Čeoni stub u špaliru vinograda

naslon vinograd

Čeoni stub. Pravilni izbor naslona i postavljanje špalira u vinograd važne su komponente u uspostavljanju i uspjehu vinograda. Špalir kao naslon je najčešća potporna konstrukcija čokota u novopodignutom vinogradu. Mora biti dovoljno čvrsta da izdrži opterećenja (krošnje) elemenata čokota – dijelovi čokota bez debla (kraci, lukovi, kondiri, lastari sa lišćem, grozdovi) i vjetra koja djeluju silom na žicu ankera i žice špalira, stubove u redu i čeone stubove. Vinogradski špalir, a posebno sklop čeonih stubova, moraju biti pravilno izvedeni da izdrže opterećenje krošnje čokota i vjetra. Mehanika postavljanja čeonog stuba uključuje jednostavnu fiziku. Stubovi i žice za prihvatanje lastara vinove loze su pomoć grožđu čokota.

Postavljanje čeonih stubova na kraju svakog reda učvršćuju žice špalira. Težina dijelova čokota iznad debla (uglavnom lastari sa lišćem i grozdovima) vrše pritisak prema dolje na špaliru. Opterećenje sa žica špalira prenosi se na čeone stubove. Ova sila, zajedno sa otporom između čeonog stuba i tla, drži stub na mjestu i sprečava da se žice špalira opuste. Nepravilno postavljeni čeoni stubovi mogu se ukriviti i/ili izvućii iz tlo, uzrokujući uvijanje žica špalira.

Čeoni stub

U vinogradima se koriste dva tipa učvršćivanja čeonih stubova: učvršćivanje čeonog stuba ankerom (šema 1) i H-prečkom između dva čeona stuba (šema 2). Neki faktori koje treba uzeti u obzir pri odlučivanju koji će sklop najbolje funkcionisati uključuju dostupnost materijala i opreme, tip naslona u vinogradu, tip tla i cijenu materijala i rada.

Ako je cijena značajan faktor, sklop H (prečka možda neće biti najprikladnija jer zahtijeva dodatne materijale i rad tokom postavljanja u poređenju sa učvršćivanjem čeonog stuba ankerom. Ipak, bez obzira na to koji je krajnji sklop odabran, ispravno postavljanje je ključna za ispravano funkcionisanje špalira kao naslona.

Čeoni stub
Šema 1. Sklop čeonog stuba sa ankerom. (Elementi crteža nisu u pravilnom razmjeru.)

Čeoni stub
Šema 2. Sklop čeonog stuba sa H-prečkom. (Elementi crteža nisu u pravilnom razmjeru.)

Materijali za čeone stubove

Zavisno o tipu naslona i sredstvima, dostupne su mnoge vrste materijala za izradu čeonog stuba. To uključuje određene vrste drveta, pvc, metal i beton. Ipak, potrebno je pažljivo razmotriti pri izboru koji je materijal za čeone stubove najbolji-najpodesniji.

Drveni stubovi. Pregled literature je pokazao da su stubovi od drveta uzeti sa drveća kao što su, bagrem, hrast, bukva, traju više godina, kedar 20 i više. Prilikom kupovine stubova provjerite jesu li u stubovi impregnisani. Stubovi koji nisu pravilno impregnisani imaju tendenciju propadanja. Iz ovih razloga, kupujte samo stubove od renomiranih trgovaca drvnom građom i izbjegavajte iskušenje da kupite stubove po nižoj cijeni.

Metalni stubovi se takođe mogu koristiti kao sklopovi čeonih stubova. Metalni stubovi dugoročno postaju isplativiji od drvenih stubova, posebno kada se u konačnim proračunima uzmu u obzir troškovi rada, opreme i materijala.

Iako metalni stubovi imaju snagu da izdrže opterećenje krošnje i vjetra, oni se savijaju ako ih udari mašina. Takođe postoji zabrinutost da će metalni stubovi zarđati tokom vremena. Pocinčavanje metalnih stubova pomaže u sprečavanju rđe i produžuje vijek trajanja stuba, a stubovi tretirani poliesterskom bojom (sprej) mogu produžiti vijek stuba do 30 godina.

Konačno, betonski stubovi postaju popularni u vinogradima. Otporni su na vlagu i gljivice i mogu trajati do 30 godina. Dostupni su i stubovi od prednapregnutog betona, koji su ojačani patentiranom “prednapregnutom” žicom. Ovo čini betonski stub čvršćim i otpornijim od betonskih stubova sa običnom armiranom žicom ili čelikom.

Postavljanje čeonog stuba koristeći anker (sidro).

Postavljanje čeonog stuba uz korišćenje ankera je najčešće korišteni sklop. Potrebni materijali su drveni stub prečnika 10 do 15 cm i dužine 245 do 305 cm, sidro sa navojem sa minimalnim prečnikom ploče od 15 cm i vertikalnom dužinom oko 75 cm i pocinkovana žica broj 10.

Prečnik i dužina čeonog stuba određuju zateznu čvrstoću naslona. Kako biste spriječili savijanje čeonog stuba pod velikim opterećenjem, treba koristiti stubove većeg promjera (promjer oko 13 cm). Osim toga, snaga čeonog stuba koji se koristi uz sidro varira proporcionalno tome koliko je stub duboko zabijen u tlo. Što je stub dublje pobijen u tlo, to je veća čvrstoća i čeoni stub može izdržati veću težinu grožđa na špaliru. Šema 3 ilustruje ispravnan način postavljanja čeonog stuba uz upotrebu ankera.

Čeoni stub
Šema 3. Pravilno postavljanje čeonog stuba i ankera

Čeoni stub treba zabiti u zemlju pod uglom od 65°. Pod ovim uglom, napetost žica špalira vrši pritisak na stub, gurajući ga u tlo. Postavite anker sa navojima otprilike 120 cm od čeonog stuba i približno 75 cm duboko zabijte u nerastresito tlo. Ovaj razmak omogućava da ugao žice za učvršćenje između čeonog stuba i ankera bude oko 65°. Osim toga, osovina ankera mora biti u liniji sa čeonim stubom i početkom žica špalira. U suprotnom, osovina sidra će se savijati ili vući kroz tlo sve dok se ne pojavi pravolinijski smjer.

Da biste završili postavljanje čeonog stuba, koristi se pocinčana žica broj 10 za povezivanje čeonog stuba sa ankerom. Pričvrstite žicu za anker 7,5 cm iznad tla i što je bliže moguće žici za hvatanje na čeonom stubu. Opet, ovo će pomoći u prenosu sile sa žica špalira na čeoni stub. Na kraju, pričvrstite žice špalira na čeoni stub, a ne na anker.

Pogrešno postavljeni stubovi

Pogrešno postavljeni sklopovi čeonih stubova sprečavaju da se sila žica špalira prenese na čeoni stub, što uzrokuje probleme. Na primjer, šema 4 ilustruje čeoni stub zabijen u tlo pod uglom od 90° umjesto 65°. Sila sada vrši povlačenje prema žicama špalira, a ne prema čeonom stubu i sidru, uzrokujući da težina čokota i opterećenja vjetra izvuku stub iz zemlje kao što je prikazano na šemi 5. Rezultat su opuštene žice špalira koje nose organe čokota vinove loze.

Čeoni stub
Šema 4. Čeoni stub nije pravilno postavljen. Ugao postavljanja stuba je pogrešan.

Čeoni stub
Šema 5. Sila koja djeluje na čeoni stub i sidro sa vijcima, uzrokuje labave žice špalira.

Još jedna uobičajena greška prilikom postavljanja čeonog stuba je zabijanje ankera pod pogrešnim uglom. Anker treba zabiti ravno u tlo tako da bude pod uglom od 90° u odnosu na površinu tla. Šema 6 je primjer pravilnog načina postavljanja ankera. Na ovoj ilustraciji, umjesto ankera sa vijcima koristi se drveni kolac kao sidro.

Šema 7 prikazuje nepravilan ugao postavljanja drvenog ankera. Ne samo da je sidro (anker) pogrešno postavljen, već je i čeoni stub nepravilno postavljen pod uglom od 90°. Kada se sile opterećenja krošnje čokota ili vjetra usmjere na žice špalira, ova sila se prenosi na čeoni stub ili sidro. Sada, umjesto pobijanja stuba u tlo, sila se premješta pomoću stuba kao poluge direktno na sidro, povlačeći sidro iz tla i tako otpuštajući žice špalira.

Čeoni stub
Šema 6. Pravilno postavljanja ankera i čeonog stuba

Šema 7. Nepravilno postavljen čeoni stub i anker od drveta.

Mrtvi anker i čeoni stub

Alternativa ankeru je  tzv “mrtvi anker”. Ovaj tip sidra koristi šipku za armaturu postavljenu u beton kao što je prikazano na šemi 8. Šipka za armaturu treba biti promjera oko 2,5 cm i približno 120 cm duga i može se saviti na dnu kao u primjeru na šemi 8. Na vrhu šike (ankera) je okrugli otvor preko kojeg se povezuje žicom za čeoni stub, a zavoj na dnu ankera od 90° i dužine najmanje 10 cm će držati anker na mjestu.

Armaturna šipka se postavlja u rupu širine 25 cm i 100 cm dubine. Donjih 30 cm rupe treba napuniti betonom. Rupa se zatim zatrpava zemljom i zbija. Tlo na vrhu betona drži anker na mjestu kada se sila prenosi na žice špalira. Ako se beton napuni do vrha rupe kao što je prikazano na šemi 9, ne ostaje prostora za zatrpavanje tla kako bi se beton držao na mjestu. To može uzrokovati da opterećenje žica špalira izvuče betonsko sidro iz zemlje.

Čeoni stub
Šema 8. Pravilno postavljanje “mrtvog” ankera.

Šema 9. Neodgovarajući način ugradnje “mrtvog” ankera za čeone stubove.

Postavljanje čeonog stuba sa H-prečkom

Upotrijebite čeoni stub sa H-prečkom kako biste izbjegli sudare sa mehanizovanom opremom kada je prostor ograničen. Šema 10 ilustriuje primjer sklopa čenog stuba sa H-prečkom. Prilikom montiranja ovog sistema potrebni su dodatni stubovi. Dva vertikalna (drvena) čeona stuba promjera približno 13 cm i dužine 245 cm se zabijaju u zemlju najmanje 60 cm duboko na kraju redova. Napunite rupe zemljom i čvrsto sabijte tlo oko svakog stuba kako biste spriječili nakretanje stuba kada se zategnu žice špalira.

Na vrhu između dva vertikalna stuba postavlja se vodoravna prečka koja učvršćuje dva stuba. Upotrijebite klinove za spajanje vodoravne prečke sa čeonim stubovima. Žica za učvršćenje broj 10 vezana između vrha unutrašnjeg čeonog stuba i dna vanjskog čeonog stuba pruža dodatnu čvrstoću za stubove. Na kraju, pričvrstite žice špalira na vrh vanjskog čeonog stuba. Svi stubovi i žice za učvršćivanje trebaju biti u liniji sa početkom žica špalira. Kada dođe do opterećenja na žicama špalira, unutrašnji stub, nosač i žica za povezivanje učvršćuju vanjski stub koji naizmjenično drži sklop nosača na mjestu, sprečavajući uvijanje žica špalira pod teretom roda.

Čeoni stub
Šema 10. Ispravan način za ugradnju sklopa čeonog stuba pomoću H-prećke.

Zaključak

Sidro i H-potpora za čeone stubove mogu podržati špalir vinograda u raznim situacijama. Faktori kao što su dostupnost i troškovi materijala i opreme, dizajn vinograda i vrsta tla će odrediti koja je vrsta čeonog stuba najbolja za vaš vinograd. Bez obzira na to koji način odaberete, sklopovi čeonih stubova moraju biti pravilno konstruisani i instalirani kako bi pravilno održavali krošnju čokota i opterećenja vjetra, elemente koji djeluju na sistem špalira.

Izvori:

  • Domoto, P. 2002. Constructing a vineyard trellis [Online]. Ames: Iowa State University.
  • Environmental Protection Agency. 2001. Preliminary evaluation of the non-dietary hazard and exposure to children from contact with chromated copper arsenate treated wood playground structures and contaminated soil [SAP Report No. 2001-12]. Washington, D.C.: Author.
  • Environmental Protection Agency. 2001. Sampling for residues of arsenic, chromium, and copper in substrates (soils/buffering materials) beneath/adjacent to chromated copper arsenate (pressure)-treated playground equipment. Washington, D.C.: Author.
  • Morrell, J.J., D.J. Miller, and P.F. Schneider. 1999. Service life of treated and untreated fence posts: 1996 post farm report [Research Contribution 26]. Corvallis: Oregon State University Forest Research Laboratory.
  • Zabadal, T. n.d. Engineering a modern vineyard trellis [Online]. East Lansing: Michigan State University.

Izvor: https://pubs.nmsu.edu/. Naslov orginala: Trellis End Post Assembly Designs for Vineyards (Dizajn čeonog stuba u špaliru vinograda). Objavljeno: 12.06.2012. by Bernd Maier. Prevod: Dragutin Mijatović

Pogledati:

Zanimljiivosti o lozi i vinu: Jedna flaša vina sadrži više filozofije nega sve knjige svijeta (Louis Pasteur)