Stajnjak bez životinja u veganskom vinogradarstvu

Stajnjak bez životinja u veganskom vinogradarstvu. U posljednje tri godine kanadska majstorica Sommelier Jennifer Huether primijetila je kako se potrošački interes za veganska vina brzo povećava. Kao rezultat toga, broj vinara koji se sada utrkuju da svoje proizvode certifikuju kao vegansko “doslovno je eksplodirao”, kaže ona, nazivajući to “masovnim napretkom”.

Stajnjak bez životinja u veganskom vinogradarstvu
Veganski vinogradi Querciabella u Alberese-u, Maremma / Foto Walter Prina

Iako ne postoji regulatorno tijelo za veganska vina, većina neovisnih certifikatora vino smatra veganom ako ne sadrži nikakve proizvode životinjskog porijekla i ako u procesu bistrenja nisu korišteni nikakvi životinjski proizvodi – uključujući mlijeko u prahu, želatin ili riblji plivajući mjehur.

Bez životinjskih aditiva

Za određene vinare i ljubitelje vina ovo ne ide dovoljno daleko. Tako su neki vinogradari usvojili postupke bez životinjski aditiva od sjemena do stola. Oni to vide kao korist za životinje, zemlju i vino. Sebastian Cossia Castiglioni, Querciabella u italijanskoj regiji Chianti Classico smatra se pionirom u veganskom vinarstvu. Ekološkom poljoprivredom počeo se baviti 1988. godine, a organskom poljoprivredom od 2000. godine.

“Tada smo napravili korak dalje”, kaže Sunny Gandara, direktorica američke marke Querciabella. „2010. prešli smo na biljnu biodinamiku“, za koju ona vjeruje da je „pristup vinogradarstvu bez okrutnosti“. Tradicionalno uzgoj grožđa obično uključuje životinjske proizvode koji se unose u tlo, poput stajnjaka (koji se često dovozi kamionom iz industrijskih uzgoja životinja), a ponekad kostiju i krvi. Životinje se u nekim vinogradima koriste i za suzbijanje štetočina i korova, a pomažu i u prozračivanju i uzgoju.

U Querciabella nema na vidiku životinjskih proizvoda. “Umjesto da koristimo stajsko đubrivo, primijenili smo strogi režim pokrovniha usjeva”, kaže Gandara, koji uključuje određene mahunarke, žitarice i trave. To je naš način da hranljive materije i život vratimo u tlo. Tim Querciabella vjeruje da stvara ravnotežu “ne samo u našim vinogradima, već i u našim vinima”, kaže Gandara.

Stajnjak bez životinja u veganskom vinogradarstvu
 Karlo posjeduje degustacionu salu u Wellingtonu, Ontario, Kanada / Foto Stephen Elphick

Sherry Karlo, vinarski trgovac za vegansku certifikovanu firmu Karlo Estates u Ontariju u Kanadi, takođe koristi biljne prakse u vinogradarstvu. Ona to smatra „evolucijom održivosti“ u vinarstvu i „sledećim korakom da budemo ekološki prihvatljivi i budemo dobri gospodari zemlje“.

Stajnjak bez životinja u veganskom vinogradarstvu

Metode uzgoja bez životinja i bistrenje vina vremenom i gravitacijom ili bentonitnom glinom poboljšavaju krajnji rezultat, kaže Karlo. “Dobijamo stalne povratne informacije da naša vina imaju vrlo čist profil okusa kako od vinskih kritičara, tako i od novajlija”, kaže ona. Champagne Legret & Fils svoje vino bistre biljnom celulozom od 1965. “Moj otac je dugo imao ozbiljnih zdravstvenih problema i iz tih razloga je uvijek favorizovao rad bez upotrebe životinjskih proizvoda ili hemijskih metoda za proizvodnju vina”, kaže vlasnik Alain Legret.

Legret & Fils su 2015. godine zaustavili upotrebu kravljeg stajnjaka kao đubriva. Odlučio je “hraniti lozu samo sa proizvodima biljnog porijekla i isključiti sve proizvode životinjskog porijekla”, kaže Legret. Vinari sada koriste biljne pojačivače tla poput peleta lucerke. Legret vjeruje da je vino proizvedeno na ovaj način neophodno zbog “poštovanja posebno prema životinjskom svijetu i prema prirodi uopšte”. Neki vinari vjeruju da se želja za usvajanjem održivijih i životinjski prihvatljivijih praksi podudara sa zahtjevima tržišta.

“Postoji nova generacija ljubitelja vina, mlađi ljudi koji su otvoreniji za promjene, otvoreni za nove ideje i vrlo su zabrinuti zbog toga šta stavljaju u svoja tijela i kako to utiče na svijet”, kaže Karlo. Huether kaže da je ovakav napredak prirodan, s obzirom na dugovječnost vinarstva i vinskog poslovanja. “Možda smo u posljednjih 30 godina u vrlo konvencionalnoj poljoprivrednoj situaciji sa vinom”, kaže Huether. “Sada postoji mnogo veća zabrinutost i pažnja je na tome da u cjelini budemo ekološki prihvatljiviji.”

Stajnjak bez životinja u veganskom vinogradarstvu
Querciabella se organskom poljoprivredom počela baviti 1988. godine, a biodinamikom je postala certifikovana 2000. godine / Foto Walter Prina

Bolje vino

Huether takođe vjeruje da pažljivo vinarstvo poboljšava gotov proizvod. “Mislim da ćete dobiti bolje vino”, kaže ona. Kad odvojite vremena, imajte strpljenja, usmjerite pažnju na kvalitet, na kraju ćete dobiti bolji proizvod. Ona to naziva “jačim nasuprot konvencionalnim”.

Odluka Querciabella da usvoji vegansku praksu takođe se pokazala uspješnom. Od 2010. godine, kada smo krenuli u biljnu industriju, mnogi su ljudi bili sumnjičavi i pomislili: Ma ne, uništit ćete vino, kaže Gandara. Umjesto toga, kaže ona, bilo je suprotno. “Samo smo se poboljšali”. Naša su vina postala bolja. Veći izraz voća, puno više živosti, veća napetost vina, vrlo svježa i živa. Mislim da je to rezultat toga što su čokoti vinove loze vrlo sretni”.

Izvor: https://www.winemag.com/. Naslov orginala: Manure Without Animals? Vegan Winemaking Levels Up (Stajnjak bez životinja? Veganska proizvodnja vina raste). Objavljeno: 12.05.2021. by Jessica Scott-Reid. Prevod: Dragutin Mijatović

Pogledati i: https://ovinu.info/vegetarijanci-i-vegani/