Rastojanje čokota

Rastojanje čokota – uticaj na rast, prinos i kvalitet

grožđe kvalitet prinos vinograd

Uvod

Rastojanje čokota u redu je značajan elemenat u sistemu gajenja vinove loze, jer ima uticaj na rast, prinos i kvalitet. Sreću se veoma različita rastojanja: između čokota u redu od 0,5 do 2,5 m i između redova od 0,8 do 8,0 m. Nije u pitanju stručno neznanje, već dokaz da je ovaj element u svakom sistemu veoma značajan. Pomoću njega se vrši prilagođavanje čokota klimi, zemljištu, naslonu i drugim elementima. Odomaćena je podjela vinograda na uskoredne i širokoredne. Uskoredni su oni sa razmakom između redova od 0,8 do 1,5 m, a širokoredni najčešće imaju rastojanje između redova od 2,0 do 3,2 m.

Vinograd - rastojanje sadnje
Slika 1. Vinograd – rastojanje sadnje

Pod uticajem evropskog vinogradarstva, mnogi vinogradari u Novom svijetu poput Južne Afrike, Novog Zelanda, Australije, Kalifornije i Kanade vjeruju da se kvalitet grožđa i vina može poboljšati korištenjem manjih razmaka između čokota u redu. Ipak postoje primjeri kada takvi razmaci postižu suprotan učinak. S druge strane, mogu se naći i primjeri gdje se postižu pozitivni učinci na prinos i kvalitet, podržavajući evropski princip manje čokota sa manjim rodom po čokotu. Problem koji izaziva muke je izbor pravilnog razmaka čokota za određeni lokalitet. Istraživanje je u toku od 1979. godine kako bismo bolje odgovorili na ovo pitanje.

Ubrzo se pokazalo da optimalni razmak čokota u redu diktira potencijal tla. Potencijal tla opisuje sposobnost tla da indukuje određene performanse rasta u čokotu vinove loze i što je veći potencijal tla, to je veća sposobnost vinove loze da bolje raste. Tla sa malim potencijalom trebaju manje razmake čokota kako bi se optimizirali prinos i kvalitet. Za tla sa većim potencijalom treba obezbijediti veća rastojanja između čokota.

Redno rastojanje čokota

Drugi princip razmaka čokota pronađen u eksperimentima je da razmak između čokota može imati važniji učinak na prinos i kvalitet od razmaka između redova. Premali razmak između čokota u redu ima izrazite učinke na zbijenost lastara i sjenu u krošnjama, posebno kada se koriste tla srednjeg i / ili visokog potencijala. Redovi ne smiju biti razmaknuti više ili manje od visine korištenog sistema naslona, tako da odnos, visina naslona:razmak između redova, iznosi oko 1: 1. Treći princip je da čokoti trebaju biti dovoljno udaljeni da pružaji dovoljno kordonskog prostora za uravnoteženo kretanje okaca. Na dobro uravnoteženom čokotu kretanje pupoljaka u osnovi i rast jalovaka minimizirani su, što rezultira nižim zahtjevima za lačenjem, prevršivanjem i uklanjanjem lišća. Takav je čokot ima prirodno usporavanje izduživanja lastara (devigoration), što rezultira poboljšanjem gustine krošnje.

Manja rastojanja čokota u redu na zemljištima sa malim potencijalom dovode do višeg nivoa međusobne konkurencije. Korjenov sistem je manje razvijen i odgovarajući rast nad zemljom je ograničen. Ova konkurencija između usko posađenih čokota stvara optimalnu gustinu u krošnji, što zauzvrat izaziva povoljniju mikroklimu krošnje. To je posebno tačno tokom ranog dijela vegetacije. Kasnije u vegetaciji dolazi do većeg vodnog stresa čokota kod manjih rastojanja i zbog negativnog efekta koji ima na stomatsku provodljivost, uočava se viša temperatura lista. Veći vodni stres uočen je kada se ne primijeni navodnjavanje ili se primijeni malo. Manje rastojanje čokota u redu podstiče veću gustinu korenovog sistema što uzrokuje veću brzinu trošenja vode u tlu.

Međuredno rastojanje čokota

Razmak čokota u redu ima izražen učinak i na prinos i na kvalitet, uglavnom kroz važan učinak na gustinu krošnje. Kada se za vinograde koriste tla sa malim potencijalom, čokoti sa manjim rastojanjem povećavaju prinos i kvalitet vina, a međuredni razmaci mogu biti i do 1,0 m. Kada se koriste tla sa velikim potencijalom, međuredni razmak ne smije biti manji od 2,5 m. Prakse većeg podsticanja kao što su navodnjavanje i ishrana azotom na zemljištima sa velikim potencijalom često nalažu razmak između redova veći od 3,0 m. Što je razmak između čokota manji, to je potrebno koristiti bolje prilagođene sisteme naslona kako bi se dobila optimalna gustina krošnje. Pogledati i: https://ovinu.info/cokot-vinove-loze/ i https://homeguides.sfgate.com/much-spacing-row-needed-grow-grapes-45023.html

Rastojanje čokota
Sllika 2. Rastojanje čokota

Lijevo. Gusta krošnja i snažan rast sa manjim rednim razmakom čokota na tlima sa velikim potencijalom. Stellenbosch S.Africa (Photo R.S.) Desno. Redovi vinograda zasađeni su preblizu uzrokujući prekomjerno zasjenjenje. England (Photo R.S.)

Izvor

Sunlight into Wine – A Handbook for Winegrape – Canopy Management. Naslov članka: Effect of Vine Spacing on Growth, Yield and Quality. Objavljeno: by Eben Archer. Slika: Richard Smart. Prevod i priprema: Dragutin Mijatović