Potrošnja alkohola

alkohol vinska kultura zdravlje

Potrošnja alkohola. Upotreba alkohola vodeći je uzrok smrti i invalidnosti širom svijeta, posebno u radno sposobnoj dobi. Procjenjuje se da je u 2016. godini širom svijeta umrlo 7% muških i 2% ženskih ovisnika od alkohola (2). Visok unos alkohola u organizam glavni je faktor rizika za bolesti srca i moždani udar, cirozu jetre i određene karcinome, ali čak i mala i umjerena potrošnja alkohola povećava dugoročni rizik od ovih bolesti.

Potrošnja alkohola

Alkohol takođe doprinosi većem broju nesreća i povreda, nasilju, ubistvima, samoubistvima i poremećajima mentalnog zdravlja nego bilo koja druga psihoaktivna supstanca, posebno među mladima.

Potrošnja alkohola

Mjereno podacima o prodaji, prosječna potrošnja alkohola u prosjeku je iznosila 8,9 litara po osobi u zemljama OECD-a u 2017. godini, u odnosu na 10,2 litara u 2007. godini (graf. 1). Litvanija je prijavila najveću potrošnju (12,3 litara), a slijedile su je Austrija, Francuska, Češka, Luksemburg, Irska, Latvija i Mađarska, sve sa preko 11 litara po osobi. Turska, Izrael i Meksiko imaju relativno nizak nivo potrošnje (ispod 5 litara po osobi).

Potrošnja alkohola
Graf. 1. Evidentirana potrošnja alkohola kod odraslih, 2007. i 2017. (ili najbliža godina). Source: OECD Health Statistics 2019.

Među ključnim partnerima potrošnja je bila relativno visoka u Ruskoj Federaciji (11,1 litra), a niska u Indoneziji, Indiji, Kostarici i Kolumbiji (manje od 5 litara). Prosječna potrošnja pala je u 27 zemalja OECD-a između 2007. i 2017. godine, sa najvećim smanjenjem u Izraelu, Estoniji, Grčkoj i Danskoj (za 3 litre ili više). Međutim, potrošnja alkohola povećala se za više od 1 litre po osobi u Kini i Indiji, a za preko 0,5 litre po osobi u Čileu.

Iako ukupna potrošnja po stanovniku pomaže u procjeni dugoročnih trendova, ona ne identifikuje podskupine u riziku od štetnih obrazaca pijenja. Teška ovisnost o piću i alkoholu čini važan dio tereta bolesti. U prosjeku je u zemljama OECD-a u 2016. godini 3,7% odraslih bilo ovisno o alkoholu (graf.2).

Graf 2. Udio ovisnika o alkoholu prema polu, 2016. Source: Global Status Report on Alcohol and Health, WHO 2018.

Ovisnost

U svim zemljama muškarci su više ovisni o alkoholu, pri čemu 6% muškaraca i 1,6% žena ovisi o alkoholu u prosjeku. Zavisnost je najčešća u Letoniji, Mađarskoj i Ruskoj Federaciji (više od 9% odraslih). U ove tri države razlike između polova su takođe velike, sa udjelom muškaraca ovisnih o alkoholu oko pet puta većim nego među ženama.

Udio osoba ovisnika o alkoholu nije uvijek u korelaciji sa ukupnim nivoom potrošnje alkohola, što odražava razlike u obrascima potrošnje i dijagnozi ovisnosti o alkoholu. Na primjer, Francuska je imala treću najveću potrošnju alkohola u 2017. godini, ali je stopa ovisnosti o alkoholu ispod prosjeka OECD-a. Suprotno tome, Sjedinjene Države imaju visok udio ovisnosti o alkoholu u 2016. godini (7,7%), ali zabilježena potrošnja je u prosjeku za OECD.

Politike koje se bave štetnom upotrebom alkohola uključuju široko zasnovane strategije koje se odnose na teške pijanice. Sve zemlje OECD-a primjenjuju porez na alkoholna pića, ali nivo poreza se uveliko razlikuje. Pored toga, neke su zemlje primijenile nove oblike cjenovnih politika, poput minimalnih cijena jedne jedinice alkohola u Škotskoj.

Propisi o oglašavanju postoje u većini zemalja OECD-a, ali provođenje zakona i oblici medija uključeni u ove propise (dnevne novine, bilbordi, internet i TV) variraju. Na primjer, u Norveškoj, Litvaniji i Švedskoj postoje potpune zabrane TV oglasa, uključujući i društvene medije, dok druge zemlje postavljaju djelomična ograničenja. Kontrole fizičke raspoloživosti, godine starosti i sati prodaje; i pravila vožnje pod uticajem alkohola su druge uobičajene politike (1).

Definicija i uporedivost

Evidentirana potrošnja alkohola definiše se kao godišnja prodaja čistog alkohola u litrima po osobi staroj 15 godina i više (uz neke izuzetke istaknute u izvoru podataka OECD-ove zdravstvene baze podataka). Metodologija pretvaranja alkoholnih pića u čisti alkohol može se razlikovati među zemljama. Službene statistike ne uključuju nezabilježenu potrošnju alkohola, poput domaće proizvodnje.

U Estoniji se podaci prilagođavaju turističkoj potrošnji i nezabilježenoj potrošnji. U nekim zemljama (npr. Luksemburg) nacionalna prodaja ne odražava tačno aktuelnu potrošnju stanovništva, jer kupovina nerezidenata može stvoriti značajan jaz između nacionalne prodaje i potrošnje. Stoga se potrošnja alkohola u Luksemburgu procjenjuje kao srednja vrijednost potrošnje alkohola u Francuskoj i Njemačkoj.

Pogledati i: https://ovinu.info/zanimljiva-istorija-alkohol-kao-lijek/ i https://ovinu.info/sadrzaj-alkohola-u-vinu-i-drugim-picima/

Izvor: https://www.oecd-ilibrary.org/. Naslov orginala: Alcohol consumption among adults. Objavljeno: 2019. by Health at a Glance. Slika: https://communitycare.com/. Prevod: Mladen Mijatović

References

  • 1. OECD (2015), Tackling Harmful Alcohol Use: Economics and Public Health Policy, OECD Publishing, Paris, https://dx.doi.org/ 10.1787/9789264181069-en.
  • 2. Griswold, M. et al. (2018), “Alcohol use and burden for 195 countries and territories, 1990–2016: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2016”, The Lancet, Vol. 392/10152, pp. 1015-1035, http://dx.doi.org/10.1016/ S0140-6736(18)31310-2.
  • 3. WHO (2018), Global status report on alcohol and health.