Filozofija vina. Hamvaševa filozofija vina dolazi kao prava sakralna literatura koja uzdiže vino od običnog napitka u mnogoznačno i univerzalno tajanstveno piće. Vraća mu one vrijednosti koje je već savremeni čovjek zaboravi. Čovjek ih nije svjestan, sve do izvjesnog trenutka dok mu se ne otkriju u dubinama uspavanog bića.
Poslije čitanja ovog Hamvaševog djela, na nov način ćemo prihvatiti mnoge pojedinačne životne vrijednosti. I vino, i poljubac, i barenu šunku; i boje i mirise, i cvijeće, i hljeb i pecivo. Vrijednosti kao što su. tipovi čaša, sorte grožđa, tipovi vina, pripremanje jela sa mesom i bez mesa (Filozofija vina. Prevod: Sava Babić). U tri nastavaka biće dat izvod iz Hamvaševe filozovije vina koju je dao portal, vinsketure.rs
Filozofija vina-Svijet usta
U majčinoj smo utrobi pupčanom vrpcom povezani sa svijetom. Nakon što se rodimo, povezani smo ustima. Među čulima oko je apstraktno; sa predmetom koji vidi oko nikada se ne može stupiti u neposredan dodir niti se s njime može srasti. Uvo propušta stvari već nešto bliže. Ruka ih čak hvata. A nos već udiše njihova isparavanja. Usta, pak, što zažele uzimaju u sebe. I tek onda spoznajem šta je nešto kada to i okusim. Usta su izvor neposrednog iskustva. Dijete to dobro zna; kada se sa nečim želi upoznati, uzima to u usta.
Čovjek to kasnije zaboravlja. Tek onda saznajem ko je ovaj čovjek kada sam mu se obratio izušćenom riječju. Iskustvo o ženi pribavio sam istom onda kada sam je poljubio. Učiniti nešto svojim posjedom mogu tek tako da to pojedem. Od svijeta oka, svijeta uva, čak i od svijeta ruke, svijet usta je puno neposredniji; zbog toga je i religiozniji; bliži je, naime, stvarnosti. Stoga postoji duboka srodnost između jedenja i učenja, kao što kaže Novalis. Zemlja nam je svima majka, ona nas sve hrani i kroz svoja usta mi srastamo s onim što nam ona pruža.
Tri djelatnosti
Usta imaju tri djelatnosti: govore, ljube i jedu. O govoru sada, nažalost, moram šutjeti; takođe i o poljupcu, mada ne drage volje. Recimo samo ovoliko: ustima sam neposredno srastao sa svijetom, i u toj mojoj sraslosti, ili dajem, ili uzimam, ili dajem i uzimam. Riječju dajem; jelom uzimam, poljupcem i dajem i uzimam. Smjer je riječi prema van, smjer je jela prema unutra, a poljupca i van i unutra, to jest krug. Jedna od djelatnosti, naravno, ne isključuje drugu dvije, štaviše – podstiče ih, jer kada me zemlja hrani, tada mi i govori, odnosno uči me, i ljubi me, a kada poljubim lijepu ženu, hranim se njome i ona mnome, učimo jedno drugo i govorimo jednom drugom, najčešće nešto takvo za čega je dubina riječ premalo.
Hraniti se opet možemo na tri načina. Čovjek jede i pije i diše. Upućeni u drevna znanja tradicije znaju kako je jelo čvrsto povezano sa tijelom. O piću znaju da je njegova intelektualna istovjetnica svijet duše; disanje je pak duhovna hrana. Kako bi svoje duhovno biće učinili što intenzivnijim, žene koriste mirise a muškarci puše.
Tri pratekućine
Dosad je bilo riječi o trostrukoj djelatnosti usta, zatim o tri načina hranjenja. Sada sam stigao do treće podjele trojstva i to, kako se ovdje radi o filozofiji vina, do tri pratekućine. Tri pratekućine jesu hladna, topla i središnja. Hladno i toplo ne odnose se na temperaturu, već na unutarnje svojstvo tečnosti. Tri su tople tečnosti: čaj (kava), ulje i vino. Takođe i tri hladne: voda, pivo i mlijeko. U sredini je samo osnovna tečnost: krv.
| USTA | ||
| Govor (duhovno) | Hrana (materijalno) | Poljubac (duševno |
| Jelo (materijalno) | Tečnost-pića (duševno) | Disanje ((duhovno) |
| Toplo (duševno) | Središnje (duhovno) | Hladno (materijalno) |
| ČAJ (KAVA) – ULJE – VINO | KRV | VODA – PIVO – MLIJEKO |
Kada bi neko na temelju tradicije htio izgraditi smisaone istovjetnosti, mogao bi to učiniti ovako:
| Tečnost | Planeta | Dan sedmice | Ton | Dugina boja | Metal | Broj |
| KRV | Sunce | nedelja | c | crveno | zlato | 1 |
| VODA | Mjesec | ponedeljak | a | bijelo | srebro | 2 |
| PIVO | Mars | utorak | g | ljubičasto | željezo | 4 |
| ČAJ/KAVA | Merkur | srijeda | f | žuto | živa | 7 |
| ULJE | Jupiter | četvrtak | d | plavo | kositar | 6 |
| MLIJEKO | Venera | petak | e | zeleno | bakar | 5 |
| VINO | Saturn | subota | h | crno | olovo | 3 |
Ova nam tabela pokazuje kako smisaona istovjetna tečnost ima sedmostruku vezu, i to sa planetama, sa danima u sedmici, sa sedam tonova, sedam duginih boja, sedam metala i sedam brojeva. Kao što se vidi, dan vina je subota, planeta mu je Saturn, boja crno, metal olovo, ton h, a broj tri. Ovaj način pojedincima izgleda neobično. Šta je to, tri i Saturn i olovo? Strpljenja; sve će se to za nekoliko časaka pokazati mnogo zanimljivijim nego što obećava.
Filozofija vina
Knjiga je napisana 1947. godine, a objavljena je 1988. godine. Na ovoj stranici je iskorišćen dio iz knjige, bitne teme za portal vinsketure.rs. Tekst koji se sada prvi put samostalno objavljuje pisan je virtuoznim i silovitim stilom, sa mnogo napatvorenog uvjerenja i ništa manje ironije i neodoljivog šarma.
Pogledati i: https://ovinu.info/kurs-postovanja-vina-1-dio/
Izvor, preuzeto sa: https://vinsketure.rs/. Naslov orginala: Filozofija vina. Slika: https://learn.wineenthusiast.com/. Pripremio: Dragutin Mijatović
