Fascinantne zdravstvene činjenice o crvenom vinu. Evo 12 činjenica koje će potpuno promijeniti način na koji razmišljate o crvenom vinu.
1. Bolje je da pijete crveno vino u malim dozama nego da ga uopšte ne pijete!
To bi moglo biti iznenađenje, ali nekoliko studija na ljudima pokazalo je da je umjerena konzumacija crvenog vina bolja za vas nego da ga ne pijete. Zašto? Antioksidansi koji se nalaze u crvenom vinu smanjuju učestalost kardiovaskularnih bolesti, mortaliteta i dijabetesa tipa 2. Naravno, ako pijete više nego što bi trebalo, prednosti se zamjenjuju povećanim zdravstvenim rizicima. Dakle, učinite sebi uslugu, pijte crveno vino umjereno.
2. Zdravstvene prednosti crvenog vina potiču od tanina.
Gotovo sve u vinu što nije alkohol ili voda je vrsta polifenola. Polifenoli uključuju tanin, pigment boje, arome vina, resveratrol i oko 5.000 drugih biljnih jedinjenja. Od ovih polifenola, najzastupljeniji u vinu iz zdravstvenih razloga su procijanidini, koji su vrsta kondenzovanog tanina koji se takođe nalazi u zelenom čaju i tamnoj čokoladi. Ovo jedinjenje je specifično povezano sa inhibicijom holesterola u krvnim sudovima, što je veoma korisno za zdravlje srca i dugovječnost.
3. Neka crvena vina su bolja za vas od drugih.
Nisu sva crvena vina ista. Neka vina imaju znatno veći nivo „dobrih stvari“ od drugih (kondenzovani tanini – vidi gore). Na primjer, Cabernet Sauvignon ima više kondenzovanih tanina od vina Pinot Noir. Ova oba vina imaju mnogo manje od vina Tannat, Petite Sirah ili Sagrantino.
Iako je prilično teško odrediti koja su vina najbolja, evo nekoliko naznaka:
- Suva crvena vina su bolja od slatkih vina.
- Crvena vina sa nižim alkoholom (poželjno ispod 13% ABV) su bolja od visokoalkoholnih vina
- Crvena vina sa većim taninom (ona koja su astringentnija-oporija) su bolja od vina sa malo tanina.
4. Mlada crvena vina su bolja za vas od starih crvenih vina.
Godinama su nam govorili da su stara vina najbolja vina. Neka vina imaju bolji okus kada su dobro odležala. Kada su u pitanju zdravstveni aspekti vina, staro vino nije tako dobro! Mlada crvena vina sadrže veći nivo tanina od bilo kojeg drugog tipa vina.
5. Boja u crvenom vinu dolazi iz pokožice bobice grožđa.
Boja vina dolazi od biljnog pigmenta koji se zove antocijanin, koji se nalazi u pokožici crnog grožđa.
6. Starenjem crvena vina postaju svjetlije boje.
Boja postaje manje intenzivna kako vino stari. Vrlo stara vina su blijeda i prozirne boje.
7. Gotovo sva crvena vina potiču od jedne vrste grožđa.
Sva najčešća crvena vina, uključujući Cabernet Sauvignon, Syrah, Merlot i Pinot Noir su samo jedna vrsta grožđa: Vitis vinifera. Postoje sigurno i druge vrste koje se koriste za vino (ima ih oko 65-70 vrsta Vitisa), ali rijetko. Vitis vinifera se obično smatra vinskom vrstom grožđa. I, shvatite, Vitis vinifera nije nastala u Francuskoj. Došala je iz istočne Evrope!
8. Crno grožđe starije je od bijelog grožđa.
Smatra se da žuto i zeleno grožđe koje daje bijela vina potiče od mutacije DNK crnog grožđa vinove loze. Ovo je prilično uvjerljiva hipoteza budući da Pinot Noir i Pinot Blanc dijele isti DNK.
9. Crvena vina obično sadrže manje sulfita od bijelih vina.
Općenito, nivoi sulfita u crvenim vinima su niži od bijelih. To je zato što su crvena vina hemijski stabilnija od bijelih i ne razgrađuju se tako brzo.
10. Crvena vina duže stare od bijelih.
Crvena vina sadrže boju i tanin, što općenito pomaže da se očuvaju duže od bijelih vina. Ljudi često ove osobine vina nazivaju „strukturom“ i koriste njihovo prisustvo kao pokazatelj koliko dugo će vino odležati.
11. Od grožđa crnih sorti može se proizvesti i bijelo vino.
Budući da boja dolazi iz pokožice bobice (a ne iz soka), moguće je proizvesti bijelo vino od crnog grožđa. Vino se proizvodi po tehnologiji proizvodnje bijelih vina, fermentacija bez pokožice. Ovo se dešava više nego što možete zamisliti. Na primjer, Blanc de Noirs Champagne je bijelo pjenušavo vino proizvedeno od crnih sorti Pinot Noir i Pinot Meunier.
12. Stotine aroma koje se nalaze u crvenom vinu potiču samo od grožđa.
Sve one arome trešanja, bobica, džema i začinskog bilja koje se nalaze u čaši crvenog vina ne potiču samo od fermentisanog grožđa i odležalog vina u hrastovim buradima.
Izvor: https://winefolly.com/. Naslov orinala: 12 Fascinating Health Facts About Red Wine. Objavljeno: 14.11.2017. Dopunjeno: 20.01.2021. by Madeline Puckette. Prevod i obrada: Dragutin Mijatović
POGLEDATI i:
- https://ovinu.info/fakta-o-vinu-koje-vjerovatno-niste-znali/
- https://ovinu.info/cinjenice-o-vinu-koje-bi-trebao-znati/
- https://ovinu.info/iznenadjujuce-prednosti-pijenja-vina-sve-zahtijevaju-samokontrolu/
Dobro je znati-ako niste znali? Za proizvodnju crvenog vina koriste se crne sorte grožđa. Boja crvenog vina dolazi iz pokožice bobica. Poslije muljanja grožđa, fermentišu zajedno sok i pokožica-tzv čvrsti dijelovi bobice. Poznato je da se od crnih sorti mogu proizvoditi i bijela vina. Neposredno poslije muljanja ostavlja se samo tečna frakcija-sok, dakle fermentacija bez pokožice i ne mogućnosti ekstrakcije boje u vino. Ali, postoji jedno ali. Neke sorte imaju obojen sok. Ove sorte su poznate pod zajedničkim imenom sorte bojediseri. Najpoznatiji bojadiseri su. Alicante Bouschet, Gamay Teinturier (bojadiser, na slici), Kolor, Župski bojadier, Začinak i mnoge druge.
Služe za popravku boje drugih crvenih vina, proizvedenih od crnih sorti grožđa. Od ovih sorti se ne proizvode bijela vina u normalnoj proizvodnji vina.
