Genealogija sorti grožđa. Svima nam je poznat koncept porodičnog stabla (formalno nazvanog pedigre). Ljudi su ga sastavljali najmanje hiljadu godina, jer je prva poznata ilustracija iz oko 1000 CE, pogledajte post na blogu o The first royal pedigree (Prvom kraljevskom pedigreu). Međutim, oni zapravo nisu nalik stablu, uprkos svom imenu, osim ako iz dijagrama ne isključimo većinu predaka.
Na kraju krajeva, porodične istorije se sastoje od mužjaka i ženki koji se međusobno razmnožavaju u mreži odnosa, a to se ne može predstaviti kao jednostavan dijagram nalik stablu, a da se većina ljudi ne izostavi. Napisani postovi na blogu o dosta poznatih ljudi koji imaju prilično složenu porodičnu istoriju nije nalik stablu (uključujući porodična stabla: Cleopatra, Tutankhamun, Charles II of Spain, Charles Darwin, Henri Toulouse-Lautrec, and Albert Einstein).
Jasno je da je istorija pripitomljenih organizama još složenija od istorije ljudi. Na kraju krajeva, u većini slučajeva uložili smo mnogo truda da ove istorije učinimo složenim, namjernim ukrštanjem postojećih sorti (biljki) i pasmina (životinja) kako bismo stvorili nove. Za biljke smo takođe razmnožavali genetske varijante, čime smo napravili još komplikovaniju istoriju.
U većini slučajeva nemamo zabilježenu istoriju domaćih organizama, jer većina razmnožavanja i razmnožavanja nije bila dokumentovana. Dakle, ideja rekonstrukcije ovih istorija je vrlo različita od popularne razonode bavljenja na malo “istraživanja porodične istorije”. Zaista, donedavno je to bilo praktično nemoguće. Ovo se promijenilo sa modernim pristupom genetskim informacijama. Sada postoji poprilična domaća industrija u okviru biologije, pokušavajući otkriti kako smo dobili naše trenutne sorte mačaka, pasa, krava i konja, kao i pšenice, raži i grožđe, itd.
Grožđe -Genealogija sorti grožđa
Postoji niz mjesta širom interneta na kojima možete vidjeti detaljno uređene sažetke onoga što je trenutno poznato o pedigreu sorti grožđa. Međutim, ova pojednostavljenja poništavaju svrhu ovog blog posta, a to je da naglasi istorijsku složenost. Jedini dijagram za koji znam da vam pokazuje potpuni network je onaj koji pruža Pop Chart (The Genealogy of Wine), koji pruža infografske postere za gotovo sve. Ovdje je dat jednostavan pregled (na koji možete kliknuti da vidite nešto više). Poster možete i kupiti.
Možete zapravo zumirati diagram (dijagram) na web stranici Pop Chart da vidite sve detalje. Ovo vam omogućava da provedete nekoliko sretnih sati tražeći svoje omiljene sorte i da vidite u kakvom su srodstvu.
Možda je najzanimljivija stvar koju treba primijetiti koliko modernih sorti imaju (ono što Francuzi zovu) Gouais Blanc kao jedanog od roditelja. Ova bijela sorta je zapravo autohtona slovenska/hrvatska sorta tamo poznata kao Štajerska Belina. Pokušajte to zapamtiti sledeći put kada popijete čašu vina Chardonnay ili Gamay, sorti koje su dobijene ukrštanjem sorte Gouais Blanc i Pinot Noir.
Zašto nedostaje toliko bitova/komadića?
Rekonstrukcija rodoslovlja grožđa često je težak posao, čak i sa genetskim podacima. Prvobitno se to radilo pomoću morfoloških znakova (proučavanje morfologije sorte naziva se ampelography-ampelografija), zajedno sa svim istorijskim zapisima koji postoje. Međutim, ovih dana koristimo DNK iz svih sorti i sorti koje su dostupne za uzorkovanje, pogledajte post Grape clones and varieties are not always what they seem (Klonovi grožđa i sorte nisu uvijek onakvima kakvima se čine). Možda je najveći problem što mnoge od sorti više nisu poznate (nekada ih je u istoriji zabilježeno najmanje 10.000). Tako da je pedigre pun upitnika koji predstavljaju nepoznate (neuzorkovane) roditelje.
Ovo ima čudnu praktičnu posljedicu, a to je da će vremenski smjer pedigrea biti dvosmislen kad god postoji roditelj koji nedostaje. Odnosno, ne može se lako naći ko je roditelj, a ko potomak među blisko srodnim sortama. Tehnički: procjene onoga što genetičari nazivaju identitet po porijeklu (identity-by-descent – IBD) izračunavaju se na osnovu tehnike analize veze za sva poređenja uzoraka u paru. Međutim, složene šeme međusobnog uzgoja mogu generisati vrijednosti IBD-a tako da ne možemo razlikovati odnose roditelj-potomstvo od odnosa između braće i sestara (brat-sestra).
Genealogija sorti grožđa
Mnogo je primjera ovog problema u proučavanju genealogije sorti grožđa. Kao jedan primjer, je internet stranica povezana sa knjigom Wine Grapes (od Jancis Robinson, Julia Harding i José Vouillamoz). Jedna od web stranica prikazuje neke od pedigree diagrams (dijagrama pedigrea) iz knjige. Na ovoj stranici postoje tri moguća pedigrea za sortu Syrah. Trenutni genetski podaci ne mogu napraviti razliku između ove tri mogućnosti (prikazane ovdje).
Ova web stranica takođe ilustruje još jedan aspekt crtanja složenih pedigrea. Ponekad, kako bi izbjegli crtanje zamršenih mreža, i kako bi dijagram više ličio na “porodično stablo”, autori pribjegavaju standardnim podmetanjima/korekcijama. Strategija je da se sorte prikazuju više puta na dijagramu, kako bi se izbjeglo crtanje mrežastih odnosa (pogledajte post na temu Reducing networks to trees (Redukcija veza na stablu), koristeći Zeusov pedigre. Ova situacija se javlja u pedigreu za Pinot Noir (autori napominju: “Radi jasnoće, sorte Trebbiano Toscano i Folle Blanche se pojavljuju dva puta na dijagramu”).
Naslov orginala: The genealogy of grape varieties. Izvor: https://winegourd.blogspot.com/ . Tekst: David Morrison. Objavljeno: 26.11.2018. Prevod i obrada: Dragutin Mijatović
Preporuka za pročitati:
- https://ovinu.info/istorijsko-lutanje-sorti/
- https://ovinu.info/sorte-vinove-loze-u-jednoj-slici/
- https://ovinu.info/prve-sorte-vinove-loze/
- https://ovinu.info/stare-i-nepoznate-sorte-u-zemlji-vina/
Život: “Rebus sic stantibus.” Dok stvari tako stoje.
