Ranjivost sorti grožđa na sušu. U novoj studiji, INRAE (Nacionalni istraživački institut za poljoprivredu, hranu i životnu sredinu) i Univerzitet u Bordou utvrdili su rang od 30 sorti grožđa koje se koriste širom svijeta prema njihovoj toleranciji na sušu. Vinova loza je uzgajana u lokalnim plastenicima u istim uslovima okoline kako bi se procijenila otpornost njihovog vaskularnog sistema na vodni stres.
Ovo je postignuto upotrebom mega-cavitrona—uređaja koji je sposoban da karakteriše ranjivost biljaka na kavitaciju* mjerenjem protoka vode u grančicama. (*Kavitacija, formiranje praznog prostora unutar čvrstog objekta ili tijela). “Ovo je prvi,” rekao je Sylvain Delzon, specijalista za ekofiziologiju na INRAE i saradnik istraživačkog tima. “Do sada nismo mogli izmjeriti otpor vinove loze na sušu.”
Prema podacima, među najugroženijim tradicionalnim sortama grožđa ubrajaju se Ugni Blanc i Chardonnay, a među najotpornijima su Pinot Noir, Merlot i Cabernet Sauvignon. Syrah, popularna u dolini Rone, i alzaški Sylvaner takođe su bili u gornjoj trećini tabele. “Za regiju Bordeaux nema hitnosti da se mijenjaju sorte grožđa po ovom kriteriju. Bordeaux najsušnije godine bile su najbolje berbe. Prinosi berbe su niži od prosjeka, ali standard kvaliteta vina je odličan“.
Vinogradske regije koje su potencijalno najugroženije ne moraju nužno imati sušnu klimu, već imaju značajan udio ranjivih sorti, pokazala je studija, navodeći primjer regiona Cognac u Francuskoj i Marlborough na Novom Zelandu. Kao rezultat toga, Sylvain Delzon preporučuje diverzifikaciju upotrebe sorti grožđa. U slučaju suše sorte će drugačije reagovati i time ograničiti gubitke. Biološka raznolikost takođe dovodi do poboljšane otpornosti na bolesti.
Kako Mega-Cavitron radi
Kavitacija je stvaranje mjehurića vazduha u korjenovom sistemu čokota (ksilem-u), koji oštećuje vodeni stub i na taj način čini vaskularni sistem nepodesnim za transport soka. To se dešava tokom velikih sušnih perioda i završava ugibanjem biljke kada dostigne značajne nivoe.
Princip rada mega-cavitrona zasniva se na korišćenju centrifugalne sile za stvaranje negativnog pritiska u ksilemu kako bi se simulirala suša. Merenjem pri različitim brzinama, mašina obezbeđuje krivu ranjivosti za manje od 20 minuta. Nudeći na taj način mogućnost brzog poređenja sorti ili genotipova u pogledu ranjivosti kavitacije, a samim tim i tolerancije na vodni stres.
Ranjivost sorti grožđa na sušu – Implikacije
Rezultati studije mogli bi obeshrabriti uvođenje sorti otpornih na plijesan, od kojih je oko 40 trenutno odobreno za uzgoj vinove loze u Evropi. U Francuskoj sada ima, oko 20 sorti sa zaštićenom geografskom oznakom od kojih se može proizvoditi vino, uglavnom kako bi se smanjila upotreba fungicida.
Međutim, i paradoksalno, čini se da su neki hibridi – sorte genetski modifikovane za borbu protiv bolesti – najmanje otporne na stres vode. Prema rezultatima studije, tri nove sorte iz programa ResDur (održiva otpornost) koje su uvrštene u službeni francuski vinogradarski katalog 2018. bile su najosjetljivije na sušu. To su Floréal i Voltis, dvije bijele sorte grožđa poznate po svojoj prosječnoj produktivnosti i zrelosti u drugom periodu. Kao i Vidoc, visokoprinosna kasnozrela crna sorta grožđa su rangirane među najmanje otporne.
“Pedeset dana bez vode bilo bi dovoljno da ubije Floréal u poređenju sa 150 za Pinot Noir”, naglasio je Delzon. Kao rezultat toga, “Izbor sorti grožđa mora biti multifaktorski, a ne ograničen na otpornost na globalno zagrijavanje ili bolesti.”
U cilju boljeg praćenja profila vinograda širom svijeta, Sylvain Delzon trenutno kreira mapu vinogradarskih područja na sjevernoj hemisferi. Sve kako bi identifikovao koji regioni su najviše zabrinuti zbog suše.
Naslov orginala: French Study Reveals the Vulnerability of Grape Varieties to Drought (Francuska studija otkriva ranjivost sorti grožđa na sušu). Izvor: https://www.winebusiness.com/. Tekst: Diane Macle. Objavljeno: 27.02.2024. Prevod i obrada: Dragutin Mijatović
PREPORUKA ZA PROČITATI:
Pouka iz života: Znanja su se najprije pojavila u zemljama u kojima su ljudi imali napretek slobodnog vremena. Tako je Egipat bio kolijevka matematičke nauke, jer je tu svećeničkom staležu bilo ostavljeno mnogo slobodnog vremena.
