Kako jezera oblikuju vina svijeta. Od italijanskog jezera Garda do njujorškog Seneca, ove svjetlucave vodene površine omekšavaju vrijeme, izoštravaju okuse i unose ravnotežu i ljepotu u svaku bocu. Lakeovi/Jezera su nepriznati kostimografski dizajneri vinskog svijeta. Poput svoje holivudske braće, malo je Lakeovih/jezera imena poznatih po svojoj prirodi, ali njihov tihi uticaj se ne može dovoljno naglasiti. Možete li zamisliti Black Panther ili Marie Antoinette bez briljantnih kostima (ljubaznošću Ruth Carter i Milena Canonero) koji pomažu u pričanju priče? Oni povlače oštre granice oko onoga čemu ovi likovi teže i što predstavljaju.
Jezera se u svijetu vina ne proučavaju toliko često kao rijeke
Što se tiče vina, jezera imaju sličnu sposobnost da transformišu narativ. Mogu učiniti vina svjetlijim, svježijim i kompleksnijim. „Jezera djeluju kao temperaturni amortizeri ljeti i zimi“, kaže Greg V. Jones, doktor nauka, poznati atmosferski naučnik koji je ujedno i izvršni direktor Abacela Winery u Umpqua Valley u južnom Oregon-u. „Područja oko rubova velikih jezera su hladnija ljeti, a toplija zimi. Ona takođe stvaraju povjetarac jer kada sunce izađe tokom dana, zemljište se prirodno zagrijava i vazduh počinje da se diže sa kopna. Taj vazduh se zatim zamjenjuje vazduhom sa jezera, što uzrokuje povjetarac.“
Dok se snažne rijeke i dramatične obale često hvale zbog svojih moći podsticanja vina, jezera se rijetko zanemaruju. Zašto?
„Jezera se u svijetu vina ne proučavaju toliko kao rijeke i obale, vjerovatno zato što nema toliko velikih jezerskih regija koliko ima velikih riječnih i obalnih regija“, kaže Jones. „Dakle, nemamo precizan način da definišemo šta je ‘veliko’ ili ‘duboko’ jezero, ali rekao bih da 100 acres (40,5 ha) ili više predstavlja jezero koje može imati uticaj na grožđe, a učinak će biti proporcionalno veći što su vinogradi bliže jezeru.“
Što je jezero veće, to je efekat veći, kaže on. I dubina je takođe važna. „Što je jezero dublje, to više toplote može sačuvati, što znači da može generirati više hlađenja i zagrijavanja ljeti i zimi“, kaže Jones. Šta još trebamo znati? Čitajte dalje. Kako jezera oblikuju vina svijeta.
Jezera regulišu vremenske prilike
Vrijeme određuje kvalitet grožđa. Pitajte bilo kojeg vinara o prošlogodišnjoj berbi. Budite spremni na detaljan monolog o kiši, suncu, snijegu, pa čak i vjetru (ili njegovom nedostatku). Grožđe je zlatnokoso stvorenje koje uspijeva u precizno određenim okolnostima.
Jezera uglavnom ublažavaju grube rubove Majke Prirode. U ravnici jezera Niagara, u Chateau Niagara Winery, raketni naučnik koji je postao vlasnik vinarije Jim Baker kaže da dva jezera utiču na njegova vina.
„Zemljište na kojem se nalazimo oblikovalo je drevno jezero Iroquois, koje je za sobom ostavilo dugi pojas pijeska i šljunka, i [to] nam danas pruža nevjerovatnu drenažu i strukturu u našem tlu“, kaže Baker. „10.000 godina kasnije, jezero Ontario igra podjednako važnu ulogu, djelujući kao masivni temperaturni tampon za cijelu regiju.“
Kako jezera oblikuju vina svijeta
Dostižući dubinu od 247 metara u svojoj najdubljoj tački, jezero Ontario, površine 190.000 ha, rijetko se smrzava, što znači da može pohraniti veliku količinu toplote. „Zimi, jezero ublažava naše niske temperature i održava područje obale jezera u USDA zoni 6A, odnosno između -21oC i -18oC ([minus]-5°F i 0°F“), kaže Baker. „To je značajno jer vinifera počinje umirati na oko -21oC ([minus]-5°F). Samo malo toplije ovdje čini razliku između gubitka vinograda i njegovog napretka.“ Baker uzgaja grožđe vinifera, uključujući Cabernet Franc i Saperavi, što toplije obalne temperature čini neophodnim.
Tokom ljeta, jezero djeluje kao klima uređaj. Održava visoke temperature na obali jezera oko 29°C, što je idealno za dugu sezonu zrenja. Bez ublažavajućeg efekta jezera, kaže Baker, ne bi mogli uspješno uzgajati viniferu. U sjevernoj italijanskoj regiji Lombardy, Ferdinando Dell'Aquila, vinar u Berlucchi, objašnjava kako jezero Iseo, sa površinom od 15.271 acres (6.180 ha) i dubinom do 823 feet (250 m), značajno smanjuje rizik od mraza.
„Zimi, jezero oslobađa toplotu akumuliranu tokom ljeta, što smanjuje rizik od mraza koji bi mogao oštetiti vinovu lozu“, kaže Dell'Aquila. „Ljeti apsorbira toplotu i održava temperature hladnijim i stabilnijim, izbjegavajući stres od vode i toplote za biljke.“
Jezera oduvaju bolesti
Jezera mogu čak smanjiti učestalost bolesti koje potencijalno uzrokuju propadanje grožđa. Lugana u Italiji nalazi se na južnim obalama jezera Garda, između Brescia i Verona. Jezero, površine 91.420 acres (36.996 ha) i dubine do 1.135 stopa (346 m), proizvodi povjetarce koji mijenjaju smjer tokom dana. Vjetrovi ujutro počinju duvati od sjevera prema jugu, a zatim se popodne mijenjaju od juga prema sjeveru. To omogućava sorti grožđa Turbiana, koja dominira zasadima, da napreduje.
„Karakteristična glacijalna morfologija jezera Garda snažno utiče na obrasce vjetrova i mikroklimu u Lugana“, kaže Ambra Berardi, menadžerica za komunikacije u Consorzio Tutela Lugana. „A u Lugana, gdje je glineno tlo slabo drenirano i stoga zadržava vlagu, povjetarac pomaže u održavanju zdravlja vinograda i štiti ga od gljivičnih bolesti.“ Čak i 96 kilometara sjevernije u Alto Adige, ogroman utcaj jezera Garda osjeća se, kaže Eduard Bernhart, direktor Consorzio Vini Alto Adige.
„Kako sunce zagrijava vazduh iznad Alto Adige, ono se diže, povlačeći hladniji vazduh prema sjeveru od jezera Garda. U svakodnevnom, podnevnom povjetarcu poznatom kao ora, ili sat na italijanskom“, kaže Bernhart. „Jezero pruža odličnu ventilaciju, pomažući vinovoj lozi da ostane zdrava sprečavajući nakupljanje vlage na grožđu i smanjujući rizik od gljivica i plijesni.“ To znači da vinogradari moraju provoditi manje vremena prskajući vinovu lozu pesticidima, nešto što sve veći broj proizvođača i potrošača želi izbjeći.
Jezera izoštravaju okuse i arome
Na kraju krajeva, zadovoljstvo koje vino pruža leži prvenstveno u njegovom okusu. I da, jezera su dobra i za to. U Austriji, jezero Neusiedl, površine 77.838 acres (31.500 ha), ali dubine do 183 cm, stvara maglu nad svojom površinom. Posebno tokom jesenjih jutara, što oblikuje ne samo okus grožđa, već i cijeli stil vina proizvedenog u toj regiji. „Jutarnje magle u jesen dovode do brzog razvoja botritisa, koji je neophodan za proizvodnju plemenitog slatkog vina“, kaže Christian Zechmeister, generalni direktor Wein Burgenland-a. „Jezero takođe stvara visoku vlažnost u područjima poput Seewinkel-a, što je takođe korisno za razvoj plemenite truleži u slatkim vinima.“
Kao dio regije Finger Lakes u New York-u, jezero Seneca (19.463 acres (7.876 ha) je znatne dubine do 187 m), kao i njegov uticaj. Seneca ne samo da štiti okolne vinograde od zimskih oštećenja, već, prema riječima Scott Osborn-a, suvlasnika vinograda Fox Run, pruža prostor i vrijeme za sazrijevanje grožđa.
Kako jezera oblikuju vina svijeta
„Sporo i ravnomjerno zrenje pomaže u očuvanju kiselosti i razvoju složenih, slojevitih okusa. Što je posebno važno za sorte poput Riesling i Cabernet Franc“, kaže Osborn. „Grožđe može duže stajati, što stvara bogatije arome, poput nota koštičavog voća, citrusa ili cvjetnih nota u vinu Riesling. Takođe pomaže u osiguravanju uravnotežene kiselosti sa umjerenim nivoom alkohola koji je postao zaštitni znak stila regije.“
Kako se klima nastavlja mijenjati, jezera bi mogla postati sve privlačnija vinogradarima i ljubiteljima vina. „Nemamo odlične dugoročne podatke o klimatskim promjenama i jezerima. Ali kako se zemljište oko jezera sve više zagrijava, a jezerski vazduh se podiže da ga zamijeni, to će povećati protok vazduha, što znači više povjetarca za vinograde“, kaže Jones. „Ovo, i mnogi drugi efekti poboljšanja vremena koje jezera nude, mogli bi ponuditi neku vrstu magičnog rješenja u sve izazovnijoj klimi.“
Ljubitelji vina sa jezera bi trebali znati
- Jezero Neusiedl: Vinska regija Neusiedlersee nalazi se u regiji Burgenland u Austriji i poznata je po blistavom, voćnom vinu Zweigelt. Kao i dugo odležavajućim slatkim vinima poput Trockenbeerenauslese i Eiswein od grožđa poput Welschriesling, Chardonnay i Pinot Blanc.
- Jezero Garda: Bijela vina proizvedena od Lugana DOC-a proizvode se prvenstveno od autohtone sorte grožđa Turbiana, u raznim oblicima, od suvih do slatkih, mirnih do pjenušavih.
- Jezero Seneca: Seneca Lake AVA je podnaselje u njujorškom Finger Lakes-u, poznato po proizvodnji aromatičnih bijelih vina. Vina poput Riesling i Chardonnay, ali i živahnih pjenušavih vina, sorti Cabernet Franc i Pinot Noir.
- Jezero Iseo: Smješteni u Lombardy u Italiji, vinogradi oko jezera Iseo najpoznatiji su po vinima Franciacorta, pjenušavom vinu proizvedenom od sorti Chardonnay, Pinot Noir i Pinot Bianco. Franciacorta se proizvodi tradicionalnom metodom, sa drugom fermentacijom koja se odvija u boci.
- Jezero Ontario: Oko jezera Ontario može se naći nekoliko vinskih regija. Nijagarino poluostrvo (Niagara Peninsula) u Kanadi i Niagara Lake Plain i Niagara Escarpment u New York-u.
- Jezero Clear: Clear Lake, površine gotovo 44.000 acres (17.806 ha), središnja je vodena površina u vinorodnoj regiji Lake County u Kaliforniji. Ono je srce vinorodne regije Clear Lake AVA, iako se nekoliko podnaselja Lake County nalazi i oko njegovih obala, uključujući Big Valley District–Lake County, High Valley, Kelsey Bench–Lake County, Red Hills Lake County i Upper Lake Valley. Jezero, zajedno sa velikim nadmorskim visinama regije, ublažava ljetne temperature i stvara jednu od najhladnijih regija za uzgoj u Kaliforniji.
Pogledati i:
- https://ovinu.info/vinogradarstvo-reaguje-na-klimatske-promjene/
- https://ovinu.info/klima-i-uticaj-na-vino/
- https://ovinu.info/klimatske-promjene-i-nova-vinska-karta-svijeta/
Kathleen Willcox: How Lakes Quietly Shape the World’s Most Captivating Wines. (Kako jezera tiho oblikuju najzanimljivija vina na svijetu). Izvor: https://www.foodandwine.com/lake-effect-great-wine-11847916. Objavljeno: 13.11.2025. Prevod i obrada teksta: Dragutin Mijatović
