Filozofija vina – prvi dio

filozofija vina grožđe sorta vino vinska kultura

Filozofija vina. Hamvaševa filozofija vina dolazi kao prava sakralna literatura koja uzdiže vino od običnog napitka u mnogoznačno i univerzalno tajanstveno piće. Vraća mu one vrijednosti koje je već savremeni čovjek zaboravi. Čovjek ih nije svjestan, sve do izvjesnog trenutka dok mu se ne otkriju u dubinama uspavanog bića.

Filozofija vina
VINO. Dovoljno je samo reći i priča je odmah tu.

Poslije čitanja ovog Hamvaševog djela, na nov način ćemo prihvatiti mnoge pojedinačne životne vrijednosti. I vino, i poljubac, i barenu šunku; i boje i mirise, i cvijeće, i hljeb i pecivo. Vrijednosti kao što su. tipovi čaša, sorte grožđa, tipovi vina, pripremanje jela sa mesom i bez mesa (Filozofija vina. Prevod: Sava Babić). U tri nastavaka biće dat izvod iz Hamvaševe filozovije vina koju je dao portal, vinsketure.rs

Filozofija vina-Svijet usta

U majčinoj smo utrobi pupčanom vrpcom povezani sa svijetom. Nakon što se rodimo, povezani smo ustima. Među čulima oko je apstraktno; sa predmetom koji vidi oko nikada se ne može stupiti u neposredan dodir niti se s njime može srasti. Uvo propušta stvari već nešto bliže. Ruka ih čak hvata. A nos već udiše njihova isparavanja. Usta, pak, što zažele uzimaju u sebe. I tek onda spoznajem šta je nešto kada to i okusim. Usta su izvor neposrednog iskustva. Dijete to dobro zna; kada se sa nečim želi upoznati, uzima to u usta.

Čovjek to kasnije zaboravlja. Tek onda saznajem ko je ovaj čovjek kada sam mu se obratio izušćenom riječju. Iskustvo o ženi pribavio sam istom onda kada sam je poljubio. Učiniti nešto svojim posjedom mogu tek tako da to pojedem. Od svijeta oka, svijeta uva, čak i od svijeta ruke, svijet usta je puno neposredniji; zbog toga je i religiozniji; bliži je, naime, stvarnosti. Stoga postoji duboka srodnost između jedenja i učenja, kao što kaže Novalis. Zemlja nam je svima majka, ona nas sve hrani i kroz svoja usta mi srastamo s onim što nam ona pruža.

Tri djelatnosti

Usta imaju tri djelatnosti: govore, ljube i jedu. O govoru sada, nažalost, moram šutjeti; takođe i o poljupcu, mada ne drage volje. Recimo samo ovoliko: ustima sam neposredno srastao sa svijetom, i u toj mojoj sraslosti, ili dajem, ili uzimam, ili dajem i uzimam. Riječju dajem; jelom uzimam, poljupcem i dajem i uzimam. Smjer je riječi prema van, smjer je jela prema unutra, a poljupca i van i unutra, to jest krug. Jedna od djelatnosti, naravno, ne isključuje drugu dvije, štaviše – podstiče ih, jer kada me zemlja hrani, tada mi i govori, odnosno uči me, i ljubi me, a kada poljubim lijepu ženu, hranim se njome i ona mnome, učimo jedno drugo i govorimo jednom drugom, najčešće nešto takvo za čega je dubina riječ premalo.

Hraniti se opet možemo na tri načina. Čovjek jede i pije i diše. Upućeni u drevna znanja tradicije znaju kako je jelo čvrsto povezano sa tijelom. O piću znaju da je njegova intelektualna istovjetnica svijet duše; disanje je pak duhovna hrana. Kako bi svoje duhovno biće učinili što intenzivnijim, žene koriste mirise a muškarci puše.

Tri pratekućine

Dosad je bilo riječi o trostrukoj djelatnosti usta, zatim o tri načina hranjenja. Sada sam stigao do treće podjele trojstva i to, kako se ovdje radi o filozofiji vina, do tri pratekućine. Tri pratekućine jesu hladna, topla i središnja. Hladno i toplo ne odnose se na temperaturu, već na unutarnje svojstvo tečnosti. Tri su tople tečnosti: čaj (kava), ulje i vino. Takođe i tri hladne: voda, pivo i mlijeko.  U sredini je samo osnovna tečnost: krv.

 USTA 
Govor (duhovno)Hrana (materijalno)Poljubac (duševno
Jelo (materijalno)Tečnost-pića (duševno)Disanje ((duhovno)
Toplo (duševno)Središnje (duhovno)Hladno (materijalno)
ČAJ (KAVA) – ULJE – VINOKRVVODA – PIVO – MLIJEKO

Kada bi neko na temelju tradicije htio izgraditi smisaone istovjetnosti, mogao bi to učiniti ovako:

TečnostPlanetaDan sedmiceTonDugina bojaMetalBroj
KRVSuncenedeljaccrvenozlato1
VODAMjesecponedeljakabijelosrebro2
PIVOMarsutorakgljubičastoželjezo4
ČAJ/KAVAMerkursrijedafžutoživa7
ULJEJupiterčetvrtakdplavokositar6
MLIJEKOVenerapetakezelenobakar5
VINOSaturnsubotahcrnoolovo3

Ova nam tabela pokazuje kako smisaona istovjetna tečnost ima sedmostruku vezu, i to sa planetama, sa danima u sedmici, sa sedam tonova, sedam duginih boja, sedam metala i sedam brojeva. Kao što se vidi, dan vina je subota, planeta mu je Saturn, boja crno, metal olovo, ton h, a broj tri. Ovaj način pojedincima izgleda neobično. Šta je to, tri i Saturn i olovo? Strpljenja; sve će se to za nekoliko časaka pokazati mnogo zanimljivijim nego što obećava.

Filozofija vina

Knjiga je napisana 1947. godine, a objavljena je 1988. godine. Na ovoj stranici je iskorišćen dio iz knjige, bitne teme za portal vinsketure.rs. Tekst koji se sada prvi put samostalno objavljuje pisan je virtuoznim i silovitim stilom, sa mnogo napatvorenog uvjerenja i ništa manje ironije i neodoljivog šarma.

Pogledati i: https://ovinu.info/kurs-postovanja-vina-1-dio/

Izvor, preuzeto sa: https://vinsketure.rs/. Naslov orginala: Filozofija vina. Slika: https://learn.wineenthusiast.com/. Pripremio: Dragutin Mijatović