Rodni potencijal vinove loze. Potencijalni prinos vinograda je vjerovatno do 100 tona po hektaru ako su svi optimalni uslovi ispunjeni (Lavee & Haskal, 1980*).
Takvi optimalni uslovi su:
- usvajanje gotovo sve sunčeve svjetlosti koja pada na vinograd od strane lišća i lastara koji se ne preklapaju i nemaju zasjenjivanja,
- korištenje sorti sa visokom rodnošću; nisko prinosne loze sa niskim rodom nemaju genetski potencijal da proizvedu tako visoke prinose,
- obezbjeđivanje adekvatne količine vode i hranljivih materija plus odgovarajuća kontrola bolesti i druge prakse upravljanja, i
- gajenje loze u klimatskim uslovima sa visokim intenzitetom svjetlosti, adekvatnom toplotom i malim količinama padavina (kompenzovano navodnjavanjem).
Razlog zašto vinograd – obično ne dostiže tako visok prinos grožđa je:
- nije obezbijeđeno dobro osvjetljenje unutar čokota,
- mnoge sorte vinove loze imaju nizak do srednji rodni potencijal,
- optimalni uslovi tla i vode nisu odabrani za odgovarajuće sorte, i
- klimatski uslovi se biraju, na osnovu potreba da se postigne optimalni kvalitet, a ne prinos.
Rodni potencijal vinove loze
Najvažnije od ovih ograničenja, u odnosu na način rezidbe i uzgojni oblik čokota, je usvajanje svjetlosti. Sorte odabrane za hladnu klimu imaju tendenciju da daju samo umjerene prinose u hladnim klimatskim uslovima. Grožđe koje daju veći rod, na primjer, Muller Thurgau i Breidecker, obično se smatraju umjerenim, ali ne i visokokvalitetnim sortama. Međutim, čak i ovdje, njihov kvalitet će pasti ako se prekomjerno opterete rodom.
Obilna zaliha vode i duboko, plodno tlo mogu osigurati da loza rodi u svom punom potencijalu. Međutim, ovi uslovi predstavljaju neke probleme koji će normalno ograničiti postizanje ovog potencijala. Najozbiljniji je pretjerani vegetativni rast koji obično slijedi iz takvog obilja. Potrebno je vrlo pažljivo održavanje vinograda i provođenje ljetnih mjera rezidbe na zeleno kako bi se izbjeglo zasjenjenje i posljedično loše zametanje bobica (nizak prinos) i loš kvalitet. Vinogradari često vole uslove tla i vode koji ograničavaju prinos nametanjem određenog stresa.
Toplije umjerene klime, iz već spomenutih razloga, obično daju veće prinose. Ipak, vinogradari često biraju hladnije klime zbog njihove pogodnosti za određene željene stilove vina. Takvi vinogradari moraju biti zadovoljni nižim prinosima, ali će nužno morati postići više cijene po toni grožđa.
Napomena: Visoki prinosi stonog grožđa uzgojenog u stakleniku su zbog (1) idealnih temperaturnih uslova, (2) visokog osvjetljenja, (3) gaje se vrlo produktivne sorte i (4) pažljivog upravljanja grožđem i lisnom površinom čokota.
Naslov orginala: Cropping Potential of Vines (Rodni potencijal vinove loze). Izvor: David Jackson. Monographs In Cool Climate Viticulture – 1. Pruning And Training. Edition 2001: Daphne Brasell Associates Ltd. Prevod: Dragutin Mijatović
Pogledati:
- https://ovinu.info/prinos-grozdja-i-kvalitet-vina/
- https://ovinu.info/prinos-grozdja-sta-je-to-sve-sto-znamo/
- https://ovinu.info/prinos-grozdja-odnos-rasta-i-prinosa/
- https://ovinu.info/ifg-stone-sorte-2/
Zanimljivosti o lozi i vinu: Vino je život (Petronius).
* Lavee, S and Haskal, A (1980) ‘An integrated high density intensification system for table grapes’. Int Symp, Centennial Univ Calif at Davis, 390-98
