Sunčeva svjetlost u vinu
Ovaj prilog je izvod iz Priručnika pod naslov ”Sunčeva svjetlost u vinu” a to je i dobar razlog da bolje upoznamo čokot vinove loze u svom vingradu. ”Dan bez vina je kao dan bez sunca”. . . tako kaže stara poslovica. Priručnik (A Handbook for Winegrape) posebno govori o vezi između sunčeve svjetlosti i vina. ”Vino je proizvod sunčeve svjetlosti”. Lišće vinove loze koristi energiju sunčeve svjetlosti za pretvaranje ugljen dioksida (CO2), atmosferskog gasa, u šećere. Proces poznat pod nazivom fotosinteza.
Sunčeva svjetlost teče kroz gornji dio čokota, Stellenbosch, Južna Afrika
U željenoj zrelosti grožđe se bere i drobi u vinariji da bi se dobio sok kao prvi korak u proizvodnji vina. Ćelije kvasca pretvaraju šećere u soku u alkohol tokom procesa fermentacije i sok se pretvara u vino. Na taj način, vidi se uska povezanost između sunčeve svjetlosti i vina. Topla i sunčana klima uzrokuje da sok od grožđa ima visok sadržaj šećera, pa se tako proizvode vina sa većim sadržajem alkohola.
Loza koja se bori daje najbolja vina
Priručnik u cjelini, kako god, zadire u indirektne veze između sunčeve svjetlosti i vina. Koliki je uticaj izloženosti grozdova i lišća suncu na kvalitet vina? Da bismo objasnili ovaj odnos, prvo bismo trebali razmisliti o nekim idejama Starog svijeta. Koji su to faktori koji utiču na kvalitet vina. Iz regija Starog svijeta često čujemo fraze poput „loza koja se bori daje najbolja vina“ ili „nizak rod grožđa daje visok kvalitet vina“. Zajednička karakteristika i loze koja se bori i loze koja ima manje grožđa (dva su česta sinonima) je da loza raste sa manje listova.
Takve krošnje čokota vinove loze su manje zasjenjene, a većina lišća i grozdova dobro je izložena suncu. Ovo zapažanje dovodi do važnog pitanja – mora li se loza boriti ili slabo rađati da bi dala visokokvalitetno vino ili je možda potrebno da lišće i grozdovi budu dobro izloženi suncu?
Ovaj priručnik zasnovan je na odgovoru na drugi dio pitanja. Istraživanja na Novom Zelandu i zaista u mnogim zemljama pokazala su da guste, zasjenjivanje krošnje smanjuju kvalitet vina. Pokazalo se da promjena krošnje kako bi grozdovi i lišće bili bolje izloženi suncu poboljšava kvalitet vina i prinos grožđa. Ovaj rezultat je u suprotnosti sa ranije uvriježenim tradicionalnim vjerovanjima. Ne izvinjavamo se zbog toga. Postoje jasna naučna i komercijalna iskustva koja podržavaju ovaj pogled na problematiku.
Vinarstvo u vinogradu
Na stranicama priručnika proširuju se ove ideje. Prvo se priča o tome kako vinova loza funkcioniše i reaguje na svoj klimat.
Zatim se raspravlja o konceptu mikroklime u krošnji, kako bi se ilustrovali faktori koji su važni za izloženost lišća i grozda.
Nakon toga ukazuje se kako vinogradar može procijeniti vlastiti vinograd kako bi odgovorio na pitanje ‘Imam li problema sa čokotom?
Konačno su predstavljena neka praktična rješenja problema sa upravljanjem krošnjom. Generalno odgovor uključuje promjenu sistema naslona. Dati su detalji o izgradnji najvažnijih naslona, zajedno sa savjetima za izvršavanje zadatka na isplativ način. Čitaoci mogu ovdje date ideje koristiti za oblikovanje svojih čokota i za proizvodnju kvalitetnijeg vina postupkom koji nazivamo „vinarstvo u vinogradu“. Pogledati i: https://ovinu.info/upravljanje-cokotom-vinove-loze-sta-je-to/
Izvor
‘Sunlight into Wine’ – A Handbook for Winegrape – Canopy Management. Naslov orginala: ‘Sunlight into Wine’ – an Explanation (Sunčeva svjetlost u vinu – Priručnik). Objavljeno: by Richard Smart i Mike Robinson. Slika: Richard Smart. Prevod i priprema: Dragutin Mijatović
