Upotreba hibrida u vinogradarstvu. Održivo vinogradarstvo jedan je od glavnih izazova za sektor, a jedno od mogućih rješenja je upotreba rezistentnih hibrida. OIV, kao međuvladina organizacija, radi na ovom području sa ciljem usklađivanja definicija za sve sorte vinove loze, uključujući hibridne. Treba napomenuti da se hibridi obično koriste u neevropskim zemljama, i ne samo u istraživačke svrhe.
O nekim se rezolucijama projekata raspravljalo u prošlosti, a neke od njih razvija OIV. Međutim, prije ulaska u dublje procese harmonizacije, treba definisati neke genetske aspekte kako bi se uspostavio međunarodni naučni konsenzus. Jednom kada se to postigne, OIV bi tada mogao raspravljati o hitnom pitanju označavanja ili propisa o denominaciji sorti, kao i o vinima proizvedenim za čitav vinogradarski sektor.
Uvod
O upotrebi hibrida u vinogradarstvu trenutno se razgovara u vinogradarsko-vinarskom sektoru koji se suočava sa relevantnim izazovima, uključujući održivu proizvodnju u okviru smanjenja pesticida, prilagođavanja klimi ili kontrole propadanja vinove loze. Korištenje sadnog materijala vinove loze moglo bi dati nove perspektive za rješavanje ovih problema.
Ipak, ne prihvataju sve zemlje ovaj biljni materijal za proizvodnju komercijalnih vina. Ovo nije nova diskusija na sastancima OIV-a. Predstavljeni su neki prethodni projektni dokumenti, a dokument iz 2015. godine naslovljen je „definicija sorti grožđa sa uključenim genima divljih srodnika otpornim na bolesti“.
U ovom se dokumentu raspravljalo o pitanju intraspecies hibrida proizašlih iz Vitis vinifera, kada se prvi put koristi jedan ili više gena divljih američkih vrsta, kao i azijskih vrsta, više puta vraćenih u sorte V. vinifera s ciljem prenošenja otpornosti na vinifera genetsku osnovu i obnavljanje genetske osnove vinifere za osobine koje se odnose na enološke karakteristike.
Pored određenih koristi poput otpornosti na plamenjaču i pepelnicu, još uvijek postoje neke nedoumice koje treba riješiti prije usvajanja bilo koje nove rezolucije. To se tiče i organoleptičke (foxy aroma i aroma jagode u vinu) i kompozicijske prirode (visok sadržaj metanola ili malvidola). Treba imati na umu da je OIV definicija vina sljedeća: „Vino je napitak koji je rezultat isključivo djelomične ili potpune alkoholne fermentacije svježeg grožđa ili šire“.
Upotreba hibrida širom svijeta
Uglavnom, ali ne i jedino, u istraživačke svrhe, upotreba hibrida uobičajena je u neevropskim zemljama. Na primjer, pjenušava vina u Brazilu često se temelje na Vitis labrusca i hibridima (Caliari et al., 2014). Moscato Embrapa, Niagara, Villenave, Goethe i Manzoni Bianco neke su od sorti koje se u Brazilu široko koriste za proizvodnju vina. U Rio Grande do Sul (Brazil), samo 7% vinograda zasađeno je evropskim sortama grožđa, a ostalo su američke ili hibridne sorte vinove loze, poput Cabernet Cortis, Cabernet Carbon, Bronner ili Regent (de Bem et al., 2016).
Dobro je poznato da Muscadinia rotundifolia ima neke faktore otpornosti, što je čini zanimljivom vrstom sa jugoistoka Sjedinjenih Država koju su istraživači proučavali za njenu ukupnu otpornost na plamenjaču i pepelnicu, čak i ako postoje neke tehničke poteškoće pri ukrštanju sa Vitis vinifera.
Kina i Koreja
Kina je započela programe selekcije i uzgoja stonog i vinskog grožđa pedesetih godina prošlog vijeka, sa glavnim ciljem uzgoja crnog grožđa otpornog na hladnoću (Li, 2014). Vitis amurensis (vrlo otporan na niske temperature) korišten je za programe intraspecies hibridizacije sa sortama Vitis vinifera čiji plodovi imaju visok šećer i nisku kiselost (poput Müller-Thurgau, Merlot, Riesling, Cabernet Sauvignon, Vidal i Chenin Blanc).
Testirano je i zasađeno više od 70 sorti (Gongniang, Beichun, Beihong, Beimei, Shuangqing, Shuangyou, Shuangfeng, Shuanghong, Zuohongyi, Zuoyouhong, Xuelanhong i ledena sorta Beibinghong). Trenutno se sve ove sorte koriste za proizvodnju na zasađenih hiljade hektara, čak i na geografskoj širini 46°N (Shuangyashan). Sorte su postale važna sirovina za proizvodnju vina na sjeveroistoku Kine. Drugi primjer je V. quinquangularis Rehd u provinciji Guangxi. Istraživači rade na hibridima V. quinquangularis Rehd iz okruga Du'An i evropske vinove loze (NW196, NW213, NW296 i NW741).
Komercijalna vina (npr. suvo crveno vino od grožđa Mi Luo Tuo V. quinquangularis Rehd) porasla su na tržištu i imaju visok sadržaj tanina (u prosjeku 32,5 g/100 ml), antocijanina i visoku kiselost (15 g/L ili više, kada se računa kao vinska kiselina). Nadalje, korejska sorta grožđa ‘Cheongsoo’ hibrid (V. vinifera ⅹ V. labrusca) između Seibel 911 ‘i Himrod Seedless (Chang et al., 2014.) dobijena u provincijskom institutu za poljoprivrednu tehnologiju Gangwon, Koreja (Yun i Park, 2007), odabrena je 2005. godine zbog dobrih vinarskih performansi. Hibridne sorte sa Vitis labrusca, obično sadrže haplotip A2, iskazujući veći sadržaj antocijanina (Kim i sur., 2015).
Evropa
U Evropi postoje neki interspecies hibridi koji su nastali ukrštanjem Vitis vinifera i nekih drugih Vitis spp. Jedan od takvih hibrida je, Aletta: priznat 2009. godine u Mađarskoj (Hajdu, 2015). Francuska je nedavno stvorila Nacionalnu opservatoriju za razvoj otpornih sorti grožđa (OsCar), Njemačka ima PIWI porodicu, itd. Stoga se hibridi sve češće koriste u vinskom svijetu, a uz to ne postoji nova strategija za otpornost na hladnoću, bolesti ili druge faktore.
Prethodne rasprave – Malvidol. U prošlosti su predstavljene neke projektne rezolucije vezane za malvidol. U OIV-ovom zborniku međunarodnih metoda analize vina i šire opisana je metoda za analizu malvidol-a (OIV-MA-AS315-03 377/2009; OIV, 2009). Štaviše, u aneksu C ovog priručnika, za vino je utvrđena maksimalno prihvatljiva granica sadržaja malvidola (15 mg/L).
Prije više od 10 godina, vodila se rasprava o malvidol-u u okviru OIV-u (OIV, 2003. i 2004.) ali na kraju nije usvojena nijedna odluka za rješavanje ovog problema, jer su neki članovi tvrdili da malvidol može povremeno uzrokovati zdravstvene probleme. U nekoliko evropskih zemalja nove sorte izvedene iz različitih uzgojnih programa, koje su klasifikovane i puštene u proizvodnju kvalitetnog vina, prelaze prag OIV na sadržaj malvidol-a. Ponovno će doći do rasprave o malvidol-u, jer su u nekim evropskim regijama povučene prijašnje registracije novih sorti, pozivajući se na OIV standard.
Definicije o hibridima u vinogradarstvu
Vinova loza pripada porodici Vitaceae koja je podijeljena u različite rodove. Trenutno postoji 19 (21) prepoznatih rodova koji čine ovu porodicu, uključujući rod Vitis (Aruani et al., 2015). Ovaj je rod podijeljen u dva podroda: podrod Muscadinia, koja danas uključuje vrste (V. rotundifolia i V. munsoniana), i podrod Euvitis koji obuhvata preko 80 vrsta porijeklom iz istočne Azije (V. amurensis, V. piasezkii, itd.), Sjeverne Amerike (V. labrusca, V. aestivalis, V. berlandieri, V. riparia, V. rupestris, itd.) i Evroazije (V. vinifera). Vrsta Vitis vinifera podijeljene su u dvije podvrste: Vitis vinifera subsp. sylvestris, što odgovara divljim lozama, i Vitis vinifera subsp. vinifera, što odgovara gajenoj vinovoj lozi.
Vitaceae je složena porodica sa mnoštvom mogućih međusobnih i intraspecies prelaza. Zbog ove složenosti, OIV trenutno radi na uspostavljanju novih definicija u odnosu na klasifikaciju korištenog biljnog materijala vinove loze. Grupa stručnjaka iz Komisije za genetske resurse i selekciju vinove loze (GENET) odlučila je pokrenuti novu projektnu rezoluciju (projektna rezolucija VITI GENET 16-610) 2016. godine, a osnovana je i elektronska radna grupa kako bi se nacrt predstavio tokom sljedećeg sastanka u aprilu 2017. Ovaj nacrt uključuje privremene definicije za gajanu sortu, sortu vinove loze, klon, intraspecies hibridizaciju, interspecies hibrid, direktno rodni hibrid i rezistentna sorta.
Aktuelna politička i tehnička razmatranja
Kao međuvladina, naučna i tehnička referentna organizacija za vino i vinogradarske proizvode, OIV ima za jedan od ciljeva doprinijeti međunarodnom usklađivanju postojeće prakse i standarda i, prema potrebi, pripremu novih međunarodnih standarda. Što se tiče usklađivanja sadnog materijala vinove loze, OIV radi na dvije projektne rezolucije:
- VITI 14-564. OIV postupak za klonsku (A) i poliklonsku (B) selekciju vinove loze (OIV VITI 564A-2017; OIV, 2017).
- VITI 14-565. Preporuke OIV-a za proizvodnju, certifikaciju i promet vinogradarskog biljnog materijala: Sanitarni (A) i Genetski (B) aspekti.
Važno je za OIV i za čitav vinogradarski sektor da se definišu i uspostave standarde, kako bi se izbjegli dalji nesporazumi. Na primjer, postoje rezolucije OIV (poput VITI 1/1991; OIV, 1991) koje koriste ove koncepte, ali bez davanja bilo kakve definicije. Prije nego što se krene dalje prema usklađivanju, trebalo bi definisati prethodno spomenute koncepte na međunarodnom nivou za vinogradarski sektor. Kada se pokuša definisati klon, sorta, hibrid ili druga ograničenja u naučnoj zajednici struke, postavljaju se neka pitanja:
Koliko bi genotipova trebalo biti jednakih da bi bili sigurni da je riječ o istoj sorti ili ne, kada se upoređuju dvije različite biljke? 95%, 99,5%? Ni unutar vrste V. vinifera to nije definisano. Koliko godina (ili generacija) treba procijeniti da bi se gen (ili geni) stabilno fiksirao u genetskoj osnovi jedne sorte? Da li imena sorti treba zaštititi od novih apelacija ako nema dovoljno zajedničkog genotipa? Koliko ili gdje su ograničenja?
Zaključci
Sve je veća potražnja za održivim, ekološkim vinogradarstvom, a jedno od mogućih rješenja je upotreba rezistentnih hibrida. OIV, kao međuvladina organizacija, radi na ovom području na usklađivanju definicije cjelokupnog biljnog materijala vinove loze, uključujući hibride. Nedostatak usklađenih međunarodnih definicija, denominacija i praksi mogao bi postati prepreka trgovini i stvoriti nelojalnu konkurenciju, što bi moglo uticati na inovacije i konkurentnost kompanija.
Međutim, prije daljeg napretka u procesu harmonizacije, određeni genetski aspekti tehnika (povratno ukrštanje i retro-ukrštanje) ili kriterijuma (godine ili generacije, procenat genotipa vinifera, procenat genotipa sorte, minimum sličnih OIV deskriptora, ampelografske osobine, molekularni markeri, itd.) treba definisati. To bi omogućilo procjenu u međunarodnom naučnom okviru prije rasprave o označavanju ili propisima o nazivu sorti i proizvedenim vinima. Stoga je međunarodni konsenzus o ovim naučnim pitanjima hitan za OIV i vinogradarsko-vinarski sektor širom svijeta.
Bilješka. Mišljenja izražena u ovom dokumentu su mišljenja autora i ne odražavaju stavove ili mišljenje OIV-a. Samo rezolucije koje su usvojile države članice OIV-a imaju službeni karakter.
References
- 1.Aruani C., V. Sotés R. Eibach M. de la Fuente and B. Bois, 2015. “Les variétés de vigne. Origine, évolution et identification”. Revue des Œnologues, 157, 21-22.
- 2.Caliari V., V.M. Burin, J.P. Rosier and M.T. BordignonLuiz 2014. “Aromatic profile of Brazilian sparkling wines produced with classical and innovative grape varieties”. Food Research International, 62, 965-973. View article
- 3.Chang E.H., S.-M. Jung S.-J., Park J.-H. Noh, Y.-Y. Hur, J.C. Nam and K.S. Park, 2014. “Wine quality of grapevine ‘Cheongsoo’ and the related metabolites on proton nuclear magnetic resonance (NMR) spectroscopy at the different harvest times”. Plant Omics Journal, 7, 80-86.
- 4.de Bem B., E. Brighenti, B. Farias Bonin, R. Allembrandt, L. Araujo, A. Fontanella Brighenti and A. Bogo, 2016. “Downy mildew intensity in tolerant grapes varieties in highlands of southern Brazil”. Proceedings of the 39th World Congress of Vine and Wine, BIO Web of Conferences 7, 01015. View article
- 5.Hajdu E., 2015. “Grapevine breeding in Hungary”. Grapevine breeding programs for the wine industry, Ed. A. Reynolds, Elsevier, pp 103-135.
- 6.Kim E.S., E.H. Chang, Y.Y. Hur, T.W. Kim and S.M. Jung, 2015. “Anthocyanin contents and composition of VlmybA1-2 and VlmybA2 genes in Vitis labrusca hybrid grape cultivars and cross seedlings”. Plant Omics Journal, 8, 472-478.
- 7.Li D., 2014. “The history of Chinese winegrowing and winemaking – part 2”. Decanter China, 7th January 2014.
- 8.OIV, 1991. “Clonal selection”. Resolution OIV-VITI 1-1991.
- 9.OIV, 2009. “Diglucoside du malvidol (A 18, révision par 377/2009)”. Resolution OIV MA-AS315-03.
- 10.OIV, 2017. “OIV process for the clonal selection of vines”. Resolution OIV-VITI 564A-2017.
- 11.Yun H.K. and K.S. Park, 2007. “Grape and grapevine rootstock breeding program in Korea”. International Journal of Plant Breeding, 1, 22-26.
Pogledati i: https://ovinu.info/otporne-sorte-vinove-loze-piwi/
Izvor: https://oeno-one.eu/. Naslov orginala: Use of hybrids in viticulture. A challenge for the OIV. Slika: https://winesofhungary.hu/. Objavljeno: 25.09.2018. by Mario De la Fuente Lloreda. OENO one, vol. 52 No 3 (2018). Prevod: Dragutin Mijatović
