Je li ovo vino dobro? Kako probati. Kako utvrditi da li je vino “dobro”? Prvo pravilo je da pijete ono što volite. Ako vam se sviđa, onda mora da je dobro! Međutim, ako želite procijeniti tehnički kvalitet vina, postoji pet glavnih strukturnih komponenti koje treba procijeniti (https://ovinu.info/struktura-vina/). Nakon što ispitate te nivoe, možete utvrditi da li se i kako oni međusobno uravnotežuju i dovode do intenzivnog ili ekspresivnog vina sa složenošću na nosu, nepcu i u završnici.
Evo pet najvažnijih strukturnih komponenti vina i kako ih razumjeti u čaši.
Slatkoća
Samo zato što je vino voćno ne znači da je slatko. Slatkoća označava količinu preostalog šećera u vinu. Dakle, kada ljudi kažu da preferiraju “suvo vino”, to ne znači da ne uživaju u voćnim vinima, već samo u vinima bez ikakvog stvarnog sadržaja šećera. Ne postoji direktna korelacija između slatkoće ili suvoće i kvaliteta. Naravno, teško biste pronašli bijeli Zinfandel sa 100 bodova na Wine Enthusiast, ali postoji mnogo slatkih vina sa 100 bodova, poput Port i Tokaji, su samo neka od najtraženijih vina na svijetu.
Kiselost – Je li ovo vino dobro?
Znate onaj osjećaj kada vam curi voda na usta kada zagrizete svježi ananas ili srknete svježe iscijeđenu limunadu? To je kiselost i jedna je od najvažnijih komponenti vina. Kiselost, dobijena iz mesa bobice grožđa, čini manje od 1% sastava vina. (Voda čini 80-86%, a alkohol obično 11-16%). Kiselost pomaže da bijela vina hladne klime budu živahna i osvježavajuća, a bogata crvena vina, poput Saint-Estèphe u regiona Bordeaux ili Rioja Gran Reserve, elegantno stare decenijama. Iako će kiselost biti niža kod crvenog grožđa nego kod bijelog, bez srednje do visoke kiselosti u vinu, ono će izgledati mlohavo ili bezlično i bit će mu gotovo nemoguće pokazati ravnotežu ili harmoniju.
Tanini
Odlična vježba za razumijevanje tanina je oguliti pokožicu sa crnog grožđa i pojesti je zasebno. Taj osjećaj suvoće u ustima koji vam uvlači obraze potiče od tanina. Produžena maceracija, u kojoj vinari presuju grožđe sa netaknutom pokožicom, jedan je od načina da se vinu dodaju tanini. Budući da se većina bijelih vina proizvodi bez kontakta sa pokožicom, većina tih vina ima malo ili nimalo tanina. Međutim, tanini mogu nastati i odležavanjem u hrastovim bačvama, tako da ćete primijetiti malo tanina u onim velikim, puterastim Napa Chardonnay i slavno kompleksnim Sauternes vinima.
Tanini su prisutniji u crvenim vinima jer postoji veći kontakt pokožice sa sokom tokom fermentacije i kada se sok cijedi, ili kada se tečnost odvaja od čvrstih materija. Što je veći kontakt soka sa pokožicom, a moguće i peteljkama, to se tanini više mogu otkriti u vinu. Bez zdrave doze tanina, vinu je vrlo teško da se poboljšava i razvija tokom vremena. Suprotno tome, vino koje je prezasićeno taninima, a ne posjeduje dovoljno voćnosti ili kiselosti da ih uravnoteži, osjećat će se trpko i djelovat će posebno gorko u završnici.
Alkohol – Je li ovo vino dobro?
Mačka je izašla iz vreće: Vino sadrži alkohol, a on je ključna komponenta tijela i težine vašeg pića. Alkohol je nusprodukt procesa fermentacije. Što je više šećera u grožđu koji fermentiše, to je potencijalni sadržaj alkohola u vinu veći. Grožđe razvija šećer kako sazrijeva, što objašnjava zašto vina sa visokim udjelom alkohola mogu dolaziti uglavnom iz toplijih regija poput Barossa u Australiji, Priorat u Španiji i mnogih regija u Kaliforniji, dok bijela vina hladnije klime iz Vinho Verde u Portugalu ili Loire Valley u Francuskoj obično imaju niži nivo alkohola.
Međutim, niži ili viši nivoi alkohola nisu sigurni znaci kvaliteta vina. Čak i za najlakša bijela vina mora postojati minimalni nivo od oko 8% alkohola po volumenu (abv). A za ona jaka crvena vina sa visokim udjelom alkohola koja prelaze 15% abv, trebala bi postojati znatna doza voća, obilje tanina i barem umjerena kiselost kako bi sve bilo uravnoteženo.
Tijelo/Punoća
Preostali šećer, tanin i alkohol djeluju zajedno sa koncentracijom voća kako bi odredili tijelo ili težinu vina. Što je voćnost gušća i veći sadržaj alkohola, to će se vino osjećati teže i punije na nepcu. Odličan način za procjenu okusa je razmišljanje o vodi i mlijeku. Vino laganog tijela poput novozelandskog Sauvignon Blanc imat će konzistenciju sličnu vodi, dok će vino punog tijela poput argentinskog Malbec biti bliže gustom vrhnju. Zajednički rad svih ovih strukturnih komponenti vodi vas do određivanja da li pijete vino laganog, srednjeg ili punog tijela.
Dakle, šta čini ‘dobro’ vino, dobrim?
Nakon što ste procijenili sve ove strukturne komponente, možete utvrditi kako se one međusobno nadopunjuju. Da li kiselost uravnotežuje potencijalno visoke tanine? Da li alkohol nadopunjuje visoku koncentraciju voća, što dovodi do dugog i ugodnog završetka? Da li kombinacija ovih komponenti kulminira intenzivnim, izražajnim i potencijalno kompleksnim vinom? Ako je odgovor na sva ova pitanja potvrdan, vjerovatno imate dobro, ili možda izvanredno, vino pri ruci.
https://ovinu.info/sta-su-tanini-stvarno/
https://ovinu.info/sta-je-punoca-vina-i-kako-je-okusiti/
Marshall Tilden: Is This Wine Any Good? The Five Most Important Structural Components to Know. (Je li ovo vino dobro? Pet najvažnijih strukturnih komponenti koje treba znati). Izvor: https://www.wineenthusiast.com/. Objavljeno: 08.05.2023. Prevod i obrada teksta: Dragutin Mijatović
