Pupoljci osnovnog lastara vinove loze

čokot vinograd vinogradarstvo vinova loza

Pupoljci osnovnog lastara (primarnog izdanka) vinove loze. Složeni pupoljak (okce) smješteno je na svakom čvoru primarnog izdanka, u pazuhu lista i šematski je prikazano na slici 1. a, b, c. Dio lastara koji se nalazi između dva čvora (nodusa) naziva se članak (internodija).

Pupoljci osnovnog lastara

Slika 1. a, b, c:

  • a) Morfologija latentnog (spavajućeg) okca po završetku njegove diferencijacije
  • b) Poprečni presjek spavajućeg okca (složenog pupoljka)
  • c) Uzdužni presjek spavajućeg okca

Na kraju svog vegetativnog ciklusa, na sjevernoj hemisferi u avgustu i na južnoj hemisferi u februaru, diferencijacija primordija listova i cvasti je završena. U ovoj fazi buduća cvast još nije diferencirana. Diferencijacija cvasti započinje početkom narednog proljeća stvaranjem cvjetnih meristema.

Latentne sekundarne i tercijarne osovine predstavljene su na istoj uzdužnoj ravni, kako bi se olakšalo razumijevanje arhitekture latentnog pupoljka; u stvarnosti to zapravo nije slučaj.

Sastavni dijelovi okca (složenog pupoljka) uključuju

1.Prvi pupoljak koji se razvija naziva se prompt (brz, spreman) ili (predviđen, očekivan) ili sylleptic pupoljak. Ovo nije pravi pupoljak, već pazušni vegetativni začetak koji nije zaštićen ljuskama. Njegov razvoj je ograničen na samo nekoliko milimetara. Međutim, u godini nastanka može se razviti u bočni izdanak, koji se naziva sekundarni izdanak ili bočni izdanak (zaperak). Njegova rodnost je obično vrlo slaba do nule, zavisno od uslova rasta i sorte.

Bočni izdanci mogu se koristiti za formiranje kordunice (horizontalog dijela čokota). Dužina internodija bočnih izdanaka je pravilnija, što doprinosi pravilnijoj udaljenosti između dva kondira kada se bočni izdanci (zaperci) koriste za stvaranje kordunice. Prvi aksilarni (postrani, bočni) meristem stvoren brzim pupoljkom (prompt-om) koji se pojavi u pazuhu lista evoluira u latentni pupoljak.  

2. Latentni (spavajući) pupoljak sastavljen je od vegetativnih minijaturnih začetaka zaštićenih ljuskama (zaštitnim listićima). Glavni formirani začetak naziva se latentni (spavajući) primarni pupoljak. Razvoj ovih začetaka zaustavlja se rastom izdanka na kojem se diferenciraju, razvijaju i brzim pupoljkom (zaperkom). Ovi novonastali začetci diferenciraju se 2 do 4 mjeseca tokom rasta glavnog izdanka prije nego što ponovo postanu uspavani. Kako se lastar (izdanak, mladica) razvija, na svakom čvoru u pazuhu lista na dnu peteljke stvaraju se dvije vrste pupova. Prvo se formiraju bočni ili brzi pupoljci. Promptni (brzi) pupoljci su tako nazvani jer iz njih nastaju bočni izdanci u sezoni kada se pupovi formiraju; ovi izdanci se nazivaju i ljetnim izdancima (zapercima).

Primordija primarnog izdanka nosi početne cvasti (slika 2.). Prosječni broj početnih cvasti koji su prisutni u trenutku kada prestaje diferencijacija naziva se potencijalna rodnost (u prosjeku 1 do 3 po spavajućem pupoljku). Ova rodnost zavisi od sorte, te o klimatskim i uslovima ishrane godine u kojoj se formira pupoljak.

Pupoljci osnovnog lastara – rodnost

Tokom narednog vegetativnog ciklusa, novonastali organi i tkiva (početne cvasti, primordije lišća i vitica, predformirani internodiji) razvit će se u preteču izdanka, koji će se meristemom produžiti ako uslovi (klima i kulturne prakse) favoriziraju rast.

Pupoljci osnovnog lastara

Slika 2.: Uzdužni presjek latentnog (spavajućeg) pupoljka koji prikazuje nastajanje budućeg primarnog izdanka.

Rast i diferencijacija latentnih pupoljaka zaustavljaju se u februaru (južna hemisfera) i u avgustu (sjeverna hemisfera). U ovom primjeru primordija cvasti 1 postavljena je nasuprot primordije lista 4; primordija cvasti 2 postavljena je nasuprot primordije 5. Budući primarni izdanak nosit će 2 grozda u položaju 4 i 5 odozdo. LP: Lisna Primordija; Pi: Primordija cvasti.

Prinos vinove loze zavisi od klime i kulturnih praksi tokom dvije godine (nasuprot dva ciklusa rasta). Unutar latentnog (spavajućeg) okca nalaze se sekundarni pupoljci (ili zamjenski pupoljci) smješteni u pazuhu primarnog pupoljka, koji se ponašaju slično kao i primarni pupoljak, ali ne rastu osim ako nisu stvoreni preduslovi za njihov razvoj (klimatske nesreće poput mraza ili tuča, koja bi mogla uništiti glavni izdanak koji se razvija) ili u slučajevima vegetativne neravnoteže (višak bujnosti). Rodnost latentnih sekundarnih pupoljaka je obično slaba. Neki autori koriste termin rodnosti kao broj cvasti po izdanku. Broj cvjetova u cvasti zavisi od veličine i broja cvasti, kao i o parametrima određene sorte. Rodnost izražena kao broj cvjetova po glavnom izdanku (umjesto broja cvasti) može se nazvati „floribunditetom”.

Pogledati i: https://ovinu.info/lastar-vinove-loze-morfologija/

Izvor: https://www.researchgate.net/. Naslov orginala: Grapevine Morphology and Flowering-buds of the grape vine primary shoot (Morfologija vinove loze – pupoljci primarnog izdanka vinove loze). Objavljeno: decembar 2009. by Alain Deloire, Department of Viticulture and Oenology, University of Stellenbosch. Prevod: Dragutin Mijatović