Gdje je sve počelo. U drami o vinu, sama zemlja je osobina — ponekad gruba i brutalna, ali i nježna i, na kraju, krhka. Vino koje dolazi iz nje u bilo kojoj godini više nikada neće postojati. Kako to da nam zemlja daje ovaj stalni dar? Pitanje je neodgovorno, jer se u doslovnom smislu veliko vino ne pravi, već se otkriva i oslobađa iz zemlje. Često razmišljam o priči o Mikelanđelovoj Pieti, koja prikazuje Madonu koja drži svog raspetog sina u naručju. Kada su ga pitali kako je mogao oblikovati takvu božansku ljepotu, kažu Michelangelo je odgovorio, nisam uspio; oslobodio sam ga samo od kamenog bloka.
Vinova loza daje ”glas” okolini
Odlična vina ne dolaze niotkuda. Zemlja ima svoje vinske erogene zone – nekoliko mjesta harmonične konvergencije, gdje se svaki aspekt vinograda i svaka nijansa grožđa uklapaju zajedno kao hromozomi na spirali DNK. Na ovim rijetkim mjestima grožđe i mljeveno se pretvara u uzbudljivo vino. Zaista, sposobnost grožđa da odražava karakter mjesta gdje je uzgajano je ono što odvaja vino od piva i žestokih pića. Pšenica i krompir ne daju „glas“ svojoj okolini. Ali grožđe to radi.
Vit, latinski korijen riječi vinogradarstvo, takođe je izvor vita – samog života.
Poslednje tri decenije dvadesetog vijeka bile su vrijeme kada je veliki napredak u proizvodnji vina zauzeo veliku pažnju vinskog svijeta. I to s pravom. Sa novim tehnologijama i naučno obučenim vinarima, mnoge zemlje – Portugal, Španija, Argentina – su izvučene iz onoga što bi se moglo nazvati “seljačkim vinarstvom”. Drugi, kao što je Novi Zeland, skočili su, već sofisticirani, na scenu.
Ali ako se tehnologija ponekad činila seksipilnijom od prljavštine, to je samo zato što je u istoriji vina prljavština bila ugodna konstanta, dok su tehnologije fascinantno nove.
Međutim, kako je nastajao dvadeset prvi vijek, slika u prvom planu se već mijenjala. Drevna ideja da se „vino pravi u vinogradu“ ponovo je počela da dobija na značaju. Posebno u Novom svijetu, činilo se kao da se vinarije vraćaju u budućnost. Po prvi put u modernom sjećanju, osobi koja je uzgajala grožđe za vino je pripisana jednaka zasluga kao i osobi koja ga je napravila.
„Koji jedini dan bez oblaka, koja blaga kasna kiša odlučuje da će berba biti sjajna među ostalima? Ljudska briga ne može učiniti gotovo ništa za to. Sve je to nebesko čarobnjaštvo, orbite planeta, sunčeve pjege…” COLETTE, Prisons et Paradis
Gdje je sve počelo
Posmatrajmo vino iz perspektive vinogradarstva, nauke o uzgoju grožđa. Iako se vinogradar može činiti pasivnim i pastoralnim posmatračem, vinogradarima je to moćna, živa ekosfera puna složenosti. Nezavisno i sinergijski, faktori kao što su klima, tlo, sorta i klon grožđa, podloga, razmak i mnogi drugi guraju i vuku vino u različitim smjerovima. Poput boja u kaleidoskopu, ovi elementi su uskovitlani u hiljadama zamršenih, jedinstvenih uzoraka, koji duboko utiču na aromu, okus, tijelo i završnicu vina. Upravo te nijanse individualnosti slavi vinogradarstvo. Na kraju krajeva, fina vina su upečatljiva ne zato što su ista, već zato što su različita.
Naslov orginala: Where It All Begins. Tekst: Karen Macneil. Izvor: The Wine Bible. Prevod i obrada: Dragutin Mijatović
PREPORUKA ZA PROČITATI:
Pouka iz života: Grantov zakon. Brijanje je dokaz neravnopravnosti.
