Zametanje bobica – Faktori koji utiču na zametanje

Zametanje bobica (Fruit Set) je proces u kojem cvjetovi postaju bobice i kada se određuje potencijalna veličina bobica. Nastaje nakon što se polen oslobodi iz muških dijelova cvijeta (prašnika-anthers), sleti na receptivne dijelove ženskog cvijeta (tučak- stigmas), obrazuje cjevčicu koja raste do plodnika i oplodi jajne ćelije koja se nalaze u njimu.

Oplođene jajne ćelije formiraju sjemenke koje podstiču okolna (perikarp) tkiva da rastu i formiraju bobicu. Veličina bobice će biti usko povezana sa brojem sjemenki koje se formiraju u njoj, a kojih može biti najviše četiri. Normalno je da veliki dio cvjetova (> 50 %) propadne i opadne, čak i pod optimalnim uslovima (slika 1, lijevo).

Neuobičajeno visoke stope lošeg zametanja bobica, koje značajno smanjuju prinose i ekonomske prinose, očigledna su briga uzgajivača vinove loze. Loše zametanje bobica može biti rezultat genetike vinove loze, uslova okoline i/ili kulturnih praksi (Slika 1. desno i Lista faktora). Može imati jedan od dva oblika: kombinacija normalnih i malih bobica (millerandage) i nedostatak začetih bobica (coulure).

_{Lista faktora koji utiču na zametanje bobica}

Genetički faktori vinove loze

1. Sorta
2. Klon
3. Podloga

Faktori sredine

1. Temperatura vazduha
2. Vjetar
3. Padavine
4. Temperatura zemljišta
5. Vlažnost zemljišta
6. Pristupačnost azota
7. Pristupačnost fosfora
8. Pristupačnost cinka
9. Pristupačnost bora
10. Pristupačnost molibdena

Faktori održavanja vinograda

1. Rastojanje sadnje,uzgojni oblik, naslon, tip rezidbe
2. Rezidba
3. Prorjeđivanje lastara
4. Defolijacija
5. Prevršivanje lastara
6. Rezerve ugljenohidrata
7. Broj vrhova izdanaka
8. Broj vrhova korjena

Uslovi sredine prije, za vrijeme i poslije cvjetanja mogu uticati na zametanje bobica. Topli i suvi uslovi podstiču zametanje bobica, dok ga ekstremne temperature i vlažnost tla umanjuju. Prekomjerne padavine i jaki vjetrovi takođe ometaju zametanje. Pretjerana bujnost, zatim uzgojni oblik čokota-špalir-rastojanje sadnje-način orezivanja mogu biti nepovoljni faktori za razvoj cvasti, čak i višak raspoloživog azota može umanjiti zametanje bobica. S druge strane, vrlo slaba bujnost zbog bolesti, male rezerve ugljikohidrata, niska količina azota i nepovoljni uslovi uzgoja takođe mogu umanjiti zametanje bobica.

_{Podloge i zametanje bobica}

Prevršivanje lastara ili uklanjanje listova prije, za vrijeme i nakon cvatnje mogu uzrokovati loše zametanje bobica. Ove prakse upravljanja čokotom smanjuju fotosintezu i protok ugljenohidrata do cvjetova i novih zametnutih bobica. Defolijacija takođe može smanjiti broj cvjetova koji se razvijaju u pupoljcima, efektivno smanjujući rod u narednoj godini.

Adekvatno i izbalansirano snabdijevanje svim mineralnim hranjivim materijama ključna su za optimalno zametanje bobica. Međutim, određeni mineralni elementi, uključujući fosfor, bor, cink i molibden, direktno utiču na zametanje bobica jer imaju različite uloge u razvoju polena, vitalnosti polena, klijanju polena i rastu polenovih cjevčica (slika 2).

Čak i kada tlo i tkiva izgledaju adekvatni, snabdijevanje ovim elementima koji dolazi iz korijena često je nedovoljno da zadovolji visoku prolaznu potražnju tokom cvatnje. Kao rezultat toga, grozdovi obično imaju koristi od dodatnih hranljivih đubriva primenjenih preko  lista (folijarna ishrana) neposredno prije ili tokom cvjetanja.

Određene podloge, kao što su St. George i Dogridge, konstantno smanjuju zametanje bobica, dok druge mogu poboljšati zametanje uključujući 420A, Schwarzmann i 1616C. Određeni klonovi takođe daju manje bobica od drugih. Na primjer, Cabernet Sauvignon klon 06 daje manje bobica od većine drugih klonova jer proizvodi defektan polen. Neke sorte vinove loze, bez obzira na klon, sklone su lošem zametanju. Tri najpoznatija primjera su Merlot, Malbec i Muscat of Alexandra. Loše zametanje kod sorte Merlot posebno je važano za vinsku industriju jer se radi o jednoj od najvažnijih crnih vinskih sorti.

_{Merlot – Zametanje bobica?}

Mogući uzroci slabog zametanja bobica u sorte Merlot uključuju sljedeće. Merlot proizvodi mnogo bočnih izdanaka (zaperaka), a vrhovi ovih izdanaka su izvori resursa koji se mogu nadmetati sa grozdovima. Takođe je moguće da Merlot nije u stanju prenijeti dovoljne količine hranjivih materija iz korijena. Merlot može biti sklon nakupljanju nitrata u tkivima grozda dovoljnim da poremete zametanje bobica.

Zametanje bobica je bila aktivna oblast istraživanja od oko 1960. godine, a poljoprivredna služba Mid Valley pridružila se tim naporima 2006. godine sa ogledom na zasadima Merlot sprovedenom u oblasti Lodi. Ocijenjeni su i kulturni i hemijski tretmani, uključujući đubriva i stimulante rasta. Oni su potvrdili da uklanjanje zaperaka i uklanjanje vrha lastara poboljšavaju zametanje bobica. Oba su radno intenzivna i malo je vjerovatno da će biti široko prihvaćeni. Utvrđeno je da je molibden skoro jednako efikasan kao ove dvije kulturne prakse i znatno jeftiniji.

Trenutno najbolja strategija održavanja vinograda za optimalno zametanje bobica uključuje sledeće. Nakon berbe, osigurajte da loza miruju sa vlažnom zemljom oko korijena i održavajte vlagu u gornjoj zoni korijena preko zime. Rano u vegetaciji održavajte okruženje tla da je vlažno, ali ne i zasićeno. Obavite rezidbu što bliže ili tokom kretanja pupoljaka, kada je većina pupoljaka potpuno razvijena i aktivna. Praktikujte uravnoteženo održavanje plodnosti tla tokom vegetacije.

Tanke lastare ukloniti mnogo prije cvatnje kako bi se smanjila konkurencija i usmjerili resursi u lastare koji će se zadržati. Neposredno prije ili tokom cvatnje, nanesite folijarna đubriva koja sadrže fosfor, bor, cink i molibden, osim ako tlo nije bogato ovim hranjivim materijama. Konačno, ako to ekonomski opravdava, zakinite vrhove lastara rano u periodu cvatnje.

Izvor: https://www.lodigrowers.com/. Naslov orginala: Fruit Set Factors. Prevod: Dragutin Mijatović

Dobro je znati-ako niste znali?

Prema kodu (Codes Nr 151) opisa organa vinove loze, cvijet vinove loze može biti: muški, muški a hermafroditan, hermafroditan, hermafroditan a funkcionalno ženski i ženski.

Prema dužini cvjetnog pupoljka (bez cvjetne drške), pupoljak može biti: mali (ispod 2 mm), srednji (2-4 mm) i veliki (preko 4 mm).

POGLEDATI: https://ovinu.info/cvast-vinove-loze-i-vitica/  i https://ovinu.info/abnormalnosti-oplodnje-cvijeta-i-razvoj-bobice/

Za više pročitati:

_{Prvi dio}

1. Alexander, DMcE, Woodham, RC.  Yield responses by Sultanas to applications of zinc and superphosphate.  Aust. J. Exp. Agric. Animal. Husb.  16, 817-823.  1965.
2. Aziz, A, Brun, O, Audran, J-C.  Involvement of polyamines in the control of fruitlet physiological abscission in grapevines (Vitis vinifera).  Physiologia Planatarum.  113, 50-58.  2001.
3. Bennet, J. Trought, MCT, Jarvis, P.  The importance of over-wintering carbohydrates on inflorescence development and yield potential.  Aust. Grapegrower Winemaker.  456, 70-72.  2002.
4. Bowen, PA, Kliewer, WM.  Influence of clonal variation, pruning severity, and cane structure on yield component development in ‘Cabernet Sauvignon’ grapevines.  J. Amer. Soc. Hort. Sci.  115, 530-534.  1990.
5. Brown, K, Jackson, DI, Steans, GF.  Effects of chlormequat, girdling, and tipping on berry set in Vitis vinifera L.  Am. J. Enol. Vitic.  39, 91-94.  1988.
6. Brown, PH.  Nutrient demand and fertilizer strategies: lessons learned from boron.  In Conf. Proc. Calif. Plant Soil Conf., Modesto, Calif., Feb. 5-6, 2003.  Calif. Chapt. Am. Soc. Agron.  2003.
7. Coombe, BG.  Fruit set and development in seeded grape varieties as affected by defoliation, tipping, girdling, and other treatments.  Am. J. Enol. Vitic.  10, 85-100.  1959.
8. Coombe, BG.  The effect of removing leaves, flowers, and shoot tips on fruit in Vitis vinifera L.  J. Hort. Sci.  37, 1-15.  1962.
9. Coombe, BG.  Effects of growth retardants on Vitis vinifera.  Vitis.  6, 278-287.  1965.
10. Coombe, BG.  Increase fruit set of Vitis vinifera by treatment with growth retardants.  Nature.  205, 305-306.  1965.
11. Coombe, BG.  Effects of growth retardants on Vitis vinifera.   Vitis.  6, 278-287.  1967.
12. Coombe, BG.  Fruit set in grape vines: the mechanism of the CCC effect.  J. Hort. Sci.  45, 415-425.  1970.

_{Drugi dio}

1. Ewart, AJW, Kliewer, WM.  Effects of controlled day and night temperatures and nitrogen on fruit-set, ovule fertility, and fruit composition of several wine grape cultivars.  Am. J. Enol. Vitic.  28, 88-95.  1977.
2. Friend, AP, Trought, MCT, Creasy, GL.  Pruning to increase yield: The influence of delayed pruning time on yield components of Vitis vinifera L. cv. Merlot.  In: 5th Intl. Symp. Cool Climate Vitic. Oenol, Melborne.  (unpublished).
3. Galet, P.  General Viticulture.  Oneoplurimedia, Chateau de Chaintre, France, 2000.
4. Glad, C, Farineau, J, Regnard, J-L, Morot-Gaudry, J-F.  The relative contribution of nitrogen originating from two seasonal 15N supplies to the total nitrogen pool present in the bleeding sap and in whole Vitis vinifera cv. Pinot Noir grapevines at bloom time.  Am. J. Enol. Vitic.  45, 327-332.  1994.
5. Guerra, B.  Tipping Malbec shoots to improve set and yield.  Practical Winery and Vineyard.  Jan/Feb. 2006.
6. Hewitt, WB, Jacob, HE.  Effect of zinc on yield and cluster weight in Muscat grapes.  Proc. Am. Soc. Hort. Sci.  46, 256-262.
7. Keller, M.  The science of grapevines.  Academic Press, Burlington, MA.  2010.
8. Kliewer, WM.  Effect of root temperatures on budbreak, shoot growth, and fruit-set of ‘Cabernet Sauvignon’ grapevines.  Am. J. Enol. Vitic.  26,82-89.  1975.
9. Kliewer, WM.  Effect of high temperatures during the bloom-set period on fruit set, ovule fertility, and berry growth of several grape cultivars.  Am. J. Enol. Vitic.  28, 215-222.  1977.
10. Lebon, G, Magne, C, Brun, O, Clement, C.  Carbohydrate content of inflorescences of grapevine (Vitis vinifera L.) and sexual structure development in relation with flower and fruit drop.  Abstrct In Williams, LE (ed.) Proc. 7^th Int. Symp. Grapevine Physio. Biotech.  Davis, Calif.   21-25Jan2004.

_{Treći dio}

1. May, P.  Flowering and fruit set in grapevines.  Lythrum Press, Adelaide.  2004.
2. Mullins, MG.  Regulation of fruit set in the grape vine.  Aust. J. Biol. Sci.  20, 1141-1147.  1967.
3. Natio, R, Fujimoto, J, Yamamura, H.  Effects of shoot vigor and SADH application to clusters before anthesis on berry set in Kyoho grapes.  Am. J. Enol. Vitic.  34, 142-147.  1983.
4. Peterson, JR.  Effect of N-dimethylaminosuccinamic acid on Cabernet Sauvignon grapevines.  Aust. J. Exp. Agric. and An. Husb.  14, 126-128.  1974.
5. Skene, KGM.  A comparison of the effects of “Cycocel” and tipping on fruit set in Vitis vinifera L.  Aust. J. Biol. Sci.  22, 1305-1311.  1969.
6. Skinner, PW, Matthews, MA.  Reproductive development in grape (Vitis vinifera  L.) under phosphorus limited conditions.  Sci. Hortic.  38:49-60 (1989).
7. Smith, TA.  Plant polyamines – Metabolism and function. In Polyamines and Ethylene; Biochemistry, Physiology, and Interactions.  Current topics in Plant Physiology Series 5.  Flores, HE, Arteca, RN, Shannon, JC.  Am. Soc. Plant Physiologists, Rockville, MA.  1990.
8. Swain, SM, Muller, A.  Plant hormones in relation to ‘hen and chicken’ disorder.  Aust. New Zealand Grapegrower Winemaker.  474, 35, 38-39.  2003.
9. Vasconcelos, MC, Castagnoli, S.  Leaf canopy structure and vine performance.  Am. J. Enol. Vitic.  51, 390-396.  2000.
10. Winkler, AJ.  The influence of pruning on the germinability of pollen and the set of berries in Vitis vinifera.  Hilgardia.  2, 107-124.  1926.
11. Winker, AJ, Cook, JA, Kliewer, MK, Lider, LA.  General Viticulture.  UC Press, Berkeley.  1974.
12. Wolf, TK.  Responses of young Chardonnay grapevines to shoot tipping, Ethephon, and basal leaf removal.  Am. J. Enol. Vitic.  37, 263-268.  1986.
13. Zapata, C, Magne, C., Deleens, E, Brun, O, Audran, J-C, Chaillou, S.  Grapevine culture in trenches, root growth and dry matter portioning.  Aust. J. Grape Wine Res.  7, 127-131.  2001.