika takođe daje odlične primjere vina ove sorte. Grožđe se takođe gaji u Argentini. U toplijoj klimi tipični karakter grožđa je manje uočljiv, a vino je koncentrovanije. Ali ono što je obilježje vina, svježina i elegancija, i dalje je tu.
Cabernet Franc
Sorta je porijeklom iz Francuske. Javlja se pod sinonimima, kao: Carment, Cabonet, Gros cabernet, Petit fer, Veron i dr. Dobijena je ukrštanjem sorti Morenoa x Hondarribi Beltza. Sorta Cabernet Sauvignon dobijena je ukrštanjem sorti Cabernet Franc x Sauvignon Blank. Čokot sorte Cab. Franc je jake vegetativne snage. Vrh mladog lastara je zlatnožute boje, a listići su po ivici crvenkastovinasti. Zreo lastar je boje lješnika, kratkih internodija, izraženih koljenaca, tamnoljubičaste boje. List je petodjelan srednje veličine. Cvijet je samooplodan, a oplodnja dobra i redovna.
Važnije karakteristike grožđa i vina sorte Cabernet Frank
Grozd je mali ili srednje veličine, konusnog oblika, srednje zbijen. Masa grozda se kreće od 80 do 140 grama. Bobica je mala, do srednje velika, blago ovalnog oblika i tamnoplave boje i izraženim pepeljkom. Sok je bezbojan i ima diskretan sortni miris. Grožđe sazrijeva kasno, krajem III epohe. Koeficijent rodnosti je 1,1 do 1,4. Ubraja se u srednje prinosne sorte, a prinosi variraju od 9.000 do 14.000 kg/ha. Najbolje ju je gajiti na špalirima i rezati kombinovano na kratke kondire i duže lukove od 8 do 12 okaca da bi se ostvarili odgovarajući prinosi.
Treba je gajiti na dubokim, rastresitim i srednje krečnim zemljištima i na južnim ekspozicijama. Srednje je osjetljivosti prema plamenjači i pepelnici, dok je prema botritisu dosta tolerantna. Veoma je otporna prema niskim zimskim temperaturama. Okca izmrzavaju na temperaturi od -24 do -26oC. Ima dobru kompatibilnost sa važnijim loznim podlogama.
Nakuplja od 20% do 22% šećera u grožđu i ukupnih kiselina od 6 do 9 g/l. Od grožđa se proizvode vrhunska ili kvalitetna sortna crvena vina ili se ona kupažiraju sa vinima sorte Cabernet Sauvignon. Vina sorte su veoma cijenjena i tražena na tržištu, zbog čega ona ima veliki privredni značaj i treba je gajiti u svim vinogorjima u kojima su odgovarajući ekološki uslovi za njeno uspijevanje (Tarailo. R. i Vuksanović, P: Od čokota do vina, Beograd 2021).
Naslov orginala: Cabernet Franc kliver fram i rampljuset | Druvprofil | Britt på Forbes. Izvor: https://www.bkwine.com/sv/. Objavljeno: 16.06.2021. by Britt Karlsson. Prevod i dopuna: Dragutin Mijatović
POGLEDATI i:
- https://ovinu.info/sorte-grozdja-za-uzgoj-u-regionima-sa-hladnijom-klimom/
- https://ovinu.info/sorte-vinove-loze-juzne-afrike/
Dobro je znati-ako niste znali? 1% površina u Mendozi, Argentina, je zasađeno vinovom lozom. Uprkos malom procentu, visinska provincija Mendoza je dom za 75% svih vinograda u toj zemlji. U regionu Mendoza je 85% vinograda pod sortom Malbec. Dvije trećine svih argentinskih vinarija nalazi se u Mendozi.
