Sadnja kalemova vinove loze

kalem sadnja vinograd

Sadnja kalemova. Podizanje vinograda je uzbudljiva i isplativa avantura. Kao i svi životni izazovi, vaš uspjeh ili neuspjeh će biti diktiran količinom istraživanja, planiranja, truda i upornosti koju pokazujete tokom cijelog procesa. Ako ste pročitali bar nekoliko članaka, znate da je jedna stvar sigurna — ima puno toga da se uradi prije stavljanja kalema u zemlju.

Da bi vinograd bio koliko toliko u dobrom stanju morate toga dosta uraditi prije nego što se loza može posaditi. Potrebno je ispitati tlo.  Morate planirati koje sorte, koji naslon. Želite li sistem za navodnjavanje? Osim toga, štetočine vinograda treba držati pod kontrolom poslije osnivanja vinograda. Osnivanje vinograda nije nešto što radite iz hira jednog vikenda.

Prije podizanja vinograda, preporučljivo je razgovarati sa lokalnim stručnjakom za vinogradarstvo ili rukovodiocom rasadnika o tome kako će vinova loza ponašati u vašem području. Obradujte lokalne stručnjake ljubaznošću i vinom i postavite svako pitanje koje možete smisliti. Možda ćete takođe morati neke prijatelje počastiti pivom kako biste ih pridobili da vam pomognu tokom vegetacije u vinogradu. Ima dobra izreka. „Potrebno je puno piva da se proizvede vino“!

Naručivanje sadnog materijala – sadnja kalemova odgovarajuće sorte

Predlažem da sadnju loze obavite ožiljenim kalemovima u periodu mirovanja. Kada kalemovi počnu rasti lakše će se prilagođavati u komadu zemlje na kojem će trajno živjeti. Ako sadite tokom ljeta, zelene loze uzgajane su u zaštićenom okruženju i često uginu u polju – poslije sadnje od izloženosti suncu ili nekog drugog šoka. Sadnja loze u periodu mirovanja očito je pametan izbor.

Nabavite kalemove koji nisu krenuli. Provjerite da li rasadnik ima sadni materijal koji tražite-sortu koju ste poželji posaditi. Naručivanje odgovarajuće sorte ranije dobro je da se ne morate zadovoljiti “ostacima” kasnijom nabavkom. Preporuka je da se kalemovi naruče godinu dana prije sadnje. Dobar rasadnik vinove loze želi unaprijed znati šta je potrebno svojim kupcima. Ovo saznanje im pomaže da odluče koju sortu da nakaleme na podlogu kako bi pripremili narudžbe. Sorta koja će biti zasađena na određenom lokalitetu obično je okalemljena na odgovarajuoj podlozi (otpornost na filokseru, tip tla). Pozovite odabrani rasadnik barem nekoliko mjeseci prije proljeća i javite im koliko će vam čokota trebati. Obavezno navedite da želite kupiti kalemove koji nisu krenuli. Pobrinite se da sorta vinove loze koju naručite —Chardonnay, Merlot ili bilo koja druga koju odaberete — odgovara vašoj klimi i tipu tla u vinogradu.

Sadnja kalemova
Slika 1. Kalem vinove loze, desno pripremljen za sadnju. Izvor: https://www.fassadengruen.de/fr/

Sadnja kalemova – Koliko kalemova kupiti

Naručite do 5% više kalemova nego što mislite da će vam trebati. Višak će vam dobro doći u slučaju da vam zatreba nekoliko dodatnih ili pogrešno izbrojanih kalemova. Lako ih je posaditi, u blizini vinograda. Sledeće godine možete ih iskopati, skratiti korijenje i lastarić i njima zamijeniti loze koje se nisu primile ili uginule u “pravom” vinogradu. Najbolje vrijeme za isporuku je obično u proljeće nakon što prođe opasnost od jakih mrazeva.

Sadnju obavite nakon što prođe najveća opasnost od mraza i zemljište dovoljno zagrije. U našim uslovima to je obično mart ili april. Odlučiti kada posaditi je teško. Što ranije posadite, to će kalemovi bolje razvijati u prvoj godini, ali će biti i veća mogućnost oštećenja od mraza. Možete saditi vinovu lozu sve do kasnog proljeća, stoga nemojte žuriti. Vinograd je dugoročna investicija, tako da nema razloga da loze stavljate u zemljište dok ono ne budete potpuno spremno.

Da se podsjetimo, sadni materija može biti kalem, plemka odgovarjuće sorte okalemljena na podlogu ili korijenjak, ožiljena reznice sorte bez kalemljenja na podlogu (za pjeskovita tla).

Prijem naručenih kalemova

Kada stignu kalemovi, dobro je da isječete nekoliko kalemova. Treba da se uvjerite da središte kalema (reznice) još uvijek pokazuje zeleno tkivo. Kalem treba da se savija, a ne da puca kao suvi štap. Provjerite spojno mjesto. Držite ispupčeni vrh kalema — na mjestu gdje je prošlogodišnji lastarić orezan na kratki „kondir“ — i lagano ga savijte naprijed-nazad kako biste bili sigurni da je još uvijek elastičan. Kalem koje se lomi na spojnom mjestu – gdje se podloga susreće sa plemkom8 – lošeg je kvaliteta i pružiće više glavobolje nego zadovoljstva.

Sadnja kalema u periodu mirovanja

Sada kada ste sigurni da imate dobar sadni materijal, trebali biste biti spremni da pripremite kalem za sadnju. Kaleme treba pripremiti na temperaturu okoline vinograda pet do deset dana prije sadnje. Međutim, obezbijedite da kalemi ostanu vlažni kako se ne bi nepotrebno osušili.

Većina kalemova-sadnica dolazi u vrećama, 20-25 komada. Možete otvoriti vreće ili probušiti rupe u njima. Držite ih u zasjenjenom mjestu, još uvijek zatvorene u vlažnoj piljevini (strugotini), dok se aklimatizuju. Ako se piljevina tokom ovog procesa osuši, navlažite vreće vodom.

Izvadite kalemove iz vreća (piljevine) noć prije sadnje. Potopite kaleme u kante sa vodom da se cijela loza osvježi. Odnesite kaleme u polje u tim istim kantama. Vodu u kantama možete koristiti da posađene kaleme zalijete. Greška je ako odnesete previše kalemova na sunčano mjesto za sadnju. Ne dozvolite da kalemovi budu bez vode, zemlje ili vlažne piljevine duže od sat vremena prije nego što budu posađeni kako biste izbjegli dehidraciju.

Kalem izvadite iz kante za vodu dok ga pripremate za sadnju. Ako na kalemu prethodno nije obavljeno skarćivanje osnovnih žila, uzmete cijeli korijenov sistem kalema u ruku, kao da ga šišate, a zatim korijenje skratite na oko 12 cm (slika 1).

Efikasnost je ključna za sadnju kalemova

Prethodno ste pripremili rupe za sadnju. Rupe možete iskopati lopatom ili odgovarajućim kopačem rupa ili pak pravljenjem dubljih brazda. Prilikom kopanje rupe poželjno je gornji sloj zemljišta staviti na jednu stranu, a drugi sloj odvojiti na suprotnu stranu. Rupa bi trebala biti najmanje 15 cm u prečniku i do 50 cm duboka. Obično je to 40 cm prečnika i 40 cm dubine.  Učinite sve što možete da osigurate da su zidovi vaše rupe rastresiti i da nisu zbijeni više nego što bi tlo bilo prirodno. Dobro je imati pomoćnika za pri sadnji.

Sadnja kalemova
Šema 1. Sadnja kalema

Treba osigurati da spojno mjesto kalema bude oko 5 cm iznad površine tla (šema 1). Kočić postavite u rupu tako da kondir bude okrenut prema kolcu na udaljenosti od nekoliko cm. Ovo će olakšati vezivanje rastućih lastara (izdanaka) za kolac. Ako spojno mjesto kalema zatrpate duboko, korijenje će niknuti iz plemke. Uskoro ćete imati vinovu lozu koja ima vlastiti korijen, a ne korijen iz podloge, što narušava svrhu podloge. Jednom kada ste sabili tlo natrag na prirodni nivo tla, još uvijek niste sasvim gotovi.

Sadnja kalemovaŠta je humka?

Ako kod kalema koji ste kupili nije parafisano spojno mjesto (kao ona slici 1), onda prilikom sadnje trebate oko kalema čije spojno mesto je iznad zemlje napraviti odgovarajuću humku od rastresite zemlje, kako bi zaštitili plementi dio kalema – (šema 2).

Sadnja kalemova
Šema 2. Humka preko plemke kalema

Koristite meku zemlju – ne čvrste grudve – i pokrijte lozu tako da kalem ima do 10 cm zemlje koja ga prekriva. To održava pupoljke rasta vlažnim i zaštićenim od sunca dok se loza aklimatizira. Takođe će spriječiti zečeve i druge štetočine da grickaju novi prirast lastara kada se pojavi. Dobro je osvježiti vrh humke ako se tlo osuši. U roku od nekoliko sedmica vidjet ćete zeleni lastarić kako viri iz humke. U ovom trenutku pažljivo rastresite humku tokom hladnijeg, oblačnog dana i uklonite humke kako bi se povratio prirodni nivo tla.

Podizanje vinograda je težak posao, ali evo nekih dobrih vijesti – kada se kalem jednom posadi i uspostavi korjenov sistem, prilično ga je teško ubiti. Ako na lokalitetu imate pristojnu količinu padavina i imate blagu zimu, vaša loza bi trebala biti zdrava i davati grožđe za spravljenje vina. Padavine u rasponu od 500-760 mm godišnje izgledaju kao optimalne i, za najbolje rezultate, zimske temperature ne bi trebale stalno biti ispod (-10° C). Ako dobijete preko 85% prijema, smatrajte da je podizanje vašeg domaćeg vinograda uspješno.

Kada su loze u zemlji, imate oko tri godine dok ne dobijete upotrebljivo vinsko grožđe. Tokom tih godina, kalemove trebati njegovati i održavati. Brigu o vinogradu tokom perioda od oko 30 godina – perioda plodonošenja treba posvetiti dužnu pažnju. Evo kratak pregled ovih kritičnih godina.

Sadnja kalemova
Šema 3. Kalem prve vegetacije po sadnji

Naslon i uzgojni oblik čokota

Jednom kada lastari izrastu, morat ćete početi razmišljati o uzgojnom obliku čokota. U početku se kolci koriste kao naslon rastućim lastarima kalema. Trebali biste početi sa kolčenjem kada lastarići dostignu visinu oko 15 cm. Kraće lastare u tom periodu treba ukloniti, ostavljajući jedan ili dva lastara da raste prema gore (šema 3). U ovom trenutku, neki vinogradi koriste „tanke plastične cijevi” koje okružuju kalem, kako bi lozu zaštitili od štetočina.

Vinograd Laminci. Foto: D. Mijatović

Ako vam se čini da je porast lastarića usporen, vjerovatno imate manjak azota u tlu, manje nego što bi vinova loza željela za pravilan, snažan rast. Visoki nivoi azota nisu dobri za starije čokote vinove loze koje daju grožđe, ali mlade vinove loze mogu imati koristi od primjene nekog đubriva bogatog azotom.

Ako budete imali sreće, loza će do kraja prve godine dostići vrh kočića. U drugoj godini vaša loza treba da počne da se normalno razvija na naslonu. Naslon-odgovrajući špalir ste postavili nedugo poslije sadnje. Do treće godine trebalo bi da imate i grožđe. A kad imate grožđe. . . pa, znate šta slijedi. Kako proizvesti vino, o tome ste razmišljali u prethodne tri godine. O proizvodnji vina bilo je riječi u nekoliko prethodnih članaka. Uživajte u plodovima vlastitog rada.

Izvor: https://winemakermag.com/. Naslov orginala: Planting Dormant Grapevines (Sadnja uspavane vinove loze). Objavljeno: by Wes Hagen. Prevod: Dragutin Mijatović

Pogledati

Zanimljivosti o lozi i vinu? Jedan od kolekcionara vina je za šestocifrenu dolarsku sumu kupio na aukciji vino koje je pripadalo Tomasu Džefersonu. Potom ga je izložio u svojoj kući, u specijalno osvjetljenoj kutiji. Toplota sijalica je rasušila čep, i sakupljač je tako dobio do sada najskuplju bocu vinskog sirćeta…