Kako toplotni talasi utiču šta pijemo -

Kako toplotni talasi utiču šta pijemo. Dok u Evropi počinje još jedan toplotni talas, mogli biste pomisliti da bi svo ovo suvo i sunčano vrijeme koristilo prodaji pića. Razmatramo da li je to istina, kao i uticaj na vino i koji stilovi mogu imati koristi. Prodaja alkohola raste sa temperaturama do nešto više od 32°C. Iako su vrućina i suša ponovo usmjerile pažnju na uticaj klimatskih promjena na proizvodnju vina – ne samo razorne požare u Francuskoj i Španiji – mnogo manje se govorilo o uticaju vremena na potrošnju. Ipak, sunčani uslovi očito utiču na to šta ljudi piju, kao i na to šta jedu.

_{Prelazak na hladno servirano vino}

U Velikoj Britaniji, tokom prvog toplotnog talasa krajem maja, pojavile su se vijesti da je prodaja salate naglo porasla, dok je db prošlog ljeta primijetio da su temperature u rasponu od 20°C do 26°C dovele do toga da potrošači odustanu od crvenog i bijelog vina u korist rozea. Svakako, opštii trend u globalnoj potrošnji je udaljavanje od crvenih vina prema pjenušavim, bijelim i roze vinima. Do nedavno, svijet je pio više crvenih nego bijelih i roze vina zajedno, ali je udio crvenih vina sada pao ispod 50%.

Dodajte toj mješavini narančasta vina – još jedno područje rasta, iako još uvijek nišna kategorija – i svi ovi stilovi imaju jednu zajedničku stvar: poslužuju se hladni. Kao svijetle tačke na inače opadajućem globalnom tržištu vina, mora se pretpostaviti da njihova otpornost donekle duguje osvježenju koje nude, posebno tokom redovnijih perioda produženog vrućeg vremena koje sada pogađa Evropu.

_{Kako proizvođači reaguju}

Uticaj je bio različit. Neke proizvođače, odustajanje od konzumacije crvenog vina podstaknulo je da prave roze od postojećih vinograda crvnoge grožđa, dok su drugi eksperimentisali sa blanc de noir vinima – bijelim vinima napravljenim od crnog grožđa kao što su Malbec (Trivento) i Cabernet (Changyu Moser XV ). Neki možda kalemljuju ili ponovo sade bijele sorte. Došlo je i do velikih uklanjanja vinograda, posebno u Čileu i regionu Bordeaux, gdje se najviše koristi crveno vino, gdje je u protekle tri godine uništeno gotovo 30.000 hektara vinograda. Obje regije sada žele da se premjeste.

Čile promovira hrskava bijela i svjetlija crvena vina iz svojih hladnijih vinograda okrenutih prema Pacifiku pod zastavom Chile Pacífico, ističući svježe Sauvignon Blanc, Pinot Noir i kombinacije obalnih morskih plodova – značajna promjena za zemlju poznatiju po sorti Carmenère i odresku direktno iz asada. U međuvremenu, Bordeaux promoviše “hladna” crvena vina, oživljavajući svoj istorijski naziv “claret” za novu generaciju lakših vina sa naglaskom na voću, dizajniranih da se serviraju hladna i privlače mlađe potrošače. Ostaje da se vidi hoće li strategija uspjeti, iako su veliki brendovi, uključujući Calvet i Mouton Cadet, već prihvatili taj koncept.

_{Testiranje teorije: šta kolekcionari žele}

Kako bi testirali da li toplije vrijeme zaista mijenja ukuse među kolekcionarima, iDealwine ove jeseni ponavlja svoje istraživanje potrošača usmjereno na klimu. Suosnivačica Angélique de Lencquesaing vjeruje da toplija ljeta već utiču na tržište finih vina. Kako je rekla za db u nedavnom podcastu, region Burgundy bi mogao ostati glavni korisnik, ali takođe očekuje rastuću potražnju za osvježavajućim bijelim vinima poput Chenin Blanc i Riesling, uz lakša crvena vina bazirana na sortama Cabernet Franc i Grenache.

Posljednji put kada je online aukcijska kompanija provela takvo istraživanje, otkriveno je da toplije vrijeme već utiče na odluke kupaca o kupovini. Dok je samo manjina (18%) rekla da bi odabrala drugu sortu u pokušaju da nabavi vina sa nižim udjelom alkohola. Čak 45% je priznalo da će u budućnosti tražiti više bijelog vina. Dok je 74% reklo da preferira starije berbe kako temperature rastu, smatrajući ih uravnoteženijim od mlađih vina iz toplijih godina.

_{Britanski “umor od feta sira”}

Međutim, prošle sedmice, nakon julskog toplotnog talasa, britanski supermarket Waitrose objavio je podatke koji pokazuju porast prodaje južnoafričkog crvenog vina. Naravno uz pitu od mljevenog mesa, što ukazuje da su britanski potrošači umorni od hladnih napitaka i lagane hrane. Trgovac je taj trend nazvao “umor od feta sira” i “obrnuta utješna prehrana”. Uz bezbrižne društvene komentare koji govore da Britanci mogu izdržati samo nekoliko dana bez teške hrane i toplih vina.

Jasno je da je teško precizno predvidjeti šta će ljudi piti kada temperatura poraste. Ali postoji veća briga za svakoga ko proizvodi i prodaje vino. Potrošači bi se mogli potpuno odreći ovog pića ako temperature nastave rasti.

_{Kad pivo i voda pobijede}

Zaista, neki od širih problema ove kategorije mogu biti povezani sa klimom. U određenom trenutku, sadržaj alkohola u vinu postaje manje privlačan. Pića sa nižim udjelom alkohola – posebno pivo – i bezalkoholna pića obično dobijaju na popularnosti tokom perioda ekstremnih vrućina. U Francuskoj, studija o potrošnji pića u trgovinama koju je provela kompanija Fyre uporedila je trendove prodaje tokom perioda toplotnog talasa od 22. do 28. juna ove godine sa referentnom sedmicom od 8. do 14. juna. Pokazalo se da su količine vode porasle za 36%; mliječni proizvodi i pića na biljnoj bazi porasli su za 33%. Sirupi i koncentrati za 26%, a bezalkoholna pića za 18%.

U međuvremenu, količine tople čokolade pale su za 49%, čaja za 37%, a kafe za 26%. Među alkoholnim pićima, pivo se pokazalo najotpornijim. Ostajući gotovo stabilno na -0,3%, dok su količine vina pale za 25%, a žestoka pića za 14%. Uprkos snažnom rastu vode i bezalkoholnih pića, ukupne količine pića pale su za 5,5% tokom sedmice toplotnog talasa. Iako se to u izvještaju ne spominje. Na ovaj silazni trend je možda uticala pariška zabrana konzumiranja alkohola na javnim mjestima tokom najekstremnijeg junskog toplotnog talasa (26-28. juna). Iako su licencirani barovi i restorani bili izuzeti. Ipak, nalazi pokazuju da kada postane jako vruće, prodaja pića zapravo opada.

Takav zaključak podržava istraživanje objavljeno u martu ove godine sa Univerziteta Kalifornije, ETH Zurich i Državnog univerziteta Sjeverne Karoline. Koje je otkrilo da prodaja alkohola raste sa temperaturom do nešto više od 32°C prije nego što počne opadati. Dijelom i zato što su ljudi manje skloni izlasku.