Francuska ne definiše globalnu vinsku kulturu. Beretka, baget i boca vina. To je karikatura koju svi dobro poznajemo. I bez te boce? Pa, to jednostavno ne bi bio francuski, zar ne? Vino i Francuska su sinonimi u našem kolektivnom kulturnom razumijevanju svijeta. A nekada je bilo da ako neko želi da postane veliki vinar – ili bilo koji autoritet u vinskom carstvu – svi putevi su prolazili kroz Francusku. Poznati regioni zemlje i obožavani proizvođači smatrani su vrhuncem vina i kulturnih aspiracija.
Isto tako, zemlja je dominirala ne samo globalnim tržištima i metodama proizvodnje vina, već i globalnim zasadima tokom prošlog vijeka. Gotovo sve sorte vinove loze koje poznajemo i volimo – Cabernet, Merlot, Pinot Noir, Chardonnay i Sauvignon Blanc, da navedemo samo neke – su u suštini francuskog porijekla. Toliko dugo su sjedili na vrhu svijeta vina da se pretpostavlja nastavak francuske dominacije.
Ali svijet je postao manji i taj nekada nepogrešivi svjetionik vinske virtuoznosti više ne stoji iznad svih ostalih. Konkurencija raste, navike pijenja se mijenjaju, a današnji avanturistički raspoloženi potrošači žedni su noviteta.
Unatoč nedavnom postavljanju novog rekorda vrijednosti izvoza, obim francuskog izvoza u prvom kvartalu 2023. dostigao je najnižu tačku od 2010. Sada na raskršću puteva, život, identitet i ponos francuskih vinara su pod prijetnjom iz međusobno povezanog svijeta, neki se oklevaju prepoznati. Dok protesti bujaju i zakonodavci žure da odgovore, duhovni vođa vina nalazi se u prethodno nezamislivom položaju: ono više ne diktira i ne definiše globalnu vinsku kulturu. I kako se monopolistička aura koju je zemlja nekada držala nestaje, Francuska nema izbora nego da se prilagodi.
Smashed Cava, jeftin uvoz, višak vina
Dana 19. oktobra 2023. zavjerenička grupa oštećenih južnih francuskih vinara krenula je u akciju. U sceni koja je sada dobro dokumentovana u vinskoj industriji, bijesna gomila vinogradara — koja broji oko 500 — otela je nadolazeće kamione u blizini španske granice. Ali ovo nije bila neka vrsta pljačke “Goodfellas”. Bila je to objava francuskoj vladi i svijetu.
Hiljade boca pjenušavog vina Cava – španske jeftine alternative tradicionalnom francuskom pjenušacu poput šampanjca i kremanta (Champagne and Crémant) propala je u metežu, kao i cisterna puna španske crvene boje. Gume su izgorjele, a kako je žedan pločnik autoputa upio ove neobično pijane padavine, bijesna gomila je tražila od Pariza reparacije za tekuću ekonomsku štetu koju su njihovi vinogradi i vinarije nanijeli jeftinim uvozom. I premda francuska vlada možda ima ograničena sredstva da popravi situaciju – izvan zaobilaženja zakona EU – ogromna frustracija je ipak usmjerena na svoje stereotipne mete.
„Uprkos nedopustivosti nasilja, smatram da rezonujem sa osjećajima ovih demonstranata“, kaže Guido Rossi Monti, italijanski vinski konsultant i edukator u Firenci. “Prevalencija velikih trendova jeftinog pjenušavog vina nesumnjivo stvara obmanjujući krajolik za potrošače – i nanosi značajnu štetu brojnim proizvođačima.” U toku je promjena u dinamici cijena, a Francuska se sada nalazi u nepovoljnom položaju zbog smanjenog tržišnog udjela.
Kao da podrivanje od strane susjednih konkurenata nije bilo dovoljno, Francuska se suočava sa preferencijama potrošača u pogledu pića koja se brzo mijenjaju. „(Postoji) radoznalost i entuzijazam za istraživanje novih i neočekivanih ponuda“, kaže Rossi Monti. Zemlja se kroz istoriju smatrala liderom u vinskom svijetu. Međutim — osim što služe kao žarište pokreta „prirodno vino“ promet – ”novo” i „neočekivano“ su pojmovi koji nedostaju kada se ispituje cjelokupni francuski repertoar.
Francuska ne definiše globalnu vinsku kulturu
„Vinski biznis, u cjelini, počivao je na lovorikama Francuske. Uz toliki rast u proteklim decenijama, nije bilo mnogo podsticaja za promjenu onoga što su radili. Sada je neophodno.” Istorijski i zakonski nametnuto poštovanje tradicije u Francuskoj je obilježje njene izvanredne kulture. Atribut koji joj je nesumnjivo dobro poslužio na mnogo načina – ali globalizovano tržište vina, sa svojim širokim spektrom jeftine konkurencije i primamljivim novim trendovima, izbacuje nekoliko stubova koji podržavaju francuski kulturni i ekonomski pijedestal.
U onome što se čini kao coup de grace za kolektivni francuski ego u ovom sumornom okruženju, vlada je nedavno najavila paket pomoći od 215 miliona dolara namijenjen vinogradarima. Pitanje? Uništite vino i počupajte čokote. Smanjenje trenutne prezasićenosti vinom na tržištu trebalo bi pomoći u podizanju cijena za uzgajivače grožđa, ali to je još uvijek kulturni udar. Samo na svetim obalama Gironde, 23.500 hektara velikih vinograda regiona Bordeaux nalazi se na čekanju čupanja čokota, i dolazi do spoznaje da na vrhu vinske planine sada postaje pomalo gužva.
Francuski studenti vina pronalaze inspiraciju u inostranstvu
U svjetlu ovog novog stanja stvari, francuski studenti sada često kreću na put da uče iz vinskih kultura koje nisu njihove. „Važno je otvoriti umove mladih prema drugim svjetovima proizvodnje vina. Oni su najbolji ambasadori kada se vrate u Francusku”. Naglašava Véronique Pellerin, stručnjakinja za marketing i komunikacije hrane i vina iz Lisabona sa korijenima u Bordeauxu. Kao profesionalac sa jednom nogom na Iberijskom poluostrvu, a drugom u Francuskoj, ona ima zavidno jasan pogled na promjenjivi pijesak.
„Vinski biznis, u cjelini, počivao je na lovorikama“, kaže ona. „Uz toliki rast u proteklim decenijama, nije bilo mnogo podsticaja za promenu onoga što su radili. Sada je neophodno.” Kriza često predstavlja priliku, a u suradnji sa Institutom Magnum, poslovnom školom za vino i žestoka pića u Francuskoj, Pellerin je pomogla u pokretanju novog intenzivnog programa. Programa koji dovodi studente francuskog vinarstva u Portugal – proširujući njihovo obrazovanje i diverzifikujući njihove vještine.
“Ljudi koji žele da uče o svijetu vina više ne pričaju samo o Francuskoj već i o drugim zemljama, smatrajući ih jednakima – ili čak boljima.”
To je neizbježna prilagodba za držanje koraka na globalizovanom tržištu vina. I iako je ideja da francuski studenti putuju kod susjeda i prekomorskih konkurenata kako bi naučili o vinu šokantna u kontekstu prošlog vremena, sada se čini pametnim korakom u pravom smjeru. Uostalom, kako Francuska može zadržati svoj udio na svjetskom tržištu, a da u potpunosti ne razumije gdje se uklapa u neosporno izmijenjen krajolik?
Trend se mijenja …
„Sledećih pet do 10 godina će doći do velikih promjena u bazi kupaca vina starih bejbi bumera“, kaže Pellerin. „Postoji prilika za progresivne vinske kompanije da promijene svoje razmišljanje i prilagode svoje strategije.”
Victor Fayet, trenutni student programa Magnum Institute koji radi u sektoru maloprodaje vina, opisuje ovu dilemu kao “zamor od francuskih vina i sveprisutnih naziva”. I ovaj fenomen nije ograničen samo na francuska izvozna tržišta, objašnjava on. To se dešava kod kuće, a francuski trgovci na malo neminovno odgovaraju. “Mnogi trgovci vinom koji ranije nisu imali strana vina sada imaju nekoliko desetina referenci”, kaže Fayet. “Inventar stranih vina kod njih se utrostručio ili čak učetvorostručio.”
“Trend se mijenja, i pojavljuje se nova klijentela,” dodaje on. “Ljudi koji žele da uče o svijetu vina više ne pričaju samo o Francuskoj već i o drugim zemljama, smatrajući ih jednakima – ili čak boljima.” Kao rezultat toga, Fayet i njegovi kolege studenti odlaze u inostranstvo kako bi povratili neku vrstu konkurentske prednosti kroz raznovrsno obrazovanje. Kako bi pomogli Francuskoj kao cjelini da se pregrupiše i osnaži. Obdarena ovakvom vrstom pragmatičnog i otvorenog stava među mladima u zemlji, francuska vinska industrija ima zlatnu priliku da preispita i ispravi kurs u ovim nepoznatim morima.
Francusko vino u eri globalnog izbora
Vinski svijet je složena, pokretna i zauvijek transformirajuća mješavina tradicije, mode, imidža i inovacija. Tokom mojih godina u New Yorku 2000-ih, svjedočio sam iz prve ruke meteorskom usponu španskog vina osim Rioje – i punog priznanja manje poznatog regionalnog italijanskog međunarodnog uličnog kreda. Sorte poput Falanghina, Mencía, Godello i Lagrein postale su uobičajene na listama restorana i prodavnicama flaša širom grada. Hrvatska, slovenačka i grčka vina takođe su počela stvarati svoju nišu. Sve je to bilo u pozadini zvijeri poput Kalifornije i Australije koje su već vladale svojim feudima.
Ipak, francusko vino stajalo je visoko iznad svega, naizgled otporno na višestruke napade, ponosno i postojano.
Francuska ne definiše globalnu vinsku kulturu – Stara slava
Proteklih godina vidjelo se još desetina kandidata, novih i starih, koji su ušli ili ponovo ušli u ring. Kina sada pravi manje prodore. Gruzija se vratila u borbenu formu. Engleski bubbly uvjerljivo potvrđuje svoje. Portugal je budni div nakon vjekova sna. To je bilo previše za Francusku – previše primamljivih opcija za bazu potrošača koja iz mjeseca u mjesec postaje sve avanturističkija i istraživačkija – a pukotine u njenom oklopu postale su kritično ranjive.
Francuska vinarska industrija i nadolazeći studenti vinarstva više se ne mogu jednostavno osloniti na svoju galsku tradiciju i sorte za zagarantovan uspjeh. Otmica pošiljki vina Cava, iako privlače pažnju, neće izliječiti sve veću slabost. Međunarodno obrazovanje i perspektiva su sada preduslovi za takmičenje, a prilagođavanje promjenjivoj klimi je neophodno.
Champagne, Burgundy, Bordeaux i slično ostat će velike ikone. Oni ne padaju sa mape – ne daleko – i uvijek će biti glavni igrači i kulturni kamen temeljac. Ali u ovoj novoj globalnoj vinskoj stvarnosti, Francuska će se morati boriti. Boriti se pametno – da zadrži ogroman udio plijena u kojem je dugo uživala. Po prvi put u prošlom vijeku, jednostavno “biti Francuz” nije samo po sebi dovoljno.
Naslov orginala: France No Longer Defines Global Wine Culture. Can It Adapt? (Francuska više ne definiše globalnu vinsku kulturu. Može li se prilagoditi?). Izvor:https://vinepair.com/. Tekst: John Sumners. Ilustracija: Danielle Grinberg. Objavljeno: 11.01.2024. Prevod i obrada: Dragutin Mijatović
PREPORUKA ZA PROČITATI:
Pouka iz života: Balzacov zakon. Niko ne biva napušten bez nekog razloga.
