Filozofija vina-života i ljubavi

Filozofija vina-života i ljubavi. Ima li vino svoju filozofiju? Može li to biti umjetnost? Nova knjiga bavi se ovim pitanjima i mnogim drugim.

Filozofija vina-života i ljubavi
© Whistler.com | Umjetnost i vino su savršeni partneri, ali može li vino ikada postati umjetnost?

Jednom sam tokom večere imao trosatni razgovor o prirodi termina terroir. Pomislili biste da bih to bila prava osoba za recenziju knjige profesora filozofije Dwight Furrow “Ljepota i kvasac: filozofija vina, života i ljubavi” (“Beauty and the Yeast: A Philosophy of Wine, Life and Love”).

Continue reading “Filozofija vina-života i ljubavi”

Filozofija vina – treći dio

Filozofija vina. Vino piće sanjara, pustolova, zaljubljenih i boema, predstavlja po Hamvašu, najviši akt milosrđa, piće koje oslobađa. Vino je uvijek imalo posebno mjesto ne samo u ishrani, nego i u kulturnoj istoriji čovjeka. Od prastarih, mitoloških vremena, njegova moć da uzvisi čovjeka, da mu podari vedrinu i dar govorenja činili su ga u očima ljudi pićem bogova (dr Slobodan Jović).

Filozofija vina
Da li je vino čedno koliko i ona

Jedna od najvažnijih osobenosti je ta da se grožđe i vino ne prožimaju. Ne proizlazi uvijek od finog grožđa i najbolje vino. Ovdje nije riječ o plemenci, komercijalnom, takozvanom delikatesnom grožđu, koje po mom sudu nikada nije bilo kadro izraziti nešto bitno. Želim govoriti o plemenitom Alfuz aliju, kraljici vinograda gospođi Matthias, šta više o Otonelu, o kralju svih vinograda – crnom Hamburškom muškatu. Izuzev Muškat otonela, više-manje sva ostala grožđa nisu tako pogodna za vino. Od grožđa manje prikladnog za jelo pripremaju se dobra vina.

Continue reading “Filozofija vina – treći dio”

Filozofija vina – drugi dio

Filozofija vina. Mogu nas lišiti mnogih stvari, mogu nam oduzeti sve, ali nikako ne mogu sjećanja na ono što smo vidjeli, okusili, doživjeli. Atmosferu, miris, okus, VINO. U onom jednom zapamćenom i pribilježenom trenu, neponovljivoj činjenici koja se odvojila od tla i lebdi negdje zajedno sa nama. Sve dok jesmo (Sava Babić).

Filozofija vina
Vinski region Balaton (Mađarska)

Filozofija vina-vino i idila

Jedno od mojih najvećih iskustava sa putovanja bilo je da postoje vinske i rakijske zemlje. Prema tome, postoje vinski narodi i rakijski narodi. Vinski narodi su genijalni; a rakijski, ako i nisu ateistički, u najmanju ruku naginju idolopoklonstvu. Veliki vinski narodi su Grci, Dalmati, Španjolci i Etruščani, a istinske vinorodne krajeve imaju Talijani, Francuzi i Mađari. Ti narodi nemaju takozvanu istorijsku ambiciju; niti su si utuvili u glavu da će osloboditi ostale narode, ako treba i kundacima. Vino ih štiti od apstrakcije. Vinski narodi ne žive u istorijskoj stvarnosti već u baštini zlatnog doba. Takvo je ponašanje jedno od bitnijih sastavnih elemenata vina, posljedica je idličnog ulja.

Continue reading “Filozofija vina – drugi dio”

Filozofija vina – prvi dio

Filozofija vina. Hamvaševa filozofija vina dolazi kao prava sakralna literatura koja uzdiže vino od običnog napitka u mnogoznačno i univerzalno tajanstveno piće. Vraća mu one vrijednosti koje je već savremeni čovjek zaboravi. Čovjek ih nije svjestan, sve do izvjesnog trenutka dok mu se ne otkriju u dubinama uspavanog bića.

Filozofija vina
VINO. Dovoljno je samo reći i priča je odmah tu.

Poslije čitanja ovog Hamvaševog djela, na nov način ćemo prihvatiti mnoge pojedinačne životne vrijednosti. I vino, i poljubac, i barenu šunku; i boje i mirise, i cvijeće, i hljeb i pecivo. Vrijednosti kao što su. tipovi čaša, sorte grožđa, tipovi vina, pripremanje jela sa mesom i bez mesa (Filozofija vina. Prevod: Sava Babić). U tri nastavaka biće dat izvod iz Hamvaševe filozovije vina koju je dao portal, vinsketure.rs

Continue reading “Filozofija vina – prvi dio”