Istorija vina – 22 dio – Srednji vijek.Pod Merovinzima, u ranom srednjem vijeku, vinogradi nazaduju na cijeloj teritoriji. Svoj opstanak duguju radu redovnika opatija nastanjenih na selu, koji se obvezuju da će nastaviti uzgajati vinovu lozu.
Uvod. Crkva i vinograd u srednjem vijeku.
U gradovima i u blizini gradova vinogradi pripadaju biskupima, prvim ljudima u gradovima, kao i nekolicini gospodara. Ako se vino ritualno koristi u liturgiji, to takođe pokazuje velikodušnost i ugled domaćina pred putnicima i dobronamjernim posjetiocima. Od 11. vijeka, monasi su sadili vinovu lozu daleko izvan mjesta pogodnih za vinogradarstvo, u Bretanji, Flandriji, u sjevernim regijama Engleske, čak do Pomeranije ili na jugu Danske!
Prihodi od uzgoja vinove loze nisu zanemarivi. Vino stoga postaje faktor bogatstva. Biskupi, suvereni i gospodari, zabrinuti za svoje interese, obdareni su mnogim privilegijama vezanim za vino (posjedovanje presa) i njegovu prodaju (prednosti, porezi).
Sa porastom buržoazije u sjevernim zemljama, koje konzumiraju puno bijelih vina, proizvodnja iz rajnskih vinograda i sjevera Francuske više nije dovoljna. Tada su se razvile velike vinske regije koje danas poznajemo, Burgundy i Bordeaux. Krajem srednjeg vijeka povećala se potrošnja vina. Uspostavljeno je popularno vinogradarstvo sa sadnjom boljih sorti grožđa, i s visokim prinosima. U 15. vijeku Pariz je imao ne manje od četiri hiljade taverni!
Izvor: https://www.inrap.fr/. Naslov orginala: Archeologie du vin: Histoire du vin – Antiquité – Moyen Age (Arheologija-Istorija vina-Srednji vijek-Uvod). Prevod: Dragutin Mijatović
Pogledati i: https://ovinu.info/istorija-vina-antika-21-dio-nauka/ i https://ovinu.info/istorija-vina-23-dio-srednji-vijek-tehnika-i-proizvodnja/
