Lubenica i vino. U nekim zemljama vjeruje se da mješavina lubenice i vina može uzrokovati nečiju smrt. Ovo vjerovanje je rođeno u 19. vijeku u susjednom gradu jednog manastira. U to vrijeme bilo je nekoliko incidenata silovanih žena. Postepeno su ovi incidenti postajali sve češći i niko nije mogao da pronađe razlog za ovo naglo povećanje ovakvih brutalnosti. Na kraju, monasi su morali da otključaju misteriju.
Monasi su počeli proučavanjem prehrambenih navika stanovnika grada. Nakon nekog vremena, otkrili su neobičnu karakteristiku regije: regija obiluje grožđem i lubenicama. Koristili su grožđe za proizvodnju vina, a lubenicu su jeli kao desert, konzumirajući oboje u isto vrijeme. Monasi su zaključili da je ova kombinacija hrane i pića razlog sve većeg libida počinitelja.
Mitska priča? – Lubenica i vino
Monasi su pronašli rješenje da okončaju požudu (i dalje ne mogu odbaciti stvarno razmišljanje). Saopštavali su ljudima da će oni koji zajedno jedu lubenicu i piju vino umrijeti i otići u pakao. Da li su lubenica i vino otrovni? Naučno je dokazano da nisu otrovni niti da uzrokuje bilo kakvu smrt, ali monahov nalaz je bio uvjerljiv.
Lubenice sadrže aminokiselinu koja se nakon metabolizma pretvara u spoj pod nazivom azotni oksid, prirodni vazodilatator. Osim toga, vino sadrže polifenole koji pospješuju stvaranje ovog spoja. Dakle, šta je azotni oksid? Ovaj moćni vazodilatator jedna je od glavnih komponenti sildenafila, poznatijeg kao “vijagra”.
Ali priča se tu ne završava. Vino sadrži etanol, koji nakon umjerene potrošnje proizvodi porast nivoa serotonina, neurotransmitera koji, između ostalih funkcija, reguliše seksualnu želju. Mitske priče mogu zvučati nategnuto, ali šta ako sve imaju neke skrivene vjerodostojne nalaze?
Naslov orginala: Watermelon and Wine: Will Death Do Us Apart? Izvor: https://now.vinoapp.co/ . Objavljeno: 01.04.2020. by Pablo Ponce. Prevod: Dragutin Mijatović
PROČITATI I:
- https://ovinu.info/istorija-vina-30-dio-moderno-i-savremeno-vinarstvo-mitovi-i-religije/
- https://ovinu.info/vinski-mitovi/
Dobro je znati-ako niste znali? Loza je drvenasta višegodišnja lijana. Posadite je na sunčanom mjestu kako biste osigurali toplotu potrebnu za sazrijevanje grožđa. Svaka loza treba oko 180 cm prostora. Cvasti budući grozdovi se razvijaju na jednogodišnjim izdancima zvanim lastari. Grožđe je moguće dobiti godinu dana nakon sadnje biljke (kalema, sadnice).
