Vino za opuštanje. Za neke od nas, ništa se ne može porediti sa čašom vina kada se trebaju odvojiti od stresnog dana. Ni sa svježe skuvanom šoljicom čaja od kamilice. Ni sa šoljicom vruće čokolade. Otvorite bocu aromatičnog vina i gotovi smo. Ali jeste li se ikada zapitali koja su najbolja vina za opuštanje? Može li promjena omiljenog grožđa učiniti vaše sesije opuštanja još zadovoljavajućim?
Ovo i još mnogo toga smo pitali Melissi L. Smith, certifikovanu somelijerku i osnivačicu Enotrias Elite Sommelier Services. Poznata je i kao „Somelijerka zvijezda Silicijske doline“ – tako da ako iko zna šta je potrebno da se pomogne SUPER zauzetim ljudima da se opuste uz vino, to je ona. Evo šta je rekla.
Koje je najbolje vino za opuštanje?
Prije nego što pređemo na konkretne boce, Smith nas podsjeća da „opuštanje uz vino“ može imati nekoliko značenja. „Prvo, najvažnije je odabrati vino koje je proizvedeno korištenjem održivih praksi u vinogradu i minimalnim intervencijama u podrumu. Bez aditiva ili zagađivača koji neće biti u skladu sa mojim cjelokupnim zdravljem i blagostanjem“, objašnjava ona.
Zatim, odaberite vino „o kojem možete meditirati“. Šta kažete? U redu, evo šta ona misli. „Nešto sa složenošću. Vino sa nijansom. Nešto što mogu pijuckati i pokušati izvući sjećanja. Gutljaj bi me mogao podsjetiti na branje malina u dvorištu moje bake i djeda, dašak sandalovine sa ceremonije zvučne kupke, koru narandže usred zime.“ A tokom ovih vremena dosade? Namjeran izbor vina koji joj je poznat je još posebniji; to je mali čin, kaže ona, koji joj omogućava da se vrati u vrijeme i mjesto kada je otkrila to vino. „Uživanje u njima kod kuće možda nije isto, ali vraća ta sjećanja na ključne trenutke u mom životu. Oni su znak da su stvari nekada bile dobre i da će opet biti dobre. Mogu se, čašu po čašu, prenijeti u ta sjećanja.“
Za kojim vinima poseže “Somelijer zvijezda Silicijske doline”?
Za Smith, lično, to bi mogao biti jeftini Chianti koji je pila na pikniku dok je jahala konje kroz toskansko selo – ili Gamay koji je napravila prijateljica, a koji je bio toliko dobar da je odmah tražila drugu bocu. „Ili rose koji povezujem sa sretnijim vremenima i okupljanjem sa porodicom uz jednostavan ljetni obrok. A moja sigurna opcija je? Čaša šampanjca u kojoj se mogu izgubiti u mjehurićima.“
Govoreći o šampanjcu (Champagne), Smith dodaje da je prije Covida, šampanjac (ili pjenušavo vino Cava, za one koji paze na cijenu) bio njen omiljeni način za opuštanje i slavlje života. „Za neke ljude, posmatranje kako im dah ulazi i izlazi iz tijela ih usredsređuje. To kod mene ne funkcioniše. Trik je u posmatranju perli sitnih mjehurića koji se uzdižu u čaši za šampanjac. Dobar šampanjac je nevjerovatno složen, ali na izuzetno suptilne načine. Dok dobar Pinot noir može imati bobičasto voće, začine i terroar koji eksplodira iz čaše, ista ta sorta pretvorena u šampanjac šapuće vam nagovještaje sa svakim gutljajem.“
Kako najbolje poslužiti vina?
Kada želi da se opusti tokom dana, Smith voli da većinu vina koja voli pije hladna. Ne hladna, kaže ona, već bliža temperaturi podruma (14o C). Zašto? „Ovo omogućava da se nijanse polako ispolje, a u nekim slučajevima i da voće zaista zablista.“
Da li vino za opuštanje zaista pomaže?
Da, ali ne uvijek. Jeste li ikada čuli za resveratrol? Postoje studije, kaže ona, koje pokazuju da resveratrol u crvenom vinu pomaže u blokiranju enzima povezanih sa stresom i anksioznošću. (Postoje i neke studije na životinjama i laboratorijske studije koje su pokazale da resveratrol može imati antivirusne, protuupalne i antikancerogene efekte.)
I naravno, sam alkohol je prirodni relaksant – ali kao što svaki konzument vina zna, to može biti klizav teren. Alkohol je fantastičan pratilac života, ali čim postane rješenje za stres, uzrokovat će mnogo više štete nego koristi, objašnjava Smith. Sve u umjerenim količinama. „Držim se vina sa niskim udjelom alkohola (12%-13%), osim ako ih ne uživam uz hranu. Sama po sebi, vina sa visokim udjelom alkohola mogu vam udariti u glavu i mogu vas navesti na prejedanje i rano odlazak u krevet.“
Postoje li vino koje treba izbjegavati?
Zaista morate zauzeti holistički pristup kada bilo šta unosite u svoje tijelo, a vino nije izuzetak, savjetuje Smith. „Legalno postoji oko 77 aditiva koji se mogu dodati vinu, i iako nisam veliki pristalica ‘prirodnih vina’, tražim vina koja su proizvedena uz minimalnu intervenciju i napravljena su korištenjem organskih ili biodinamičkih vinogradarskih praksi.“
I evo ovoga: Smith kaže da većina ljudi pretpostavlja da su alergični na sulfite, jer je to jedini sastojak koji je potrebno navesti na etiketi. Njena teorija? Decenijama hemijska sredstava su se taložila u zemljištu, pored aditiva u vinima, koji izazivaju “alergijske” reakcije. Zato izbjegavam lance prodavnica kada kupujem vino. Mali trgovac će vjerovatnije poznavati vinare, uzgajivače grožđa i kakve su njihove prakse“, kaže ona.
Kako pronaći nova vina
Bez obzira da li birate vina na osnovu preporuka prijatelja ili zato što vam se sviđa etiketa, postoji mnogo načina za eksperimentisanje. Ovdje kod mene smo se zaljubili u vinske klubove. Mnogo je toga u čemu se može uživati u vinskom okruženju, poput redovne dostave na kućnu adresu, ali smo takođe veliki ljubitelji personalizacije, doprinosa somelijera i odnosa koje vinski klubovi razvijaju sa vinarima.
Winc obično nudi boce iz manjih serija kako bi odabrao vina sa prepoznatljivim karakterom, dok Bright Cellars nabavlja vino iz cijelog svijeta, a uzorke provodi interni tim somelijera. Još jedna prednost vinskih klubova je ta što ako vam se boca ne sviđa, zamijenit će je, a što više povratnih informacija date, to će vaše pošiljke postati personalizovanije. Dakle, bez obzira trebate li novo vino za opuštanje ili želite isprobati neke od ovih zabavnih vinskih koktela, dobit ćete odličan izbor za ispijanje ili miješanje. Sretno u pronalaženju vašeg savršenog napitka!
PROČITATI I:
Melissa Fiorenza: The Best Wines for Relaxing (And What to Avoid). Najbolja vina za opuštanje (i šta treba izbjegavati). Izvor: https://purehealthyliving.com/blog/what-is-the-best-wine-to-relax. Prevod i obrada teksta: Dragutin Mijatović
